Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

VHS-2, čeka početak mimohoda Svečani mimohod održan je u Zagrebu 4. kolovoza 2015. godine povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20.

Air Tractor AT-802

Air Tractor AT-802 je višenamjenski avion s turbo-prop motorom, koji se koristi u poljoprivrednom i protupožarnom zrakoplovstvu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Air Tractor AT-802 · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Albanija · Vidi više »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ante Gotovina · Vidi više »

Ante Kotromanović

Ante Kotromanović (Potravlje kod Sinja, 8. svibnja 1968.), hrvatski političar i brigadir, ministar obrane Republike Hrvatske u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ante Kotromanović · Vidi više »

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Austrija · Vidi više »

Đani Stipaničev

Đani Stipaničev (Mokrin, 27. svibnja 1969.) hrvatski pjevač, glumac i glazbenik.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Đani Stipaničev · Vidi više »

Đuro Đaković Holding

Đuro Đaković Grupa d.d. (kraće: ĐĐ) strojarska je grupacija iz Slavonskog Broda za proizvodnju vagona, tramvaja, specijalnih vozila, borbenih vozila, poljoprivrednih strojeva, mostova, industrijskih pogona, auto-dijelova itd.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Đuro Đaković Holding · Vidi više »

Željko Reiner

Željko Reiner (Zagreb, 28. svibnja 1953.), hrvatski političar i akademik HAZU.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Željko Reiner · Vidi više »

Bell 206

Bell 206 JetRanger je američki višenamjenski helikopter a pokreće ga jedna Allison 250 turbina.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Bell 206 · Vidi više »

Bell 212

Bell 212 Twin Huey (također poznat i kao Twin Two-Twelve) helikopter je srednje veličine s dvostrukim motorom te glavnim rotorom s dva kraka.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Bell 212 · Vidi više »

Blagoje Bersa

Blagoje Bersa Blagoje Bersa (rođen kao Benito Bersa, Dubrovnik, 21. prosinca 1873. – Zagreb, 1. siječnja 1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Blagoje Bersa · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brački kanal

Brački kanal. Brački kanal je tjesnac u Jadranskom moru.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Brački kanal · Vidi više »

Canadair CL-215

Canadair CL-215 je kanadski amfibijski zrakoplov namijenjen za gašenje požara.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Canadair CL-215 · Vidi više »

Crnokošuljaši

Oznaka Crnokošuljaša Crnokošuljaši (talj. camicie nere, skr. CCNN) ili squadistri, službeno: Dobrovoljačka milicija za nacionalnu sigurnost (talj. Milizia Volontaria per la Sicurezza Nazionale, skr. MVSN), nazivi su za pripadnike bivše fašističke paravojske, tj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Crnokošuljaši · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Crvena armija · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 28. svibnja 2011. pregledava svečani postroj, a prijavak mu je podnio general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GS OS RH Trgu bana Jelačića Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske · Vidi više »

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Dinara · Vidi više »

Dnevni avaz

Dnevni avaz su dnevne novine u Bosni i Hercegovini osnovane 1995. godine u Sarajevu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Dnevni avaz · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Domovinski rat · Vidi više »

Drago Lovrić

Drago Lovrić (Gornji Vukšić, Brčko, 2. prosinca 1961.), hrvatski general, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2011.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Drago Lovrić · Vidi više »

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Državna uprava za zaštitu i spašavanje je tijelo državne uprave u Hrvatskoj, a obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu sustava zaštite i spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u katastrofama, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja, pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama, epidemijama i drugim katastrofama, poslove civilne zaštite, poslove vatrogastva, sustav uzbunjivanja i obavješćivanja te međunarodnu suradnju u području zaštite i spašavanja.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Državna uprava za zaštitu i spašavanje · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Estonija · Vidi više »

Flickr

Flickr je online servis za pohranu slike i video sadržaja, kao i online društvena platforma.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Flickr · Vidi više »

Flotila Hrvatske ratne mornarice

Flotila Hrvatske ratne mornarice ustrojstvena je cjelina Hrvatske ratne mornarice, a nastala je iz nekadašnje Flote, koja je od 1.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Flotila Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »

Frankopanska garda Ogulin

Frankopanska garda Ogulina kao udruga osnovana je 30.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Frankopanska garda Ogulin · Vidi više »

Galerija Klovićevi dvori

Jurja Julija Klovića ispred ulaza u galeriju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Galerija Klovićevi dvori · Vidi više »

Gardijska oklopno-mehanizirana brigada

Tenk M-84 iz sastava GOMBR SLRS S-10CRO Gardijska oklopno-mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske ustrojena je u skladu s Dugoročnim planom razvoja OSRH-a, a preustroj je započeo 2007. godine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Gardijska oklopno-mehanizirana brigada · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i General · Vidi više »

General zbora

Oznaka čina u OSRHGeneral zbora je generalski čin u Hrvatskoj vojsci, odmah ispod čina stožernog generala kao najvišeg u hrvatskoj vojnoj hijerarhiji.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i General zbora · Vidi više »

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Gradec (Zagreb) · Vidi više »

Gradska straža Bakar 1848.

