Brže od pregledniku!Sličnosti između Sisaljka i Spojka
Sisaljka i Spojka imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Automobil, Brod, Brzina, Električna struja, Elektromotor, Energija, Kovine, Masa, Mehanizam, Metar, Motor s unutarnjim izgaranjem, Parna turbina, Rotor, Snaga, Stapni i klipni strojevi, Strojevi, Tekućine, Tlak, Trenje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Zupčanik.
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Automobil i Sisaljka · Automobil i Spojka ·
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Brod i Sisaljka · Brod i Spojka ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Sisaljka · Brzina i Spojka ·
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Električna struja i Sisaljka · Električna struja i Spojka ·
Elektromotor
Različiti elektromotori. Rotor i stator elektromotora. vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. mikrovalne pećnice. Razne izvedbe servomotora. Elektromotor ili električni motor je stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad.
Elektromotor i Sisaljka · Elektromotor i Spojka ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Sisaljka · Energija i Spojka ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Kovine i Sisaljka · Kovine i Spojka ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Masa i Sisaljka · Masa i Spojka ·
Mehanizam
podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom. Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj) je mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje gibanje ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja.
Mehanizam i Sisaljka · Mehanizam i Spojka ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Sisaljka · Metar i Spojka ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Sisaljka · Motor s unutarnjim izgaranjem i Spojka ·
Parna turbina
elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.
Parna turbina i Sisaljka · Parna turbina i Spojka ·
Rotor
* Rotor (elektrotehnika), rotirajući dio bilo kakvog rotacijskog stroja, a užem smislu električnog motora ili generatora.
Rotor i Sisaljka · Rotor i Spojka ·
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Sisaljka i Snaga · Snaga i Spojka ·
Stapni i klipni strojevi
Klip '''R''' - Klipnjača; '''C''' - Koljenasto vratilo; '''W''' - Hlađenje vodom. Centrifugalni regulator. Stapni i klipni strojevi su strojevi kod kojih se ekspanzijom radnoga medija unutar cilindra potiskuje stap (parni stroj, motor s unutarnjim izgaranjem), a djelovanje sile potiskivanja pretvara se preko mehanizma u mehanički rad vrtnje vratila, ili se, obrnuto, radni medij potiskuje stapom ili klipom (stapna pumpa, stapni kompresor) koristeći se energijom iz drugih izvora dovedenom preko mehanizma.
Sisaljka i Stapni i klipni strojevi · Spojka i Stapni i klipni strojevi ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Sisaljka i Strojevi · Spojka i Strojevi ·
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Sisaljka i Tekućine · Spojka i Tekućine ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Sisaljka i Tlak · Spojka i Tlak ·
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Sisaljka i Trenje · Spojka i Trenje ·
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.
Sisaljka i Ubrzanje Zemljine sile teže · Spojka i Ubrzanje Zemljine sile teže ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Sisaljka i Spojka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Sisaljka i Spojka
Usporedba između Sisaljka i Spojka
Sisaljka ima 81 odnose, a Spojka ima 196. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 7.58% = 21 / (81 + 196).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Sisaljka i Spojka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
