Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Uskrs

Indeks Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

228 odnosi: Aleksandrija, Alfa, Anicet, Anton Bruckner, Arija, Arvo Pärt, Azija, Šarana jaja bojama grada, Škotska, Španjolska, Švedska, Židovi, Žudije, Čista srijeda, Ćiril i Metod, Bazga, Bazilika Svetoga groba, Beatifikacija, Belgija, Biblija, Bijela, Bog, Brazil, Bugarska, Catholic Encyclopedia, Cikla, Claudio Monteverdi, Crna, Crvena, Crveni luk, Cvijet, Cvjetnica, Danska, Djetelina, Dublin, Dubrovnik, Engleski jezik, Euharistija, Evanđelje po Ivanu, Evanđelje po Mateju, Finska, Galileja, Georg Friedrich Händel, Germanski jezici, Giovanni Battista Pergolesi, Glagoli, Golubovi, Grčki alfabet, Grčki jezik, Gustav Mahler, ..., Hebrejski jezik, Hector Berlioz, Hrast, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski jezik, Hrvatski uskrsni običaji, Ime, Indoeuropski prajezik, Irci, Isus, Isusov križni put, Ivan Evanđelist, Jaje, Jeremija (knjiga), Jeruzalem, Jezik, Johann Sebastian Bach, Joseph Haydn, Juda Iškariotski, Kajkavsko narječje, Karmelićani, Katolička Crkva, Kopriva, Korizma, Kršćanstvo, Križ, Kruh, Krvavi Uskrs, Kvarc, Laponija, Latinski jezik, Leipzig, Ljubica, Marija Magdalena, Matthias Grünewald, Međimurska županija, Meksiko, Mesija (Händel), Mjesečeve mijene, Murva, Nacionalni park Plitvička jezera, Nada, Nedjelja, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nizozemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveška, Omega, Opera, Orgulje, Papa, Papir, Pasha, Pasji zub, Petar Skok, Pisanica, Pjevački zbor, Podravina, Polinezija, Poljska, Poriluk, Povijest, Proljeće, Prva poslanica Korinćanima, Prvi nicejski sabor, Ravnodnevica, Riječ, Rim, Rumunjska, Rusija, Sakrament, Salzburg, Sasi, Sicilija, Sinegdoha, Sirija, Sjeverna Amerika, Smeđa, Snjegović, Sokrat Skolastik, Srednji vijek, Stari zavjet, Staroslavenski jezik, Sveti Petar, Svijet, Tomás Luis de Victoria, Trg svetog Petra, Uskršnji kaktus, Uskršnji otok, Uskrsni ponedjeljak, Uskrsni proglas, Uskrsni ustanak, Uskrsnuće Isusa Krista, Vatikan, Vatra, Vatromet, Vazmeno trodnevlje, Velika subota, Velika uskrsna jaja, Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliki tjedan, Vijenac (časopis), Vikinzi, Vosak, Wolfgang Amadeus Mozart, Zec, Zelena, 1. svibnja, 1. travnja, 11. travnja, 12. travnja, 15. travnja, 16. stoljeće, 16. travnja, 17. travnja, 1722., 19. travnja, 1912., 1916., 1991., 1997., 2. stoljeće, 2. svibnja, 20. travnja, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025., 2026., 2027., 2028., 2029., 21. ožujka, 21. travnja, 23. ožujka, 23. travnja, 24. travnja, 25. travnja, 27. ožujka, 27. travnja, 28. ožujka, 28. travnja, 30. travnja, 31. ožujka, 325., 4. stoljeće, 4. travnja, 5. svibnja, 5. travnja, 6. stoljeće, 8. travnja, 9. travnja. Proširite indeks (178 više) »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Uskrs i Aleksandrija · Vidi više »

Alfa

Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.

Novi!!: Uskrs i Alfa · Vidi više »

Anicet

Anicet, jedanaesti papa od 154. do 20. travnja 168.

Novi!!: Uskrs i Anicet · Vidi više »

Anton Bruckner

Anton Bruckner (Ansfelden, 4. rujna 1824. – Beč, 11. listopada 1896.), austrijski orguljaš i skladatelj.

Novi!!: Uskrs i Anton Bruckner · Vidi više »

Arija

Arija je u glazbi izvorno označavala svaku izražajnu melodiju, koju je u pravilu izvodio pjevač.

Novi!!: Uskrs i Arija · Vidi više »

Arvo Pärt

Arvo Pärt (Paide, 11. rujna 1935.), estonski je skladatelj postmodernističke klasične i vjerske glazbe.