Pripadnici Gradske straže Bakar svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Gradska straža Bakar 1848. osnovana je 2009.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Gradska straža Bakar 1848. · Vidi više »

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.

svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. u Hrvatskoj baštinica je tradicije Bokeljske mornarice koja je, prema predaji, osnovana prije dvanaest stoljeća u Kotoru, u Boki kotorskoj, današnjoj Crnoj Gori.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska gorska služba spašavanja

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska gorska služba spašavanja · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatska ratna mornarica

Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević

Hrvatska stranka prava dr.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski vojnik

Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatski vojnik · Vidi više »

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”

Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” (HVU) visoka je obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske, a sastoji se od više podređenih visokoškolskih ustanova.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman” · Vidi više »

HS2000

HS2000 (Hrvatski Samokres 2000), poluautomatski pištolj koji se prodaje pod tim nazivom na domaćem tržištu i tržištima izvan SAD-a, dok se na američkom tržištu prodaje pod imenom Springfield Armory XD ("X-treme Duty").

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i HS2000 · Vidi više »

Inženjerijska bojna

* Inženjerijska bojna GMTBR.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Inženjerijska bojna · Vidi više »

Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ivan Zajc · Vidi više »

Ivana Husar

Ivana Husar (Zagreb, 11. lipnja 1977.) je hrvatska pjevačica i skladateljica.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ivana Husar · Vidi više »

Ivica Dačić

Ivica Dačić Ivica Dačić (Prizren, 1. siječnja 1966.), je bivši predsjednik Vlade Republike Srbije i aktualni ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ivica Dačić · Vidi više »

Izviđači

Znak Svjetske organizacije izviđačkog pokreta Znak krovne organizacije - Saveza izviđača Hrvatske Izviđači (skauti) su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Izviđači · Vidi više »

Jarun

Jarun je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada, sadrži i istoimeno jezero i park.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Jarun · Vidi više »

Josip Kaplan

Josip Kaplan (Krško, 23. listopada 1910. – Lovran, 25. ožujka 1996.) bio je hrvatski skladatelj, zborovođa i glazbeni pedagog.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Josip Kaplan · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Jutarnji list · Vidi više »

Karlovačka građanska garda

svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Zastava Karlovačke građanske garde Čakovcu na proslavi Dana Međimurske županije 2017. Karlovačka građanska garda je povjesno-protokolarna postrojba Grada Karlovca.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Karlovačka građanska garda · Vidi više »

Keglevićeva straža Kostel

svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Keglevićeva straža Kostel je počasno-povijesna postrojba Krapinsko-zagorske županije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Keglevićeva straža Kostel · Vidi više »

Klapa Sveti Juraj HRM

Klapa je osnovana početkom 2001. godine s ciljem očuvanja i promicanja kulture a cappella pjevanja dalmatinske klapske pjesme, skladbi sakralnog i domoljubnog karaktera koje su kao najvrjedniji dio naše glazbene baštine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Klapa Sveti Juraj HRM · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Knin · Vidi više »

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Kninska tvrđava · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Kolnik

Kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Kolnik · Vidi više »

Kravat pukovnija

Trgu sv. Marka. Tkalčićevoj ulici. Kravat pukovnija, počasna je satnija koju od 10. srpnja 2010. godine suorganiziraju ustanove Academia Cravatica (AC) i Turistička zajednica grada Zagreba.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Kravat pukovnija · Vidi više »

Križevačka djevojačka straža

Križevačka djevojačka straža u Bakru svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Križevačka djevojačka straža je povijesna hrvatska vojna postrojba.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Križevačka djevojačka straža · Vidi više »

Krila Oluje

Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva "Krila Oluje" službeno je osnovana i javno predstavljena u sastavu M. Franjić, D. Barišić, D. Doboš, S. Joković povodom proslave desete obljetnice vojno-redarstvene Operacije ''Oluja'', 5. kolovoza 2005. u Kninu, po kojoj je i dobila ime.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Krila Oluje · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Latvija · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Litva · Vidi više »

