Brže od pregledniku!
101 odnosi: Adolf Hitler, Ante Pavelić, Atentat u Marseilleu, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Željezni križ, Četnici u NDH, Banovina Hrvatska, Bleiburška tragedija, Crna Gora, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Edmund Glaise von Horstenau, Edmund Veesenmayer, Eugen Dido Kvaternik, Gmunden, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatski državni sabor, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Ivan Košutić, Ivan Mužić, Ivan Prpić (general), Ivo Politeo, Jakov Blažević, Jere Jareb, Joachim von Ribbentrop, Josip Frank, Kapitulacija Italije, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevska jugoslavenska vojska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Krilnik, Mladen Lorković, Moravice, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Oslobađanje Međimurja, Paravojne ustaške postrojbe, Petar Milutin Kvaternik, Potpukovnik, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Rasovi, Red njemačkog orla, Salzburg, Semmering, Slobodna Dalmacija, ..., Slovačka, Sočanska armija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Svetozar Borojević, Talijansko bojište (Prvi svjetski rat), Tko je tko u NDH, Travanjski rat, Ustaše, Ustaška vojnica, Vitez (naslov), Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vladimir Laxa, Vladko Maček, Vojnički red željeznog trolista, Vojskovođa, Volksdeutsche, Wehrmacht, Wilhelm Keitel, Zagreb, 10. travnja, 12. srpnja, 13. lipnja, 16. travnja, 1878., 1882., 1885., 1896., 1914., 1916., 1918., 1921., 1932., 1934., 1935., 1936., 1939., 1941., 1942., 1943., 1947., 1957., 1980., 22. listopada, 22. prosinca, 25. kolovoza, 27. veljače, 29. prosinca, 4. siječnja, 6. lipnja, 9. rujna. Proširite indeks (51 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Adolf Hitler · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ante Pavelić · Vidi više »
Atentat u Marseilleu
Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Atentat u Marseilleu · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Austrougarska vojska · Vidi više »
Željezni križ
Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Željezni križ · Vidi više »
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Četnici u NDH · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Crna Gora · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edmund Glaise von Horstenau
Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. – Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Edmund Glaise von Horstenau · Vidi više »
Edmund Veesenmayer
Edmund Veesenmayer (Bad Kissingen, 12. studenog 1904. – Darmstadt, 24. prosinca 1977.), njemački političar, časnik SS-a i ratni zločinac.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Edmund Veesenmayer · Vidi više »
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Eugen Dido Kvaternik · Vidi više »
Gmunden
Gmunden je grad i administrativni centar kotara Gmunden, na sjeveru Austrije od 13.199 stanovnika.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Gmunden · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvatski državni sabor · Vidi više »
Hrvatsko domobranstvo (NDH)
Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Hrvatsko domobranstvo (NDH) · Vidi više »
Ivan Košutić
*Ivan Košutić (povjesničar) i agronom.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ivan Košutić · Vidi više »
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ivan Mužić · Vidi više »
Ivan Prpić (general)
Ivan Prpić (1887. – Zagreb, 10. siječnja 1967.), general pješaštva u Domobranstvu NDH i čelni od 1942.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ivan Prpić (general) · Vidi više »
Ivo Politeo
Spomen-ploča u Zagrebu s likom Ive Politea Ivo Politeo (Split, 26. siječnja 1887. – Zagreb, 14. listopada 1956.),, preuzeto 4.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ivo Politeo · Vidi više »
Jakov Blažević
Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Jakov Blažević · Vidi više »
Jere Jareb
Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Jere Jareb · Vidi više »
Joachim von Ribbentrop
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim Ribbentrop, od 1925 von Ribbentrop, (Wesel, 30. travnja 1893. – Nurnberg, 16. listopada 1946.), nacistički političar, od 1938 ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Joachim von Ribbentrop · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Josip Frank · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Slavko Kvaternik i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevska jugoslavenska vojska
Kraljevska jugoslavenska vojska bila je oružana snaga Kraljevine SHS, od 1929. pod nazivom Kraljevina Jugoslavija, pa sve do kapitulacije 17. travnja 1941. Malo prije invazije na Jugoslaviju, Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je puč na staru vladu dana 27. ožujka 1941. Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali Srbi; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i generala bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu Sila Osovina.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Kraljevska jugoslavenska vojska · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Krilnik
Oznaka čina krilnika Krilnik je bio najviši čin u Ustaškoj vojnici Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Krilnik · Vidi više »
Mladen Lorković
Mladen Lorković (Zagreb, 1. ožujka 1909. – Lepoglava?, kraj travnja 1945.), bio je hrvatski političar, u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Mladen Lorković · Vidi više »
Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Moravice · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Nijemci · Vidi više »