Novi!!: Uskrs i Arvo Pärt · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Uskrs i Azija · Vidi više »

Šarana jaja bojama grada

Šarana jaja bojama grada, manifestacija koju od 2001.

Novi!!: Uskrs i Šarana jaja bojama grada · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Uskrs i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Uskrs i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Uskrs i Švedska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Uskrs i Židovi · Vidi više »

Žudije

Žudije, čuvari Kristova groba Žudije iz župe Sv. Ilije iz Metkovića, nastarije žudije, osnovane 1857. godine Vidu 2007. godine Žudije župe Sv. Nikole iz Metkovića Žudije, negdje i Žudiji su čuvari Kristova groba u dane Velikog tjedna, u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća.

Novi!!: Uskrs i Žudije · Vidi više »

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Novi!!: Uskrs i Čista srijeda · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Uskrs i Ćiril i Metod · Vidi više »

Bazga

Bazga (ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika, zovina, ponekad i crna zova/bazga od latinskoga naziva česte vrste; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.

Novi!!: Uskrs i Bazga · Vidi više »

Bazilika Svetoga groba

Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.

Novi!!: Uskrs i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »

Beatifikacija

Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.

Novi!!: Uskrs i Beatifikacija · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Uskrs i Belgija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Uskrs i Biblija · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Uskrs i Bijela · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Uskrs i Bog · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Uskrs i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Uskrs i Bugarska · Vidi više »

Catholic Encyclopedia

The Catholic Encyclopedia (Katolička enciklopedija) američka je enciklopedija koja daje pregled učenja, djelovanja i povijesti Katoličke Crkve.

Novi!!: Uskrs i Catholic Encyclopedia · Vidi više »

Cikla

Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.

Novi!!: Uskrs i Cikla · Vidi više »

Claudio Monteverdi

Claudio Monteverdi (Cremona, kršten 15. svibnja 1567. – Venecija, 29. studenog 1643.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Uskrs i Claudio Monteverdi · Vidi više »

Crna

Crna boja Crna boja.

Novi!!: Uskrs i Crna · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Uskrs i Crvena · Vidi više »

Crveni luk

Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.

Novi!!: Uskrs i Crveni luk · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Uskrs i Cvijet · Vidi više »

Cvjetnica

Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Nedjelja od palmi, Palmana nedjelja (oko Dubrovnika), Neđeja od pome (Župa Dubrovačka) glas-koncila.hr.

Novi!!: Uskrs i Cvjetnica · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Uskrs i Danska · Vidi više »

Djetelina

Djetelina (lat. Trifolium) je rod biljaka s 245 vrste.

Novi!!: Uskrs i Djetelina · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Uskrs i Dublin · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Uskrs i Dubrovnik · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Uskrs i Engleski jezik · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Uskrs i Euharistija · Vidi više »

Evanđelje po Ivanu

El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).

Novi!!: Uskrs i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »

Evanđelje po Mateju

Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.

Novi!!: Uskrs i Evanđelje po Mateju · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Uskrs i Finska · Vidi više »

Galileja

Lokacija Galileje u Izraelu Galilejsko jezero Pogled iz Seforisa prema brdu Karmel, Galileja Galileja (hebrejski הגליל ha-Galil, arapski الجليل al-Jaleel) je geografsko područje koje obuhvaća velik dio sjevernoga Izraela.

Novi!!: Uskrs i Galileja · Vidi više »

Georg Friedrich Händel

right Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. – London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama.

Novi!!: Uskrs i Georg Friedrich Händel · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Uskrs i Germanski jezici · Vidi više »

Giovanni Battista Pergolesi

Giovanni Battista Pergolesi (Jesi, 4. siječnja 1710. – Pazzuoli pokraj Napulja, 17. ožujka 1736.), talijanski skladatelj.

Novi!!: Uskrs i Giovanni Battista Pergolesi · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Uskrs i Glagoli · Vidi više »

Golubovi

Golubovi pasmine Međimurska lastavica na jednoj izložbi malih životinja Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes).

Novi!!: Uskrs i Golubovi · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.

Novi!!: Uskrs i Grčki alfabet · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Uskrs i Grčki jezik · Vidi više »

Gustav Mahler

Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.

Novi!!: Uskrs i Gustav Mahler · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Uskrs i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hector Berlioz

Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.

