Brže od pregledniku!
33 odnosi: Čakavski sabor, Državni zavod za statistiku, Hrvatska, Ivan Baštijan, Ivan Matetić Ronjgov, Kosi, Marčelji, Marijan Blažić, Marinići, Mate Baštijan, Mladenići, NK Halubjan Viškovo, Opatija, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Saršoni, Slovenija, Sroki, Viškovo, Vitomir Širola Pajo, Vladimir Miholjević, 15. travnja, 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 1993., 2001., 2002., 2011., 2021..
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Viškovo i Čakavski sabor · Vidi više »
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za statistiku (DZS) je hrvatski državni statistički zavod.
Novi!!: Viškovo i Državni zavod za statistiku · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Viškovo i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Baštijan
Ivan Baštijan (Bastian) (Gornji Jugi kraj Kastva, 3. rujna 1828. – Trst, 11. ožujka 1886.), hrvatski samouki slikar, kulturni i prosvjetni djelatnik.
Novi!!: Viškovo i Ivan Baštijan · Vidi više »
Ivan Matetić Ronjgov
Spomenik Ivanu Matetiću Ronjgovu uz rodnu kuću u Ronjgima. Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travnja 1880. – Lovran, 27. lipnja 1960.), skladatelj, melograf i glazbeni pedagog.
Novi!!: Viškovo i Ivan Matetić Ronjgov · Vidi više »
Kosi
Kosi je naselje u Općini Viškovo.
Novi!!: Viškovo i Kosi · Vidi više »
Marčelji
Marčelji su naselje u Općini Viškovo.
Novi!!: Viškovo i Marčelji · Vidi više »
Marijan Blažić
Fra Marijan Blažić u procesiji Otac Marijan Blažić (Kastav, 25. ožujka 1897. – Daksa, 25. listopada 1944.), katolički prezbiter, franjevac, pedagog, publicist i mučenik, žrtva jugokomunističkoga Pokolja na Daksi Stupio je u Red manje braće, u Franjevačku provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, 1912. godine.
Novi!!: Viškovo i Marijan Blažić · Vidi više »
Marinići
Marinići su mjesto sjeverno od grada Rijeke, administrativno pripadaju općini Viškovo.
Novi!!: Viškovo i Marinići · Vidi više »
Mate Baštijan
Mate Baštijan (Bastian) (Gornji Jugi kraj Kastva, 3. rujna 1828. – Trst, 25. studenog 1885.), hrvatski književnik, svećenik i političar.
Novi!!: Viškovo i Mate Baštijan · Vidi više »
Mladenići
Mladenići su naselje u Hrvatskoj u općini Viškovu.
Novi!!: Viškovo i Mladenići · Vidi više »
NK Halubjan Viškovo
NK Halubjan je nogometni klub iz Viškova pokraj Rijeke.
Novi!!: Viškovo i NK Halubjan Viškovo · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Viškovo i Opatija · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Viškovo i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Viškovo i Rijeka · Vidi više »
Saršoni
Saršoni su naselje u Hrvatskoj u općini Viškovu.
Novi!!: Viškovo i Saršoni · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Viškovo i Slovenija · Vidi više »
Sroki
Sroki su naselje u Hrvatskoj u općini Viškovu.
Novi!!: Viškovo i Sroki · Vidi više »
Viškovo
Viškovo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Viškovo i Viškovo · Vidi više »
Vitomir Širola Pajo
Vitomir Širola Pajo (Brnasi kraj Kastva, 16. rujna 1916. – Rijeka, 9. ožujka 1957.) hrvatski antifašist.
Novi!!: Viškovo i Vitomir Širola Pajo · Vidi više »
Vladimir Miholjević
Francuskoj Vladimir Miholjević (Zagreb, 18. siječnja 1974.) je hrvatski profesionalni biciklist koji je okončao sportsku karijeru.
Novi!!: Viškovo i Vladimir Miholjević · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Viškovo i 15. travnja · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Viškovo i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Viškovo i 2002. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Viškovo i 2011. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Viškovo i 2021. · Vidi više »