Logistička satnija GMTBR

Logistička satnija Gardijske motorizirane brigade ima zadaću pružati potporu postrojbama Gardijske motorizirane brigade, i to u tehničkom održavanju te opskrbi i transportu, kao i sanitetskom osiguranju.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Logistička satnija GMTBR · Vidi više »

Marija Husar

Marija Husar (Zagreb, 25. lipnja 1975.) hrvatska pjevačica, skladateljica i bivša članice nekad popularne grupe Divas, u kojoj je bila od 1995. do 2005. godine kada su se razišle.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Marija Husar · Vidi više »

Marijan Mareković

General pukovnik Marijan Mareković (Sesvetski Kraljevec, 6. listopada 1959.), hrvatski general.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Marijan Mareković · Vidi više »

Matej Meštrović

Matej Meštrović (Zagreb, 16. lipnja 1969.) je hrvatski pijanist i skladatelj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Matej Meštrović · Vidi više »

Matija Dedić

Matija Dedić (Zagreb, 2. ožujka 1973.), hrvatski je jazz pijanist i skladatelj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Matija Dedić · Vidi više »

Münster

Münster je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Münster · Vidi više »

Mia Negovetić

Mia Negovetić (Rijeka, 5. listopada 2002.) mlada je hrvatska pjevačica iz Rijeke poznata po pobjedi u dječjem pjevačkom talent showu Zvjezdice koji se prikazivao na RTL.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Mia Negovetić · Vidi više »

MiG-21

Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i MiG-21 · Vidi više »

Mil Mi-17

Mil Mi-17 (NATO naziv "Hip") je višenamjenski helikopter nastao u bivšem SSSR-u. Inačica je helikoptera Mi-8 s ugrađenim jačim motorima, većim rotorom i prijenosom razvijanim na Mi-14.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Mil Mi-17 · Vidi više »

Mimohod

Mimohod povijesnih postrojbi HV Bakar, 2012. OSRH i počasno ceremonijalni program Počasno zaštitne bojne, 2011. Mimohod ili svečana povorka naziv je za organizirano kretanje većeg broja ljudi točno određenim putem, najčešće gradskim ulicama i u svrhu proslave, ali i u druge svrhe, npr.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Mimohod · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »

Miroslav Lazanski

desno Miroslav Lazanski (Karlovac, 18. rujna 1950. – Beograd, 4. kolovoza 2021.) bio je srpski pisac i vojnopolitički novinar koji je radio za beogradsku Politiku.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Miroslav Lazanski · Vidi više »

Mladen Markač

Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Mladen Markač · Vidi više »

Moja domovina

„Moja domovina” je hrvatska domoljubna pjesma koju su 1991. godine skladali i tekst napisali Zrinko Tutić i Rajko Dujmić, a snimio je Hrvatski Band Aid sastavljen od brojnih hrvatskih glazbenika.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Moja domovina · Vidi više »

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske

Oznaka načelnika Glavnog stožera Zapovjedna zastava načelnika GS OS RH Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske nalazi se na čelu Glavnog stožera.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Nacional · Vidi više »

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i NATO · Vidi više »

NBK obrana

Simboli za opasnost od radioaktivnosti, biološku opasnosti i toksičnost Hrvatske vojske NBKO (nuklearno-biološko-kemijska obrana) ili ABKO (atomsko-biološko-kemijska obrana) rod je oružanih snaga čija je namjena detekcija i prevencija posljedica napada atomskog naoružanja, upotrebe bioloških ili bakterioloških, virusnih oblika napada, ili obrana od upotrebe bojnih otrova.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i NBK obrana · Vidi više »

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Nebo · Vidi više »

Obalna straža Republike Hrvatske

Obalna straža Republike Hrvatske je vojna organizacija s policijskim ovlastima na moru i nalazi se u sastavu Hrvatske ratne mornarice.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Obalna straža Republike Hrvatske · Vidi više »

Održivi razvoj Hrvatske – ORaH

Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) je politička stranka u Hrvatskoj koja se temelji na zelenoj politici.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Održivi razvoj Hrvatske – ORaH · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Operacija Oluja · Vidi više »

Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske

Orkestar OS RH Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske, reprezentativni orkestar Republike Hrvatske, osnovan je 1991. godine kao nastavak tradicije glazbenih sastava u hrvatskim vojnim postrojbama.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Oružane snage Rusije

Oružane snage Rusije (rus. Вооружённые силы Российской Федерации) su vojna komponenta Ruske Federacije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Oružane snage Rusije · Vidi više »

Oružane snage SAD-a

Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država sastoje se od šest grana.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Oružane snage SAD-a · Vidi više »

Panzerhaubitze 2000

Panzerhaubitze 2000 ili skraćeno PzH 2000 je njemačka 155 mm samohodna haubica koju su razvile Krauss-Maffei Wegmann (KMW) i Rheinmetall za potrebe njemačke vojske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Panzerhaubitze 2000 · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Pariz · Vidi više »

Petar Stipetić

Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – Zagreb, 14. ožujka 2018.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Petar Stipetić · Vidi više »

Pilatus PC-9

Pilatus PC-9 je švicarski školski zrakoplov s jednim turbo-prop motorom.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Pilatus PC-9 · Vidi više »

Pješaštvo

Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Pješaštvo · Vidi više »

Počasna sokolska garda Osijek

Hrvatski sokol Osijek svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Počasna sokolska garda Osijek Počasna sokolska garda Osijek je počasna povijesna postrojba koja dijeluje unutar udruge Hrvatski sokol Osječko-baranjske županije Osijek.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Počasna sokolska garda Osijek · Vidi više »

Počasno-zaštitna bojna

Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje počasno – ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Počasno-zaštitna bojna · Vidi više »

Politika (novine)

Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Politika (novine) · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Poljska · Vidi više »

Poslovni dnevnik

Poslovni dnevnik su prve poslovne dnevne novine i internetski portal u Hrvatskoj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Poslovni dnevnik · Vidi više »

Predsjednici Srbije

Zastava (standard) predsjednika Republike Srbije Predsjednički ured, Novi dvor Palača Srbija, mjesto za visoke protokolarne posjete stranih delegacija Republici Srbiji. Svečana Garda Vojske Srbije u državnom protokolu tijekom službenog posjeta stranih delegacija. Predsjednik Republike Srbije je dio zakonodavne vlasti u Srbiji.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Predsjednici Srbije · Vidi više »

Pukovnija veze HKoV

Pukovnija veze postrojba je Oružanih snaga Republike Hrvatske, ustrojstveno u sastavu Hrvatske kopnene vojske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Pukovnija veze HKoV · Vidi više »

RBS-15

Inačica '''RBS 15F''' koji se koristi kao naoružanje vojnih zrakoplova RBS-15 (Robotsystem 15) je protubrodski projektil velikog dometa.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i RBS-15 · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Samohodno topništvo

Njemačka oklopna haubica PzH 2000 Samohodno topništvo je vrsta topništva koje je opremljeno samohodnim topničkim naoružanjem, odnosno topničkim oružjem ugrađenim na vozilo na vlastiti pogon.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Samohodno topništvo · Vidi više »

Serežani

Serežanin ili serežan (prema madž. sereg: vojska), naziv je za vojnika u serežanskoj četi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Serežani · Vidi više »

Sinjska alka

Sinjska alka hrvatska je viteška igra.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Sinjska alka · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Slovenija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Srbija · Vidi više »

Telegrafska agencija nove Jugoslavije

Telegrafska agencija nove Jugoslavije (krat. TANJUG) je novinska agencija osnovana 5. studenoga 1943.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Telegrafska agencija nove Jugoslavije · Vidi više »

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Tomislav Karamarko · Vidi više »

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Tomislav Nikolić · Vidi više »

Topničko-raketna bojna GMTBR

Topničko-raketna bojna Gardijske motorizirane brigade je postrojba u Oružanim snagama RH formirana 2007. u sklopu preustroja oružanih snaga.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Topničko-raketna bojna GMTBR · Vidi više »

Trenkovi panduri

Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Trenkovi panduri · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ukrajina · Vidi više »

UNTAES

Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i UNTAES · Vidi više »

Ustaška vojnica

Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ustaška vojnica · Vidi više »

Varaždinska građanska garda

Pripadnici Varaždinske građanske garde te zastava Varaždinska građanska garda, popularno znana kao "Purgari", povijesna je građanska postrojba koja je svoj prvi poznati status, pod nazivom "Cesarska i kraljevska poveljna građanska četa", dobila još 1750. godine od austrougarske carice i kraljice Marije Terezije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Varaždinska građanska garda · Vidi više »

Varaždinska husarska graničarska pukovnija

Varaždinska husarska graničarska pukovnija osnovana je 2006. godine kao Udruga građana Husarska garda Varaždinske županije, a 2014. zbog povijesne utemeljenosti mijenja ime u Varaždinska husarska graničarska pukovnija.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Varaždinska husarska graničarska pukovnija · Vidi više »

Vatrogasci

S obuke hrvatskih vatrogasaca u Malezijskoj vatrogasnoj akademiji, 2006. Vatrogasac je osoba koja je obučena za gašenje požara, sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanja tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanja drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vatrogasci · Vidi više »