Novi!!: Uskrs i Hector Berlioz · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Novi!!: Uskrs i Hrast · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Uskrs i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Uskrs i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Uskrs i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski uskrsni običaji

Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije.

Novi!!: Uskrs i Hrvatski uskrsni običaji · Vidi više »

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Novi!!: Uskrs i Ime · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Uskrs i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Irci

Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.

Novi!!: Uskrs i Irci · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Uskrs i Isus · Vidi više »

Isusov križni put

Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.

Novi!!: Uskrs i Isusov križni put · Vidi više »

Ivan Evanđelist

Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.

Novi!!: Uskrs i Ivan Evanđelist · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Uskrs i Jaje · Vidi više »

Jeremija (knjiga)

Jeremija je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.

Novi!!: Uskrs i Jeremija (knjiga) · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Uskrs i Jeruzalem · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Uskrs i Jezik · Vidi više »

Johann Sebastian Bach

Johann Sebastian Bach (Eisenach, 31. ožujka 1685. – Leipzig, 28. srpnja 1750.) bio je njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja.

Novi!!: Uskrs i Johann Sebastian Bach · Vidi više »

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Uskrs i Joseph Haydn · Vidi više »

Juda Iškariotski

Carla Blocha, kasno 19. stoljeće Juda Iškariotski ili samo Juda (hebrejski: יהודה איש־קריות) bio je, prema Novomu zavjetu, jedan od dvanaestorice apostola, a poznat je po izdaji Isusa Krista.

Novi!!: Uskrs i Juda Iškariotski · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Uskrs i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Karmelićani

Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.

Novi!!: Uskrs i Karmelićani · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Uskrs i Katolička Crkva · Vidi više »

Kopriva

Kopriva (lat. Urtica), rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae), red ružolike (Rosales), čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu.

Novi!!: Uskrs i Kopriva · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Uskrs i Korizma · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Uskrs i Kršćanstvo · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Uskrs i Križ · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Uskrs i Kruh · Vidi više »

Krvavi Uskrs

Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.

Novi!!: Uskrs i Krvavi Uskrs · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Uskrs i Kvarc · Vidi više »

Laponija

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.

Novi!!: Uskrs i Laponija · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Uskrs i Latinski jezik · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Uskrs i Leipzig · Vidi više »

Ljubica

Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.

Novi!!: Uskrs i Ljubica · Vidi više »

Marija Magdalena

Carlo Crivelli: ''Marija Magdalena'' Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista.

Novi!!: Uskrs i Marija Magdalena · Vidi više »

Matthias Grünewald

Sveti Ivan Evanđelista (neki smatraju ovaj crtež Grünewaldovim autoportretom) Matthias Grünewald ili Mathis Gothart Nithart (Würzburg, između 1475./1480. – Halle, 31. kolovoza 1528.) bio je njemački slikar.

Novi!!: Uskrs i Matthias Grünewald · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Uskrs i Međimurska županija · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Uskrs i Meksiko · Vidi više »

Mesija (Händel)

partiture oratorija ''Mesija'' Početni taktovi stavka ''Hallelujah'' Mesija (HWV 56) je oratorij na engleskom jeziku, koji je 1741. sastavio Georg Friedrich Händel s tekstom iz Svetoga Pisma, kojeg je pripremio Charles Jennens iz Biblije kralja Jakova i iz Psalama.

Novi!!: Uskrs i Mesija (Händel) · Vidi više »

Mjesečeve mijene

Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.

Novi!!: Uskrs i Mjesečeve mijene · Vidi više »

Murva

Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Uskrs i Murva · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: Uskrs i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nada

Nada je osjećaj očekivanja pozitivnog ishoda neke situacije.

Novi!!: Uskrs i Nada · Vidi više »

Nedjelja

Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.

Novi!!: Uskrs i Nedjelja · Vidi više »

Nikolaj Rimski-Korsakov

Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Uskrs i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Uskrs i Nizozemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Uskrs i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Uskrs i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Uskrs i Njemački jezik · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Uskrs i Norveška · Vidi više »

Omega

Omega (grčki srednji rod: Ωμέγα; veliko slovo Ω; malo slovo ω) 24.

Novi!!: Uskrs i Omega · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Uskrs i Opera · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Uskrs i Orgulje · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Uskrs i Papa · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Uskrs i Papir · Vidi više »

Pasha

Stol postavljen za židovsku pashalnu večeru (seder) Pasha (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") jedan je od židovskih blagdana.