Oslobađanje Međimurja
Oslobađanje Međimurja, dotad dijela Kraljevine Ugarske, izvršile su snage Narodnog vijeća Države SHS, ustrojene od dobrovoljaca i bivših pripadnika Austrougarske vojske i mornarice te posebno hrvatskih domobrana.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Oslobađanje Međimurja · Vidi više »
Paravojne ustaške postrojbe
Paravojne ustaške postrojbe, poznate i kao Divlji ustaše, su bile samoinicijativno stvorene jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koje su se nazivale ustaškima ali koje su bile izuzete od zapovijedanja Glavnog stožera Ustaške vojnice.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Paravojne ustaške postrojbe · Vidi više »
Petar Milutin Kvaternik
Petar Milutin Kvaternik (1. kolovoza 1882. Vučinić Selo kraj Vrbovskog – 10. travnja 1941. Crikvenica)Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997.,, str.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Petar Milutin Kvaternik · Vidi više »
Potpukovnik
Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Potpukovnik · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Pukovnik · Vidi više »
Rasovi
Rasovi je bio naziv koji se tijekom drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj odnosio na članove ustaškog pokreta koji su imali najveći utjecaj na poglavnika Antu Pavelića, bili od njegova neograničena povjerenja i imali su veliku samostalnost djelovanja kao osobe od njegova posebnog povjerenja i suradnici iz prijeratne emigracije.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Rasovi · Vidi više »
Red njemačkog orla
Red njemačkog orla (njemački: Verdienstorden vom Deutschen Adler) bio je odlikovanje Trećeg Reicha, uglavnom namijenjeno za inozemne diplomate.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Red njemačkog orla · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Salzburg · Vidi više »
Semmering
Semmering je naselje u Austriji.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Semmering · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Slovačka · Vidi više »
Sočanska armija
Sočanska armija (njem. Isonzo armee) je bila vojna formacija austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Sočanska armija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Svetozar Borojević · Vidi više »
Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)
Talijansko bojište bilo je bojište na kojem su se u Prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska s jedne strane, te Italija i Francuska s druge strane.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Talijansko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Travanjski rat · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ustaše · Vidi više »
Ustaška vojnica
Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Ustaška vojnica · Vidi više »
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vitez (naslov) · Vidi više »
Vlada Nezavisne Države Hrvatske
Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Vidi više »
Vladimir Laxa
Vladimir Laxa (21. siječnja 1870. – 1945.), bio je hrvatski general.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vladimir Laxa · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vladko Maček · Vidi više »
Vojnički red željeznog trolista
Vojnički red željeznog trolista (kraće Željezni trolist), poznat i pod nazivom Hrvatski križ, bio je najviše vojno odlikovanje NDH, a dodjeljivao se "za ratna djela, ostvarena osobnom pobudom, zalaganjem i smišljenim vodstvom u podhvatima, koji su imali osobit uzpjeh protiv neprijatelja." Red je imao četiri stupnja, od kojih se 1.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vojnički red željeznog trolista · Vidi više »
Vojskovođa
Oznaka čina vojskovođe u kopnenoj vojsci Vojskovođa je bio najviši čin u Domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Vojskovođa · Vidi više »
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Volksdeutsche · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Wehrmacht · Vidi više »
Wilhelm Keitel
Wilhelm Bodewin Johann Gustav Keitel (Helmscherode, 22. rujna 1882. – Nürnberg, 16. listopada 1946.), njemački generalfeldmaršal, stariji vojni vođa Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Wilhelm Keitel · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slavko Kvaternik i Zagreb · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 10. travnja · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 12. srpnja · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 13. lipnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 16. travnja · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1878. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1885. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1896. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1921. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1943. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1947. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1957. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 1980. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 22. listopada · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 22. prosinca · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 25. kolovoza · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 27. veljače · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 29. prosinca · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 4. siječnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 6. lipnja · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Slavko Kvaternik i 9. rujna · Vidi više »
