Brže od pregledniku!
51 odnosi: Ban, Banski dvori, Bansko vijeće, Beč, Beograd, Cetinje, Demokratska Federativna Jugoslavija, Dioničko društvo, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Hrvatska pošta (razdvojba), Hrvatski sabor, Hrvatski Telekom, Josip Jelačić, Klarise, Ljubljana, Muzej grada Zagreba, Novi Sad, Platni promet, Pošta, Poštanska marka, Poste restante, Samostan, Sarajevo, Skoplje, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Svjetska poštanska unija, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zagreb, 1. siječnja, 1831., 1848., 1850., 1901., 1904., 1918., 1919., 1929., 1930., 1935., 1944., 1947., 1949., 1950-ih, 1958., 1971., 1980-ih, 1990., 1999., ..., 28. rujna. Proširite indeks (1 više) »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatska pošta i Ban · Vidi više »
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Banski dvori · Vidi više »
Bansko vijeće
Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Bansko vijeće · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hrvatska pošta i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Hrvatska pošta i Beograd · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Hrvatska pošta i Cetinje · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Hrvatska pošta i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Dioničko društvo
Dioničko društvo (eng. joint-stock company) je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice.
Novi!!: Hrvatska pošta i Dioničko društvo · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatska pošta i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska pošta i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pošta (razdvojba)
* Hrvatska pošta.
Novi!!: Hrvatska pošta i Hrvatska pošta (razdvojba) · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska pošta i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski Telekom
Hrvatski Telekom (kraće HT) je hrvatski nacionalni fiksni i mobilni operater osnovan 28. prosinca 1998. godine sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, poslovanje poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) razdvojeno je na dva nova dionička društva koja su započela poslovati 1. siječnja 1999. godine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Hrvatski Telekom · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatska pošta i Josip Jelačić · Vidi više »
Klarise
Svetu Klaru Asišku i pripadnice reda Klarise (Redovnice drugoretkinje sv. Franje Asiškoga, Red sv. Klare; lat. Moniales secundi ordinis S. Francisci Assisiensis, Ordo S. Clarae) su rimokatolički ženski kontemplativni i klauzurni crkveni red.
Novi!!: Hrvatska pošta i Klarise · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Hrvatska pošta i Ljubljana · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Hrvatska pošta i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Novi Sad · Vidi više »
Platni promet
Platni promet (engl. payments system, njem. Zahlungsverkehr) predstavlja sva plaćanja između pravnih i fizičkih osoba učinjena sa svrhom podmirenja novčanih dugova, odnosno naplate novčanih tražbina.
Novi!!: Hrvatska pošta i Platni promet · Vidi više »
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Novi!!: Hrvatska pošta i Pošta · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Hrvatska pošta i Poštanska marka · Vidi više »
Poste restante
Poste restante, usluga je zadržavanja poštanskih pošiljaka u poštanskom uredu.
Novi!!: Hrvatska pošta i Poste restante · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Hrvatska pošta i Samostan · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Sarajevo · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Hrvatska pošta i Skoplje · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatska pošta i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatska pošta i Split · Vidi više »
Svjetska poštanska unija
Svjetska poštanska unija (fra. Union postale universelle, engl. Universal Postal Union, skraćeno SPU, UPU) je specijalizirana agencija ujedinjenih naroda koja koordinira poštansku politiku i pravila između zemalja članica, a time i svjetski poštanski sistem.
Novi!!: Hrvatska pošta i Svjetska poštanska unija · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatska pošta i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska pošta i Zagreb · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1. siječnja · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1831. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1850. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1901. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1904. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1930. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1935. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1949. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1950-ih · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1958. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1971. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1980-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1990. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatska pošta i 1999. · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Hrvatska pošta i 28. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska pošta d.d., Hrvatska pošta i telekomunikacije.