Novi!!: Uskrs i Pasha · Vidi više »

Pasji zub

Pasji zub (košutica, lat. Erythronium), biljni rod iz porodice ljiljanovki.

Novi!!: Uskrs i Pasji zub · Vidi više »

Petar Skok

Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.

Novi!!: Uskrs i Petar Skok · Vidi više »

Pisanica

Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.

Novi!!: Uskrs i Pisanica · Vidi više »

Pjevački zbor

Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.

Novi!!: Uskrs i Pjevački zbor · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Uskrs i Podravina · Vidi više »

Polinezija

Polinezija je prema općoj definiciji sastavljena od otoka koji se nalaze unutar trokuta:1. Havaji2. Novi Zeland3. Uskršnji otok4. Samoa5. Tahiti Polinezija (grč., mnogo;, otok), naziv za otočne skupine u Tihom oceanu istočno od Melanezije i Mikronezije.

Novi!!: Uskrs i Polinezija · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Uskrs i Poljska · Vidi više »

Poriluk

Poriluk je biljka je iz porodice Amaryllidaceae, potporodica Allioideae.

Novi!!: Uskrs i Poriluk · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Uskrs i Povijest · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Uskrs i Proljeće · Vidi više »

Prva poslanica Korinćanima

Prva poslanica Korinćanima knjiga je Novog zavjeta i pripada Pavlovim poslanicama.

Novi!!: Uskrs i Prva poslanica Korinćanima · Vidi više »

Prvi nicejski sabor

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).

Novi!!: Uskrs i Prvi nicejski sabor · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Uskrs i Ravnodnevica · Vidi više »

Riječ

Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.

Novi!!: Uskrs i Riječ · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Uskrs i Rim · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Uskrs i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Uskrs i Rusija · Vidi više »

Sakrament

Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.

Novi!!: Uskrs i Sakrament · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Uskrs i Salzburg · Vidi više »

Sasi

Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.

Novi!!: Uskrs i Sasi · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Uskrs i Sicilija · Vidi više »

Sinegdoha

Sinegdoha (grč. συνεκδοχή, syn-.

Novi!!: Uskrs i Sinegdoha · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Uskrs i Sirija · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Uskrs i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Smeđa

Smeđe boje Smeđa boja nastaje miješanjem narančaste, žute, narančaste ili crvene boje s crnom ili sivom.

Novi!!: Uskrs i Smeđa · Vidi više »

Snjegović

Snjegović Snjegović, video Snjegović ili snješko je antropomorfna snježna skulptura.

Novi!!: Uskrs i Snjegović · Vidi više »

Sokrat Skolastik

Sokrat Skolastik ili Sokrat iz Konstantinopola (grč. Σωϰράτης Σχολαστιϰός, Sōkrátēs Skholastikós; Konstantinopol, oko 370. – ?, oko 440.), bizantski pravnik i crkveni povjesničar.

Novi!!: Uskrs i Sokrat Skolastik · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i Srednji vijek · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Uskrs i Stari zavjet · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Uskrs i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Sveti Petar

Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.

Novi!!: Uskrs i Sveti Petar · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Uskrs i Svijet · Vidi više »

Tomás Luis de Victoria

Tomás Luis de Victoria Tomás Luis de Victoria (Ávila, oko 1548. – Madrid, 1611.), španjolski skladatelj, orguljaš, pjevač i kapelnik.

Novi!!: Uskrs i Tomás Luis de Victoria · Vidi više »

Trg svetog Petra

bazilike Trg svetog Petra (tal. Piazza San Pietro), prostor unutar Vatikana, ispred bazilike svetog Petra.

Novi!!: Uskrs i Trg svetog Petra · Vidi više »

Uskršnji kaktus

Uskršnji kaktus (lat. Hatiora gaertneri) kaktus iz tribusa Rhipsalideae porijeklom iz tropskog Brazila, gdje kao epifit raste na drugim stablima.

Novi!!: Uskrs i Uskršnji kaktus · Vidi više »

Uskršnji otok

Uskršnji otok ili Rapa Nui, lokalnom jeziku poznat kao Te Pito O Te Henua, odnosno Isla de Pascua na Španjolskom, otok je na jugu Tihog oceana (Polinezija) koji upravno pripada Čileu.

Novi!!: Uskrs i Uskršnji otok · Vidi više »

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.

Novi!!: Uskrs i Uskrsni ponedjeljak · Vidi više »

Uskrsni proglas

Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni proglas je dokument kojeg su izdali Irsko republikansko bratstvo i Irska građanska armija tijekom Uskrsnog ustanka koji je trajao od 22. travnja do 29. travnja 1916. godine.