Večernje novosti (dnevni list, Beograd)

Logo Večernje novosti (srpska ćirilica: Вечерње новости) su srbijanske dnevne novine koje izlaze u Beogradu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Večernje novosti (dnevni list, Beograd) · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Večernji list · Vidi više »

VHS (jurišna puška)

Jurišna puška VHS (Višenamjenska Hrvatska Strojnica) je hrvatska puška koju proizvodi karlovačka tvrka HS Produkt.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i VHS (jurišna puška) · Vidi više »

Vijeće za obranu Republike Hrvatske

Vijeće za obranu je oblik koordinacije tijela državne vlasti RH za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vijeće za obranu Republike Hrvatske · Vidi više »

Viteško udruženje Kumpanjija – Blato

Viteško udruženje "Kumpanjija" Blato udruga je koja aktivno promiče i čuva folklornu baštinu grada Blata i otoka Korčule, a utemeljeno je 1927. godine.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Viteško udruženje Kumpanjija – Blato · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Vladimir Putin

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vladimir Putin · Vidi više »

Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske

Oznaka Vojne policije na vozilu Pripadnik Vojne policije Vozilo s oznaka Vojne policije Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske (VP OSRH) pruža potporu Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske obavljanjem namjenskih vojnopolicijskih poslova u miru i ratu te borbenih zadaća u ratu.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Vojni poligon "Eugen Kvaternik"

Hrvatski vojnici na vojnoj vježbi. Vojni poligon "Eugen Kvaternik" je najveće vojno vježbalište u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vojni poligon "Eugen Kvaternik" · Vidi više »

Vojnoobavještajna bojna

Vojno-obavještajna bojna (VOb) HkoV-a, bila je obavještajna postrojba te svojevrsna potpora svim ostalim postrojbama OSRH.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vojnoobavještajna bojna · Vidi više »

Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske

Oznaka Vrhovnog zapovjednika Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka burza

Zagrebačka burza jedina je hrvatska burza vrijednosnih papira te je jedna od značajnijih burzi vrijednosnih papira u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zagrebačka burza · Vidi više »

Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH

Zapovjedništvo specijalnih snaga (kratica ZSS) je cjelina Oružanih snaga Republike Hrvatske, podređena Glavnom stožeru OSRH, čija je misija osigurati borbenu spremnost specijalnih snaga za operacije u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te za sudjelovanje u NATO i koalicijskim vođenim operacijama.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH · Vidi više »

Zbor (vojska)

Zbor je u vojsci najviša združena taktička postrojba stalnog sastava, osposobljena za samostalno djelovanje.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zbor (vojska) · Vidi više »

Zlín Z-242

Zlin 242 L Aerobatic školski avion kojeg proizvodi češka zrakoplovna tvrtki Moravan-Aeroplanes.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zlín Z-242 · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zoran Milanović · Vidi više »

Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH

Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH jedinica je u sastavu Zapovjedništva specijalne policije MUP-a RH.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH · Vidi više »

Zrinska garda Čakovec

Zrinska garda Čakovec Zrinska garda Čakovec hrvatska je udruga osnovana 30. travnja 2001. s ciljem očuvanja i promocije baštine slavne hrvatske plemićke obitelji Zrinski, koja je u Čakovcu stolovala od 1546.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zrinska garda Čakovec · Vidi više »

1. kolovoza

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 1. kolovoza · Vidi više »

1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" · Vidi više »

191. Eskadrila lovačkih aviona

191.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 191. Eskadrila lovačkih aviona · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 1997. · Vidi više »

2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 2016. · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 28. svibnja · Vidi više »

3. mehanizirana gardijska brigada "Kune"

Zastava 3. gardijske brigade Hrvatska 3.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 30. svibnja · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 31. srpnja · Vidi više »

4. kolovoza

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 4. kolovoza · Vidi više »

4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"

Četvrta gardijska brigada, poznata i po poslijeratnom nazivu "Pauci", bila je elitna postrojba Hrvatske vojske čiji je doprinos za vrijeme Domovinskog rata nemjerljiv.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" · Vidi više »

5. gardijska brigada "Sokolovi"

Zastava 5. gardijske brigade 5.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 5. gardijska brigada "Sokolovi" · Vidi više »

7. gardijska brigada "Pume"

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 7. gardijska brigada "Pume" · Vidi više »

7. svibnja

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 7. svibnja · Vidi više »

9. gardijska brigada "Vukovi"

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 9. gardijska brigada "Vukovi" · Vidi više »

91. krilo

91.

Novi!!: Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i 91. krilo · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mimohod OSRH 2015., Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana