Brže od pregledniku!Sličnosti između Slovačka i Češka
Slovačka i Češka imaju 110 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Austrija, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Židovi, Češka (povijesna pokrajina), Češki jezik, Čehoslovačka, Čehoslovačka Socijalistička Republika, Čehoslovački puč 1948., Česi, Ćiril i Metod, Badnjak, Baršunasta revolucija, Beč, Božić, Brno, Bruto domaći proizvod, Budimpešta, Crno more, Demokracija, Denacionalizacija, Država, Drugi svjetski rat, Edvard Beneš, Europska unija, Germani, Gradina (tip naselja), Habsburška Monarhija, Jug, ..., Katolička Crkva, Kelti, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Krumpir, Kvadi, Ljeto, Lužica, Mađari, Mađarska, Mala Antanta, Münchenski sporazum, Međunarodni praznik rada, Međuraće, Morava (Češka), Moravska, Nacionalsocijalizam, NATO, Nijemci, Njemački jezik, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Poljoprivreda, Poljska, Praško proljeće, Prag, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Raspad Čehoslovačke, Razvijene zemlje, Romi, Rumunjska, Rusini, Samo, Sjeverno more, Sjeverozapad, Slaveni, Slovačka, Slovačka Republika (1939. – 1945.), Slovački jezik, Slovaci, Sovjetski Savez, Srednja Europa, Stjepan Prvomučenik, Sudeti, Termoelektrane, Tomáš Garrigue Masaryk, Treći Reich, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, Uskrs, Ustav, Varšavski ugovor, Velikomoravska Kneževina, Višegradska skupina, Vijeće Europe, Zakarpatje, Zima, .eu, 1. siječnja, 1. svibnja, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. studenoga, 1939., 1989., 1993., 2001., 2004., 24. prosinca, 25. prosinca, 26. prosinca, 5. srpnja, 5. stoljeće, 7. stoljeće, 8. svibnja, 863.. Proširite indeks (80 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Adolf Hitler i Slovačka · Adolf Hitler i Češka ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Slovačka · Austrija i Češka ·
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Slovačka · Austrijsko Carstvo i Češka ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Slovačka · Austro-Ugarska i Češka ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Slovačka i Židovi · Češka i Židovi ·
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Slovačka i Češka (povijesna pokrajina) · Češka i Češka (povijesna pokrajina) ·
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Slovačka i Češki jezik · Češka i Češki jezik ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Slovačka i Čehoslovačka · Češka i Čehoslovačka ·
Čehoslovačka Socijalistička Republika
Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR) je bila država u središnjoj Europi, koja je postojala od 1960. do 1990. godine.
Slovačka i Čehoslovačka Socijalistička Republika · Češka i Čehoslovačka Socijalistička Republika ·
Čehoslovački puč 1948.
Čehoslovački puč 1948. (sl.: Február 1948) – u komunističkoj historigrafiji znan i kao „Pobjedosni februar” (sl.: Víťazný február) – bio je državni udar kojim je Komunistička partija Čehoslovačke, uz sovjetsku podršku, preuzela potpuni nadzor nad vladom Treće Čehoslovačke Republike, koja je time preimenovana u Čehoslovačku Socijalističku Republiku.
Slovačka i Čehoslovački puč 1948. · Češka i Čehoslovački puč 1948. ·
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Slovačka i Česi · Češka i Česi ·
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Slovačka i Ćiril i Metod · Ćiril i Metod i Češka ·
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Badnjak i Slovačka · Badnjak i Češka ·
Baršunasta revolucija
Prosvjednici u praškom Starom Mestu. Prag za vrijeme Baršunaste revolucije. Na slici je gomila ljudi u parku Letná, gdje je demonstracija u prilog generalnom štrajku započela u 14 sati. Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 16. studenog do 29. prosinca 1989. godine.
Baršunasta revolucija i Slovačka · Baršunasta revolucija i Češka ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Slovačka · Beč i Češka ·
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Božić i Slovačka · Božić i Češka ·
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Brno i Slovačka · Brno i Češka ·
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Bruto domaći proizvod i Slovačka · Bruto domaći proizvod i Češka ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Slovačka · Budimpešta i Češka ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Slovačka · Crno more i Češka ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Slovačka · Demokracija i Češka ·
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Denacionalizacija i Slovačka · Denacionalizacija i Češka ·
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Država i Slovačka · Država i Češka ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Slovačka · Drugi svjetski rat i Češka ·
Edvard Beneš
Edvard Beneš (Kožlany, 28. svibnja 1884. – Sezimovo Ústí, 3. rujna 1948.) bio je čehoslovački političar i diplomat liberalne orijentacije.
Edvard Beneš i Slovačka · Edvard Beneš i Češka ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Slovačka · Europska unija i Češka ·
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Germani i Slovačka · Germani i Češka ·
Gradina (tip naselja)
Gradina Grižane-Belgrad Gradine (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.
Gradina (tip naselja) i Slovačka · Gradina (tip naselja) i Češka ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Slovačka · Habsburška Monarhija i Češka ·
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Jug i Slovačka · Jug i Češka ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Katolička Crkva i Slovačka · Katolička Crkva i Češka ·
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Kelti i Slovačka · Kelti i Češka ·
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Koordinirano svjetsko vrijeme i Slovačka · Koordinirano svjetsko vrijeme i Češka ·
Kraljevina Bohemija
Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.
Kraljevina Bohemija i Slovačka · Kraljevina Bohemija i Češka ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Slovačka · Kraljevina Jugoslavija i Češka ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Kraljevina Ugarska i Slovačka · Kraljevina Ugarska i Češka ·
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Krumpir i Slovačka · Krumpir i Češka ·
Kvadi
Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.
Kvadi i Slovačka · Kvadi i Češka ·
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Ljeto i Slovačka · Ljeto i Češka ·
Lužica
Lužica (gornjolužičkosrpski: Łužica, donjolužičkosrpski: Łužyca, njemački: Lausitz, poljski: Łużyce, češki: Lužice) povijesna je regija u središnjoj Europi.
Lužica i Slovačka · Lužica i Češka ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Slovačka · Mađari i Češka ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Slovačka · Mađarska i Češka ·
Mala Antanta
Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.
Mala Antanta i Slovačka · Mala Antanta i Češka ·
Münchenski sporazum
Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.
Münchenski sporazum i Slovačka · Münchenski sporazum i Češka ·
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Međunarodni praznik rada i Slovačka · Međunarodni praznik rada i Češka ·
Međuraće
Međuraće (eng. Interwar period, njem. Zwischenkriegszeit) je naziv za razdbolje između Prvoga i Drugog svjetskog rata, od 1918.
Međuraće i Slovačka · Međuraće i Češka ·
Morava (Češka)
Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.
Morava (Češka) i Slovačka · Morava (Češka) i Češka ·
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Moravska i Slovačka · Moravska i Češka ·
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Nacionalsocijalizam i Slovačka · Nacionalsocijalizam i Češka ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
NATO i Slovačka · NATO i Češka ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Nijemci i Slovačka · Nijemci i Češka ·
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Njemački jezik i Slovačka · Njemački jezik i Češka ·
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
Bez opisa.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj i Slovačka · Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj i Češka ·
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju i Slovačka · Organizacija za europsku sigurnost i suradnju i Češka ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Poljoprivreda i Slovačka · Poljoprivreda i Češka ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Slovačka · Poljska i Češka ·
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Praško proljeće i Slovačka · Praško proljeće i Češka ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Prag i Slovačka · Prag i Češka ·
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Protestantizam i Slovačka · Protestantizam i Češka ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Prvi svjetski rat i Slovačka · Prvi svjetski rat i Češka ·
Raspad Čehoslovačke
Raspad Čehoslovačke (češ. Zánik Československa, slov. Rozdelenie Česko-Slovenska) je proces koji se odigrao početkom 1990-ih koji je na kraju doveo do raspada Čehoslovačke na novogodišnju noć 1992.
Raspad Čehoslovačke i Slovačka · Raspad Čehoslovačke i Češka ·
Razvijene zemlje
Ljudski razvojni indeks na svijetu Razvijene zemlje općenito je izraz koji se rabi za kategorizaciju tehnički naprednih država koje imaju značajno razvijenu vlastitu industrijsku proizvodnju i gospodarstvo.
Razvijene zemlje i Slovačka · Razvijene zemlje i Češka ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Romi i Slovačka · Romi i Češka ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Rumunjska i Slovačka · Rumunjska i Češka ·
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Rusini i Slovačka · Rusini i Češka ·
Samo
Kralj Samo (? – 658.) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago – vjerojatno današnji Sens u Francuskoj).
Samo i Slovačka · Samo i Češka ·
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Sjeverno more i Slovačka · Sjeverno more i Češka ·
Sjeverozapad
Sjeverozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Sjeverozapad i Slovačka · Sjeverozapad i Češka ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Slaveni i Slovačka · Slaveni i Češka ·
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Slovačka i Slovačka · Slovačka i Češka ·
Slovačka Republika (1939. – 1945.)
Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika) je bivša samostalna država koja je postojala od 14. ožujka 1939. do 8. svibnja 1945. kao marionetska država Trećeg Reicha.
Slovačka i Slovačka Republika (1939. – 1945.) · Slovačka Republika (1939. – 1945.) i Češka ·
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Slovačka i Slovački jezik · Slovački jezik i Češka ·
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Slovaci i Slovačka · Slovaci i Češka ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Slovačka i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Češka ·
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Slovačka i Srednja Europa · Srednja Europa i Češka ·
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Slovačka i Stjepan Prvomučenik · Stjepan Prvomučenik i Češka ·
Sudeti
Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.
Slovačka i Sudeti · Sudeti i Češka ·
Termoelektrane
Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.
Slovačka i Termoelektrane · Termoelektrane i Češka ·
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Slovačka i Tomáš Garrigue Masaryk · Tomáš Garrigue Masaryk i Češka ·
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Slovačka i Treći Reich · Treći Reich i Češka ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Slovačka i Ujedinjeni narodi · Ujedinjeni narodi i Češka ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Slovačka i Ukrajina · Ukrajina i Češka ·
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Slovačka i Uskrs · Uskrs i Češka ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Slovačka i Ustav · Ustav i Češka ·
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Slovačka i Varšavski ugovor · Varšavski ugovor i Češka ·
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Slovačka i Velikomoravska Kneževina · Velikomoravska Kneževina i Češka ·
Višegradska skupina
Višegradska skupina (Višegradska grupa, Višegradska četvorka) ili skraćeno V4 je naziv udruženja četiriju srednjoeuropskih suverenih država: Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.
Slovačka i Višegradska skupina · Višegradska skupina i Češka ·
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Slovačka i Vijeće Europe · Vijeće Europe i Češka ·
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Slovačka i Zakarpatje · Zakarpatje i Češka ·
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Slovačka i Zima · Zima i Češka ·
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
.eu i Slovačka · .eu i Češka ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i Slovačka · 1. siječnja i Češka ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i Slovačka · 1. svibnja i Češka ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Slovačka · 14. stoljeće i Češka ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Slovačka · 15. stoljeće i Češka ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Slovačka · 16. stoljeće i Češka ·
17. studenoga
17.
17. studenoga i Slovačka · 17. studenoga i Češka ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Slovačka · 1939. i Češka ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Slovačka · 1989. i Češka ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Slovačka · 1993. i Češka ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Slovačka · 2001. i Češka ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Slovačka · 2004. i Češka ·
24. prosinca
24.
24. prosinca i Slovačka · 24. prosinca i Češka ·
25. prosinca
25.
25. prosinca i Slovačka · 25. prosinca i Češka ·
26. prosinca
26.
26. prosinca i Slovačka · 26. prosinca i Češka ·
5. srpnja
5.
5. srpnja i Slovačka · 5. srpnja i Češka ·
5. stoljeće
Bez opisa.
5. stoljeće i Slovačka · 5. stoljeće i Češka ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Slovačka · 7. stoljeće i Češka ·
8. svibnja
8.
8. svibnja i Slovačka · 8. svibnja i Češka ·
863.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Slovačka i Češka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Slovačka i Češka
Usporedba između Slovačka i Češka
Slovačka ima 642 odnose, a Češka ima 290. Kao što im je zajedničko 110, Jaccard indeks 11.80% = 110 / (642 + 290).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Slovačka i Češka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