Novi!!: Uskrs i Uskrsni proglas · Vidi više »

Uskrsni ustanak

Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni ustanak (engleski: Easter Rising, irski: Éirí Amach na Cásca) naziv je za vojno neuspjelu pobunu irskog naroda u Dublinu kojom se htjelo osloboditi britanske vlasti.

Novi!!: Uskrs i Uskrsni ustanak · Vidi više »

Uskrsnuće Isusa Krista

Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).

Novi!!: Uskrs i Uskrsnuće Isusa Krista · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Uskrs i Vatikan · Vidi više »

Vatra

Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).

Novi!!: Uskrs i Vatra · Vidi više »

Vatromet

Vatromet u Sydneyu Vatromet u Nagaoci Vatromet (vatra+meta) označava prikaz pri kojim se eksplozivne pirotehničke naprave i projektili koordinirano pale radi zabave.

Novi!!: Uskrs i Vatromet · Vidi više »

Vazmeno trodnevlje

Ciserijev prikaz kada Poncije Pilat govori "''Ecce Homo!''" (''Evo čovjeka!'') Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

Novi!!: Uskrs i Vazmeno trodnevlje · Vidi više »

Velika subota

grobu Velika subota je kršćanski blagdan.

Novi!!: Uskrs i Velika subota · Vidi više »

Velika uskrsna jaja

Trgu bana Jelačića Trgu bana Jelačića Velika uskrsna jaja projekt je Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Uskrs i Velika uskrsna jaja · Vidi više »

Veliki četvrtak

Posljednja večera, Leonardo da Vinci. Veliki četvrtak je dan u Velikom tjednu koji slavi spomen na pranje nogu i posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, kako je opisano u kanonskim evanđeljima.

Novi!!: Uskrs i Veliki četvrtak · Vidi više »

Veliki petak

Procesija na Veliki petak u Stuttgartu Veliki petak dan je u Velikomu tjednu koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisano u kanonskim evanđeljima.

Novi!!: Uskrs i Veliki petak · Vidi više »

Veliki tjedan

palminim granama Veliki tjedan vremensko je razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa.

Novi!!: Uskrs i Veliki tjedan · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Uskrs i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Uskrs i Vikinzi · Vidi više »

Vosak

Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.

Novi!!: Uskrs i Vosak · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Uskrs i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

Zec

Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.

Novi!!: Uskrs i Zec · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Uskrs i Zelena · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Uskrs i 1. svibnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: Uskrs i 1. travnja · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Uskrs i 11. travnja · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Uskrs i 12. travnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Uskrs i 15. travnja · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 16. stoljeće · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Uskrs i 16. travnja · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Uskrs i 17. travnja · Vidi više »

1722.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1722. · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: Uskrs i 19. travnja · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1912. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1916. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1991. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Uskrs i 1997. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2. stoljeće · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: Uskrs i 2. svibnja · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: Uskrs i 20. travnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Uskrs i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Uskrs i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Uskrs i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Uskrs i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Uskrs i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Uskrs i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Uskrs i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Uskrs i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Uskrs i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Uskrs i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Uskrs i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Uskrs i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Uskrs i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Uskrs i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2019. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Uskrs i 2020. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Uskrs i 2021. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2022. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2023. · Vidi više »

2024.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2024. · Vidi više »

2025.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2025. · Vidi više »

2026.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2026. · Vidi više »

2027.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2027. · Vidi više »

2028.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2028. · Vidi više »

2029.

2029. će biti godina prema gregorijanskom kalendaru koja ne će biti prijestupna, a započet će u ponedjeljak.

Novi!!: Uskrs i 2029. · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Uskrs i 21. ožujka · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: Uskrs i 21. travnja · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Uskrs i 23. ožujka · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Uskrs i 23. travnja · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Uskrs i 24. travnja · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Uskrs i 25. travnja · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Uskrs i 27. ožujka · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Uskrs i 27. travnja · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: Uskrs i 28. ožujka · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: Uskrs i 28. travnja · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Uskrs i 30. travnja · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: Uskrs i 31. ožujka · Vidi više »

325.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 325. · Vidi više »

4. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 4. stoljeće · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Uskrs i 4. travnja · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: Uskrs i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Uskrs i 5. travnja · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 6. stoljeće · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Uskrs i 8. travnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Uskrs i 9. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »