Komunikacija

502 odnosi: Afganistan, Alžir, Albanija, Američka Samoa, Američki Djevičanski otoci, Andora, Angola, Anguilla, Antarktika, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Aruba, Ascension (otok), Australija, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Čad, Češka, Čehoslovačka, Čile, Ålandski otoci, Bahami, Bahrein, Bandar Seri Begawan, Bangladeš, Barbados, Belgija, Belize, Benin, Bermudi, Bjelorusija, Božićni otok, Bocvana, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Britanski Djevičanski otoci, Britanski Indijskooceanski teritorij, Bugarska, Burkina Faso, Burundi, Cipar, Cookovo Otočje, Crna Gora, Danska, ..., Džibuti, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Dominikanska Republika, Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Estonija, Esvatini, Etiopija, Europska unija, Falklandski otoci, Farski otoci, Fidži, Filipini, Finska, Francuska, Francuska Gijana, Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Gabon, Gambija, Gana, Gibraltar, Grčka, Grenada, Grenland, Gruzija, Guam, Guernsey, Gvadalupa, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Honduras, Hong Kong, Hrvatska, Indija, Indonezija, Irak, Iran, Irska, Island, Istočni Timor, Italija, Izrael, Jamajka, Jan Mayen, Japan, Jemen, Jersey, Jordan, Južna Afrika, Južna Georgia i otočje Južni Sandwich, Južna Koreja, Kajmanski otoci, Kambodža, Kamerun, Kanada, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kirgistan, Kiribati, Kokosovi otoci, Kolumbija, Komori, Kosovo, Kostarika, Kraljevina Butan, Kuba, Kuvajt, Laos, Latvija, Lesoto, Libanon, Liberija, Libija, Lihtenštajn, Litva, Luxembourg, Mađarska, Madagaskar, Makao, Malavi, Maldivi, Malezija, Mali, Malta, Maršalovi Otoci, Maroko, Martinik, Mauretanija, Mauricijus, Mayotte, Meksiko, Mjanmar, Moldavija, Monako, Mongolija, Montserrat, Mozambik, Namibija, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Nikaragva, Niue, Nizozemska, Nizozemski Antili, Njemačka, Norveška, Nova Kaledonija, Novi Zeland, Obala Bjelokosti, Oman, Otoci Turks i Caicos, Otok Heard i otočje McDonald, Otok Man, Otok Norfolk, Pakistan, Palau, Palestina, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Pitcairn, Poljska, Portoriko, Portugal, Réunion, Republika Kina, Republika Kongo, Ruanda, Rumunjska, Rusija, Salvador, Samoa, San Marino, Saudijska Arabija, Savezne Države Mikronezije, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Singapur, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Sjeverna Makedonija, Sjevernomarijanski otoci, Slovačka, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Solomonski Otoci, Somalija, Sovjetski Savez, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srednjoafrička Republika, Sudan, Surinam, Sustav domenskih imena, Svalbard, Sveta Helena, Sveta Lucija (država), Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Petar i Mikelon, Sveti Toma i Princip, Sveti Vincent i Grenadini, Tadžikistan, Tajland, Tanzanija, Togo, Tokelau, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Turska, Tuvalu, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vanuatu, Vatikan, Venezuela, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vijetnam, Vršna domena, Wallis i Futuna, Zair, Zambija, Zelenortska Republika, Zimbabve, .ac, .ad, .ae, .af, .ag, .ai, .al, .am, .an, .ao, .aq, .ar, .as, .at, .au, .aw, .ax, .az, .ba, .bb, .bd, .be, .bf, .bg, .bh, .bi, .bj, .bm, .bn, .bo, .br, .bs, .bt, .bw, .by, .bz, .ca, .cc, .cd, .cf, .cg, .ch, .ci, .ck, .cl, .cm, .cn, .co, .cr, .cs, .cu, .cv, .cx, .cy, .cz, .de, .dj, .dk, .dm, .do, .dz, .ec, .ee, .eg, .er, .es, .et, .eu, .fi, .fj, .fk, .fm, .fo, .fr, .ga, .gb, .gd, .ge, .gf, .gg, .gh, .gi, .gl, .gm, .gn, .gp, .gq, .gr, .gs, .gt, .gu, .gw, .gy, .hk, .hm, .hn, .hr, .ht, .hu, .id, .ie, .il, .im, .in, .io, .iq, .ir, .is, .it, .je, .jm, .jo, .jp, .ke, .kg, .kh, .ki, .km, .kn, .kp, .kr, .kw, .ky, .kz, .la, .lb, .lc, .li, .lk, .lr, .ls, .lt, .lu, .lv, .ly, .ma, .mc, .md, .me, .mg, .mh, .mk, .ml, .mm, .mn, .mo, .mp, .mq, .mr, .ms, .mt, .mu, .mv, .mw, .mx, .my, .mz, .na, .nc, .ne, .nf, .ng, .ni, .nl, .no, .np, .nr, .nu, .nz, .om, .pa, .pe, .pf, .pg, .ph, .pk, .pl, .pm, .pn, .pr, .ps, .pt, .pw, .py, .qa, .re, .ro, .rs, .ru, .rw, .sa, .sb, .sc, .sd, .se, .sg, .sh, .si, .sj, .sk, .sl, .sm, .sn, .so, .sr, .st, .su, .sv, .sy, .sz, .tc, .td, .tf, .tg, .th, .tj, .tk, .tl, .tm, .tn, .to, .tp, .tr, .tt, .tv, .tw, .tz, .ua, .ug, .uk, .us, .uy, .uz, .va, .vc, .ve, .vg, .vi, .vn, .vu, .wf, .ws, .xk, .ye, .yt, .yu, .za, .zm, .zw. Proširite indeks (452 više) » « Stisni indeks

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Afganistan · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Alžir · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Albanija · Vidi više »

Američka Samoa

Naselje Vatia u Američkoj Samoi Američka Samoa je dio Američke Oceanije kao dijela Američkih vanjskih područja koji se nalazi u južnom Tihom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Američka Samoa · Vidi više »

Američki Djevičanski otoci

Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Američki Djevičanski otoci · Vidi više »

Andora

Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Andora · Vidi više »

Angola

Republika Angola je država u jugozapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Angola · Vidi više »

Anguilla

* Anguilla (otok), otok istočno od Portorika, politički dio prekomorskih područja Angvila.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Anguilla · Vidi više »

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Antarktika · Vidi više »

Antigva i Barbuda

Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Antigva i Barbuda · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Argentina · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Armenija · Vidi više »

Aruba

Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Aruba · Vidi više »

Ascension (otok)

Otok Ascension je otok u Južnom Atlantiku, udaljen oko 1600 km od obale Afrike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ascension (otok) · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Austrija · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Azerbajdžan · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Španjolska · Vidi više »

Šri Lanka

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Šri Lanka · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Švicarska · Vidi više »

Čad

Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Čad · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Čehoslovačka · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Čile · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ålandski otoci · Vidi više »

Bahami

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bahami · Vidi više »

Bahrein

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bahrein · Vidi više »

Bandar Seri Begawan

Bandar Seri Begawan (prije Brunei), glavni grad i luka, kulturno i gospodarsko središte sultanata Brunej.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bandar Seri Begawan · Vidi više »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bangladeš · Vidi više »

Barbados

Barbados je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Barbados · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Belgija · Vidi više »

Belize

Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Belize · Vidi više »

Benin

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Benin · Vidi više »

Bermudi

Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bermudi · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bjelorusija · Vidi više »

Božićni otok

Božićni otok (eng. Christmas Island, službeno Territory of Christmas Island) je australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu, 360 km udaljen od otoka Jave.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Božićni otok · Vidi više »

Bocvana

Bocvana (tswana: Lefatshe la Botswana) je država u južnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bocvana · Vidi više »

Bolivija

Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bolivija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Brazil · Vidi više »

Britanski Djevičanski otoci

Britanski Djevičanski otoci (engl.: the British Virgin Islands) su grupa otoka u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Britanski Djevičanski otoci · Vidi više »

Britanski Indijskooceanski teritorij

Britanski Indijskooceanski teritorij (BIOT, engleski: British Indian Ocean Territory) je prekomorsko područje Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Britanski Indijskooceanski teritorij · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Bugarska · Vidi više »

Burkina Faso

Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Burkina Faso · Vidi više »

Burundi

Burundi je država u istočnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Burundi · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Cipar · Vidi više »

Cookovo Otočje

Cookovo Otočje (eng. Cook Islands, hrv. također Cookovi otoci, Kukovi otoci), su samoupravna parlamentarna demokracija u slobodnom pridruženju s Novim Zelandom.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Cookovo Otočje · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Crna Gora · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Danska · Vidi više »

Džibuti

Džibuti (arap. Jumhūriyah Jibūti,DŽIBUTI, U: Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, III. izd., Dopunski sv.: A – Ž, Zagreb: JLZ »Miroslav Krleža«, travnja-prosinca 1988. (1977.–1988.),, str. 127. Đumhűriyya ĐibűtîVujić, Antun (gl. ur.), Enciklopedija: opća i nacionalna: u 20 knjiga,, Zagreb: Proleksis, Večernji list, 2009.,, (Pristupljeno preko CARNetove inačice: 24. prosinca 2010.).), država u istočnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Džibuti · Vidi više »

Demokratska Republika Kongo

Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »

Dominika

Dominika (službeno Zajednica Dominike), mala je država i otok u Karipskom moru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Dominika · Vidi više »

Dominikanska Republika

Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Dominikanska Republika · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Egipat · Vidi više »

Ekvador

Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ekvador · Vidi više »

Ekvatorska Gvineja

Ekvatorska Gvineja ili Ekvatorijalna Gvineja (španjolski: Guinea Ecuatorial) je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ekvatorska Gvineja · Vidi više »

Eritreja

Eritreja je država u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Eritreja · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Estonija · Vidi više »

Esvatini

Esvatini, službeno Kraljevina Esvatini, do 2018.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Esvatini · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Etiopija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Europska unija · Vidi više »

Falklandski otoci

Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Falklandski otoci · Vidi više »

Farski otoci

Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Farski otoci · Vidi više »

Fidži

Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Fidži · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Filipini · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Francuska · Vidi više »

Francuska Gijana

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Francuska Gijana · Vidi više »

Francuska Polinezija

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Francuska Polinezija · Vidi više »

Francuski južni i antarktički teritoriji

Francuski južni i antarktički teritoriji (francuski: Territoire des Terres australes et antarctiques françaises ili Terres australes et antarctiques françaises ili T.A.A.F. ili TAAF) su nenaseljeni teritoriji Francuske u južnom Indijskom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Francuski južni i antarktički teritoriji · Vidi više »

Gabon

Gabon je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gabon · Vidi više »

Gambija

Gambija je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gambija · Vidi više »

Gana

Gana je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gana · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gibraltar · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Grčka · Vidi više »

Grenada

Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Grenada · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Grenland · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gruzija · Vidi više »

Guam

Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Guam · Vidi više »

Guernsey

* Guernsey (otok), otok u Kanalskom otočju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Guernsey · Vidi više »

Gvadalupa

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gvadalupa · Vidi više »

Gvajana

Gvajana je država u Južnoj Americi, smještena na sjeveru kontinenta na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gvajana · Vidi više »

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gvatemala · Vidi više »

Gvineja

Gvineja je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gvineja · Vidi više »

Gvineja Bisau

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Gvineja Bisau · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Haiti · Vidi više »

Honduras

Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Honduras · Vidi više »

Hong Kong

Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Hong Kong · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Hrvatska · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Indija · Vidi više »

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Indonezija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Iran · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Irska · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Island · Vidi više »

Istočni Timor

Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Istočni Timor · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Izrael · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Jamajka · Vidi više »

Jan Mayen

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Jan Mayen · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Japan · Vidi više »

Jemen

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Jemen · Vidi više »

Jersey

Krunski posjedi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Jersey · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Jordan · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Južna Afrika · Vidi više »

Južna Georgia i otočje Južni Sandwich

Zemljovid Satelitska snimka Južne Georgije i Otoka Južni Sandwich Južna Georgia i otočje Južni Sandwich (izv. South Georgia and the South Sandwich Islands) je britansko prekomorsko područje u južnom Atlantiku, oko 1.390 kilometara jugoistočno od Falklanda i oko 2.150 kilometara istočno od Ognjene Zemlje.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Južna Georgia i otočje Južni Sandwich · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Južna Koreja · Vidi više »

Kajmanski otoci

Kajmanski otoci su grupa otoka u Karipskom moru i prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kajmanski otoci · Vidi više »

Kambodža

Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kambodža · Vidi više »

Kamerun

Kamerun je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kamerun · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kanada · Vidi više »

Katar

Katar (arapski: قطر‎, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Katar · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kazahstan · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kenija · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kina · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kirgistan · Vidi više »

Kiribati

Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kiribati · Vidi više »

Kokosovi otoci

Kokosovi otoci (eng. Cocos (Keeling) Islands, službeno Territory of the Cocos (Keeling) Islands) su australski vanjski teritorij u istočnom dijelu Indijskog oceana, oko 1000 kilometara od otoka Sumatre.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kokosovi otoci · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kolumbija · Vidi više »

Komori

Komori su otočna država u južnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Komori · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kosovo · Vidi više »

Kostarika

Kostarika (španj. costa rica.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kostarika · Vidi više »

Kraljevina Butan

Samostan Taktsang Butan, službeno Kraljevina Butan (dzongkha: Druk Yul, Zemlja Zmaja) je država u južnoj Aziji bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kraljevina Butan · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kuba · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Kuvajt · Vidi više »

Laos

Laos ili Lao,Radovan Radovinović, Ivan Bertić, ur., Atlas svijeta: novi pogled na Zemlju,, konzultant, uz redakciju osnovnoga orječja Veljka Rogića,, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, mjeseca travnja 1984., str.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Laos · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Latvija · Vidi više »

Lesoto

Lesoto je država-enklava u južnoj Africi u potpunosti okružena teritorijem Južnoafričke Republike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Lesoto · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Libanon · Vidi više »

Liberija

Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Liberija · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Libija · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Lihtenštajn · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Litva · Vidi više »

Luxembourg

Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Luxembourg · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mađarska · Vidi više »

Madagaskar

Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Madagaskar · Vidi više »

Makao

Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau, skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno 馬交, maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom. Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao Portugal sve do 1999. godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „jedna država, dva sustava”.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Makao · Vidi više »

Malavi

Malavi je država u južnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Malavi · Vidi više »

Maldivi

Maldivi, Maledivi, službeno Republika Maldivi (divehi: ދިވެހިރާއްޖެ), otočna su država koja se nalazi u južnoj Aziji, smještena u Indijskom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Maldivi · Vidi više »

Malezija

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Malezija · Vidi više »

Mali

Mali Mali je država u zapadnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mali · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Malta · Vidi više »

Maršalovi Otoci

Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Maršalovi Otoci · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Maroko · Vidi više »

Martinik

Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, Nalazi se južno od Dominike i sjeverno od Svete Lucije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Martinik · Vidi više »

Mauretanija

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mauretanija · Vidi više »

Mauricijus

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mauricijus · Vidi više »

Mayotte

Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mayotte · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Meksiko · Vidi više »

Mjanmar

Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana).

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mjanmar · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Moldavija · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Monako · Vidi više »

Mongolija

Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mongolija · Vidi više »

Montserrat

Montserrat je otok u Karibima.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Montserrat · Vidi više »

Mozambik

Mozambik je država na istočno-jugoistočnoj obali Afrike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Mozambik · Vidi više »

Namibija

Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Namibija · Vidi više »

Nauru

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nauru · Vidi više »

Nepal

Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nepal · Vidi više »

Niger

Niger – službeno Republika Niger (fra. République du Niger) – država je u zapadnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Niger · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nigerija · Vidi više »

Nikaragva

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nikaragva · Vidi više »

Niue

Karta Niue Niue je otočna država u južnom Pacifiku, u blizini Tonge i 2.400 km sjeveroistočno od Novog Zelanda.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Niue · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski Antili

Nizozemski Antili bili su autonomni prekomorski posjed u Karipskom moru u sastavu Kraljevine Nizozemske.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nizozemski Antili · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Norveška · Vidi više »

Nova Kaledonija

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Nova Kaledonija · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Novi Zeland · Vidi više »

Obala Bjelokosti

Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Obala Bjelokosti · Vidi više »

Oman

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Oman · Vidi više »

Otoci Turks i Caicos

Otoci Turks i Caicos se sastoje od osam glavnih otoka, Salt Cay, Veliki Turk, Južni Caicos, Istočni Caicos Središnji Caicos, Sjeverni Caicos, Providenciales i Zapadni Caicos.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Otoci Turks i Caicos · Vidi više »

Otok Heard i otočje McDonald

Otok Heard i otočje McDonald (eng. Heard Island and McDonald Islands, službeno Territory of Heard Island and McDonald Islands) su australski vanjski teritorij veličine 372 km² smješten u južnom dijelu Indijskog oceana, na oko dvije trećine puta od Madagaskara do Antarktike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Otok Heard i otočje McDonald · Vidi više »

Otok Man

20px Man preusmjerava ovdje.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Otok Man · Vidi više »

Otok Norfolk

Otok Norfolk (eng. Norfolk Island, službeno Territory of Norfolk Island) je mali nastanjeni otok u Tihom oceanu između Australije, Novog Zelanda i Nove Kaledonija, te zajedno s dva susjedna otoka tvori australski savezni teritorij.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Otok Norfolk · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Pakistan · Vidi više »

Palau

Palau, službeno Republika Palau (palauanski Belau), otočna je država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Palau · Vidi više »

Palestina

Palestina može značiti.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Palestina · Vidi više »

Panama

Panama je najjužnija država Srednje Amerike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Panama · Vidi više »

Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Papua Nova Gvineja) je država u Oceaniji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Papua Nova Gvineja · Vidi više »

Paragvaj

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Paragvaj · Vidi više »

Peru

Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Peru · Vidi više »

Pitcairn

Pitcairn je najveći otok u Pitcairnovom Otočju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Pitcairn · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Poljska · Vidi više »

Portoriko

Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Portoriko · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Portugal · Vidi više »

Réunion

Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Réunion · Vidi više »

Republika Kina

Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Republika Kina · Vidi više »

Republika Kongo

Republika Kongo, ranije znana kao Kongo Brazzaville, je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Republika Kongo · Vidi više »

Ruanda

Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ruanda · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Rusija · Vidi više »

Salvador

Salvador (špa. El Salvador.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Salvador · Vidi više »

Samoa

Nezavisna Država Samoa, kraće Samoa je otočna država u Tihom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Samoa · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i San Marino · Vidi više »

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Saudijska Arabija · Vidi više »

Savezne Države Mikronezije

Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Savezne Države Mikronezije · Vidi više »

Sejšeli

Sejšeli su otočna država u zapadnom Indijskom oceanu, udaljena oko 1.600 km od obale Afrike, sjeveroistočno od Madagaskara.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sejšeli · Vidi više »

Senegal

290px Senegal je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Senegal · Vidi više »

Sijera Leone

Sijera Leone je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sijera Leone · Vidi više »

Singapur

Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Singapur · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sirija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sjeverna Koreja · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Sjevernomarijanski otoci

Sjevernomarijanski otoci (engleski the Commonwealth of the Northern Mariana Islands) dio su grupe Marijanskih otoka i američkih otočnih područja u Tihom oceanu, južno od Japana i sjeverno od Guama.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sjevernomarijanski otoci · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Solomonski Otoci

Koraljni greben kod mjesta Gizo Solomonski Otoci ili Salomonski Otoci država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Solomonski Otoci · Vidi više »

Somalija

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Somalija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Srednjoafrička Republika

Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Srednjoafrička Republika · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sudan · Vidi više »

Surinam

Karta Surinama Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Surinam · Vidi više »

Sustav domenskih imena

Sustav domenskih imena ili DNS (eng. Domain Name System) je hijerarhijski distribuirani sustav imenovanja za servise te računala i ostale uređaje spojene na Internet ili privatnu mrežu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sustav domenskih imena · Vidi više »

Svalbard

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Svalbard · Vidi više »

Sveta Helena

Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveta Helena · Vidi više »

Sveta Lucija (država)

Sveta Lucija je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana, sjeverno od Svetog Vincenta i Grenadina i južno od Martinika.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveta Lucija (država) · Vidi više »

Sveti Kristofor i Nevis

Sveti Kristofor i Nevis je otočna država u Karipskom moru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveti Kristofor i Nevis · Vidi više »

Sveti Petar i Mikelon

Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveti Petar i Mikelon · Vidi više »

Sveti Toma i Princip

Sveti Toma i Princip (službeno Sveti Toma i Prinsipe), mala je država koja se sastoji od dva otoka (Svetoga Tome i Principa) u Gvinejskom zaljevu nedaleko afričkoj obali.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveti Toma i Princip · Vidi više »

Sveti Vincent i Grenadini

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Sveti Vincent i Grenadini · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tadžikistan · Vidi više »

Tajland

Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tajland · Vidi više »

Tanzanija

Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tanzanija · Vidi više »

Togo

Togo je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Togo · Vidi više »

Tokelau

Tokelau je otočje kojeg čine tri polinezijska otoka u Pacifiku, pod suverenitetom Novog Zelanda.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tokelau · Vidi više »

Tonga

Kraljevina Tonga pacifička otočna država na nizu od 177 otoka jugozapadno od Samoe, a istočno od Fidžija.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tonga · Vidi više »

Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago (službeno Republika Trinidad i Tobago, eng. Republic of Trinidad and Tobago) je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venezuele.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Trinidad i Tobago · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tunis · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Turkmenistan · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Turska · Vidi više »

Tuvalu

Tuvalu je otočna država u Tihom oceanu južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Tuvalu · Vidi više »

Uganda

Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Uganda · Vidi više »

Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Ukrajina · Vidi više »

Urugvaj

Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Urugvaj · Vidi više »

Uzbekistan

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Uzbekistan · Vidi više »

Vanuatu

Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salomonovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Vanuatu · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Vatikan · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Venezuela · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Vijetnam · Vidi više »

Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Vršna domena · Vidi više »

Wallis i Futuna

Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Wallis i Futuna · Vidi više »

Zair

Zair (eng. Zaire, fra. Zaïre), službeno Republika Zair (fra. République du Zaïre), bio je naziv za državu između 1971. i 1997. u Središnjoj Africi koja je danas poznata kao Demokratska Republika Kongo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Zair · Vidi više »

Zambija

Zambija je država u južnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Zambija · Vidi više »

Zelenortska Republika

Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Zelenortska Republika · Vidi više »

Zimbabve

Republika Zimbabve je zemlja koja se nalazi u južnom dijelu Afričkog kontinenta, između Viktorijinih slapova, jezera Karibe, rijeke Zambezi na sjeveru i rijeke Limpopo na jugu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i Zimbabve · Vidi više »

.ac

.ac je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za otok Ascension.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ac · Vidi više »

.ad

.ad je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Andoru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ad · Vidi više »

.ae

.ae je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ujedinjene Arapske Emirate.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ae · Vidi više »

.af

.af je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Afganistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .af · Vidi više »

.ag

.ag je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Antigvu i Barbudu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ag · Vidi više »

.ai

.ai je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Angvilu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ai · Vidi više »

.al

.al je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Albaniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .al · Vidi više »

.am

.am je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Armeniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .am · Vidi više »

.an

.an je bila vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nizozemske Antile.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .an · Vidi više »

.ao

.ao je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Angolu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ao · Vidi više »

.aq

.aq je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Antarktiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .aq · Vidi više »

.ar

.ar je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Argentinu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ar · Vidi više »

.as

.as je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Američku Samou.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .as · Vidi više »

.at

.at je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Austriju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .at · Vidi više »

.au

.au je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Australiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .au · Vidi više »

.aw

.aw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Arubu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .aw · Vidi više »

.ax

.ax je vrhovna internetska domena za Åland.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ax · Vidi više »

.az

.az je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Azerbajdžan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .az · Vidi više »

.ba

.ba je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ba · Vidi više »

.bb

.bb je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Barbados.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bb · Vidi više »

.bd

.bd je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bangladeš.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bd · Vidi više »

.be

.be je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Belgiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .be · Vidi više »

.bf

.bf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Burkinu Faso.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bf · Vidi više »

.bg

.bg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bugarsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bg · Vidi više »

.bh

.bh je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bahrein.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bh · Vidi više »

.bi

.bi je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Burundi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bi · Vidi više »

.bj

.bj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Benin.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bj · Vidi više »

.bm

.bm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bermude.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bm · Vidi više »

.bn

.bn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Brunej.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bn · Vidi više »

.bo

.bo je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Boliviju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bo · Vidi više »

.br

.br je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Brazil.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .br · Vidi više »

.bs

.bs je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bahame.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bs · Vidi više »

.bt

.bt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Butan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bt · Vidi više »

.bw

.bw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bocvanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bw · Vidi više »

.by

.by je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bjelorusiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .by · Vidi više »

.bz

.bz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Belize.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .bz · Vidi više »

.ca

.ca je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kanadu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ca · Vidi više »

.cc

.cc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kokosove otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cc · Vidi više »

.cd

.cd je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Demokratsku Republiku Kongo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cd · Vidi više »

.cf

.cf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Srednjoafričku Republiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cf · Vidi više »

.cg

.cg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Republiku Kongo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cg · Vidi više »

.ch

.ch je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švicarsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ch · Vidi više »

.ci

.ci je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bjelokosnu Obalu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ci · Vidi više »

.ck

.ck je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kukove otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ck · Vidi više »

.cl

.cl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Čile.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cl · Vidi više »

.cm

.cm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kamerun.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cm · Vidi više »

.cn

.cn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kinu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cn · Vidi više »

.co

.co je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kolumbiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .co · Vidi više »

.cr

.cr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kostariku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cr · Vidi više »

.cs

.cs je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) koja se koristila za dvije države koje su u međuvremenu prestale postojati.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cs · Vidi više »

.cu

.cu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kubu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cu · Vidi više »

.cv

.cv je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Zelenortsku Republiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cv · Vidi više »

.cx

.cx je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Božićni otok.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cx · Vidi više »

.cy

.cy je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Cipar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cy · Vidi više »

.cz

.cz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Češku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .cz · Vidi više »

.de

.de je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Njemačku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .de · Vidi više »

.dj

.dj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Džibuti.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .dj · Vidi više »

.dk

.dk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Dansku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .dk · Vidi više »

.dm

.dm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Dominiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .dm · Vidi više »

.do

.do je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Dominikansku Republiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .do · Vidi više »

.dz

.dz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Alžir.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .dz · Vidi više »

.ec

.ec je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ekvador.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ec · Vidi više »

.ee

.ee je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Estoniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ee · Vidi više »

.eg

.eg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Egipat.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .eg · Vidi više »

.er

.er je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Eritreju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .er · Vidi više »

.es

.es je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Španjolsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .es · Vidi više »

.et

.et je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Etiopiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .et · Vidi više »

.eu

.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .eu · Vidi više »

.fi

.fi je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Finsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fi · Vidi više »

.fj

.fj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Fidži.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fj · Vidi više »

.fk

.fk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Falklandske Otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fk · Vidi više »

.fm

.fm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Savezne Države Mikronezije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fm · Vidi više »

.fo

.fo je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Farske otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fo · Vidi više »

.fr

.fr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .fr · Vidi više »

.ga

.ga je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gabon.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ga · Vidi više »

.gb

.gb je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) rezervirana za Ujedinjeno Kraljevstvo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gb · Vidi više »

.gd

.gd je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Grenadu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gd · Vidi više »

.ge

.ge je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gruziju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ge · Vidi više »

.gf

.gf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku Gijanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gf · Vidi više »

.gg

.gg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Guernsey.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gg · Vidi više »

.gh

.gh je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ganu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gh · Vidi više »

.gi

.gi je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gibraltar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gi · Vidi više »

.gl

.gl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Grenland.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gl · Vidi više »

.gm

.gm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gambiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gm · Vidi više »

.gn

.gn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gvineju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gn · Vidi više »

.gp

.gp je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gvadalupu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gp · Vidi više »

.gq

.gq je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ekvatorsku Gvineju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gq · Vidi više »

.gr

.gr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Grčku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gr · Vidi više »

.gs

.gs je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Južnu Georgiju i otočje Južni Sandwich.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gs · Vidi više »

.gt

.gt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gvatemalu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gt · Vidi više »

.gu

.gu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Guam.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gu · Vidi više »

.gw

.gw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gvineja Bisau.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gw · Vidi više »

.gy

.gy je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Gvajanu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .gy · Vidi više »

.hk

.hk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Hong Kong.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .hk · Vidi više »

.hm

.hm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Otok Heard i otočje McDonald.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .hm · Vidi više »

.hn

.hn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Honduras.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .hn · Vidi više »

.hr

.hr je nacionalna vršna vrhovna internetska domena (eng. country code top-level domain – ccTLD) dodijeljena Hrvatskoj.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .hr · Vidi više »

.ht

.ht je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za karibsku državu Haiti.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ht · Vidi više »

.hu

.hu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mađarsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .hu · Vidi više »

.id

.id je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Indoneziju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .id · Vidi više »

.ie

.ie je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Irsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ie · Vidi više »

.il

.il je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Izrael.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .il · Vidi više »

.im

.im je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za otok Man.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .im · Vidi više »

.in

.in je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Indiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .in · Vidi više »

.io

.io je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Britanski indijskooceanski teritorij.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .io · Vidi više »

.iq

.iq je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Irak.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .iq · Vidi više »

.ir

.ir je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Iran.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ir · Vidi više »

.is

.is je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Island.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .is · Vidi više »

.it

.it je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Italiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .it · Vidi više »

.je

.je je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jersey.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .je · Vidi više »

.jm

.jm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jamajku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .jm · Vidi više »

.jo

.jo je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jordan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .jo · Vidi više »

.jp

.jp je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Japan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .jp · Vidi više »

.ke

.ke je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Keniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ke · Vidi više »

.kg

.kg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kirgistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kg · Vidi više »

.kh

.kh je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kambodžu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kh · Vidi više »

.ki

.ki je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kiribati.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ki · Vidi više »

.km

.km je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Komore.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .km · Vidi više »

.kn

.kn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sveti Kristofor i Nevis.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kn · Vidi više »

.kp

.kp je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sjevernu Koreju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kp · Vidi više »

.kr

.kr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Južnu Koreju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kr · Vidi više »

.kw

.kw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kuvajt.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kw · Vidi više »

.ky

.ky je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kajmanske otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ky · Vidi više »

.kz

.kz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Kazahstan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .kz · Vidi više »

.la

.la je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Laos.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .la · Vidi više »

.lb

.lb je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Libanon.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lb · Vidi više »

.lc

.lc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Svetu Luciju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lc · Vidi više »

.li

.li je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Lihtenštajn.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .li · Vidi više »

.lk

.lk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Šri Lanku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lk · Vidi više »

.lr

.lr je vrhovna internetska domena za Liberiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lr · Vidi više »

.ls

.ls je vrhovna internetska domena za Lesoto.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ls · Vidi više »

.lt

.lt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Litvu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lt · Vidi više »

.lu

.lu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Luksemburg.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lu · Vidi više »

.lv

.lv je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Latviju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .lv · Vidi više »

.ly

.ly je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Libiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ly · Vidi više »

.ma

.ma je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Maroko.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ma · Vidi više »

.mc

.mc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Monako.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mc · Vidi više »

.md

.md je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Moldovu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .md · Vidi više »

.me

.me je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Crnu Goru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .me · Vidi više »

.mg

.mg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Madagaskar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mg · Vidi više »

.mh

.mh je vrhovna internetska domena za Maršalove otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mh · Vidi više »

.mk

.mk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mk · Vidi više »

.ml

.ml je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mali.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ml · Vidi više »

.mm

mm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mjanmar, dodijeljena 1997. godine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mm · Vidi više »

.mn

.mn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mongoliju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mn · Vidi više »

.mo

.mo je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Makao.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mo · Vidi više »

.mp

.mp je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sjevernomarijanske otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mp · Vidi više »

.mq

.mq je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Martinik.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mq · Vidi više »

.mr

.mr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mauritaniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mr · Vidi više »

.ms

.ms je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Montserrat.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ms · Vidi više »

.mt

.mt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Maltu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mt · Vidi više »

.mu

.mu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mauricijus.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mu · Vidi više »

.mv

.mv je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Maldive.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mv · Vidi više »

.mw

.mw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Malavi.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mw · Vidi više »

.mx

.mx je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Meksiko.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mx · Vidi više »

.my

.my je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Maleziju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .my · Vidi više »

.mz

.mz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mozambik.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .mz · Vidi više »

.na

.na je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Namibiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .na · Vidi više »

.nc

.nc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Novu Kaledoniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nc · Vidi više »

.ne

.ne je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Niger.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ne · Vidi više »

.nf

.nf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Otok Norfolk.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nf · Vidi više »

.ng

.ng je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nigeriju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ng · Vidi više »

.ni

.ni je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nikaragvu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ni · Vidi više »

.nl

.nl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nizozemsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nl · Vidi više »

.no

.no je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Norvešku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .no · Vidi više »

.np

.np je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nepal.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .np · Vidi više »

.nr

.nr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Nauru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nr · Vidi više »

.nu

.nu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Niue.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nu · Vidi više »

.nz

.nz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Novi Zeland.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .nz · Vidi više »

.om

.om je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Oman.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .om · Vidi više »

.pa

.pa je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Panamu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pa · Vidi više »

.pe

.pe je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Peru.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pe · Vidi više »

.pf

.pf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku Polineziju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pf · Vidi više »

.pg

.pg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Papuu Novu Gvineju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pg · Vidi više »

.ph

.ph je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Filipine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ph · Vidi više »

.pk

.pk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Pakistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pk · Vidi više »

.pl

.pl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Poljsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pl · Vidi više »

.pm

.pm je vrhovna internetska domena za Sveti Petar i Mikelon.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pm · Vidi više »

.pn

.pn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Pitcairn.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pn · Vidi više »

.pr

.pr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Portoriko.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pr · Vidi više »

.ps

.ps je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Palestinu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ps · Vidi više »

.pt

.pt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Portugal.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pt · Vidi više »

.pw

.pw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Palau.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .pw · Vidi više »

.py

.py je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Paragvaj.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .py · Vidi više »

.qa

.qa je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Katar.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .qa · Vidi više »

.re

.re je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Reunion.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .re · Vidi više »

.ro

.ro je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Rumunjsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ro · Vidi više »

.rs

.rs je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Srbiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .rs · Vidi više »

.ru

.ru je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Rusiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ru · Vidi više »

.rw

.rw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ruandu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .rw · Vidi više »

.sa

.sa je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Saudijsku Arabiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sa · Vidi više »

.sb

.sb je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Solomonske Otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sb · Vidi više »

.sc

.sc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sejšele.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sc · Vidi više »

.sd

.sd je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sudan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sd · Vidi više »

.se

.se je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švedsku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .se · Vidi više »

.sg

.sg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Singapur.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sg · Vidi više »

.sh

.sh je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Svetu Helenu, Ascension i Tristan da Cunhu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sh · Vidi više »

.si

.si je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sloveniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .si · Vidi više »

.sj

.sj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) rezervirana za Svalbard i Jan Mayen.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sj · Vidi više »

.sk

.sk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Slovačku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sk · Vidi više »

.sl

.sl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sijera Leone.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sl · Vidi više »

.sm

.sm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za San Marino.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sm · Vidi više »

.sn

.sn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Senegal.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sn · Vidi više »

.so

.so je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) rezervirana za Somaliju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .so · Vidi više »

.sr

.sr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Surinam.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sr · Vidi više »

.st

.st je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Svetog Tomu i Princip.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .st · Vidi više »

.su

.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .su · Vidi više »

.sv

.sv je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Salvador.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sv · Vidi više »

.sy

.sy je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Siriju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sy · Vidi više »

.sz

.sz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Esvatini.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .sz · Vidi više »

.tc

.tc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za otoke Turks i Caicos.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tc · Vidi više »

.td

.td je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Čad.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .td · Vidi više »

.tf

.tf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francuske južne i antarktičke teritorije.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tf · Vidi više »

.tg

.tg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Togo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tg · Vidi više »

.th

.th je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tajland.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .th · Vidi više »

.tj

.tj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tadžikistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tj · Vidi više »

.tk

.tk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tokelau.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tk · Vidi više »

.tl

.tl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Istočni Timor.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tl · Vidi više »

.tm

.tm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Turkmenistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tm · Vidi više »

.tn

.tn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tunis.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tn · Vidi više »

.to

.to je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tongu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .to · Vidi više »

.tp

.tp je bivša vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Istočni Timor.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tp · Vidi više »

.tr

.tr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tursku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tr · Vidi više »

.tt

.tt je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Trinidad i Tobago.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tt · Vidi više »

.tv

.tv je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tuvalu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tv · Vidi više »

.tw

.tw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tajvan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tw · Vidi više »

.tz

.tz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Tanzaniju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .tz · Vidi više »

.ua

.ua je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ukrajinu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ua · Vidi više »

.ug

.ug je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ugandu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ug · Vidi više »

.uk

.uk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Ujedinjeno Kraljevstvo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .uk · Vidi više »

.us

.us je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sjedinjene Američke Države.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .us · Vidi više »

.uy

.uy je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Urugvaj.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .uy · Vidi više »

.uz

.uz je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Uzbekistan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .uz · Vidi više »

.va

.va je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Vatikan.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .va · Vidi više »

.vc

.vc je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sveti Vincent i Grenadine.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .vc · Vidi više »

.ve

.ve je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Venezuelu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ve · Vidi više »

.vg

.vg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Britanske Djevičanske otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .vg · Vidi više »

.vi

.vi je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Američke Djevičanske otoke.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .vi · Vidi više »

.vn

.vn je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Vijetnam.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .vn · Vidi više »

.vu

.vu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Vanuatu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .vu · Vidi više »

.wf

.wf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Wallis i Futunu.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .wf · Vidi više »

.ws

.ws je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Samou.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ws · Vidi više »

.xk

.xk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Republiku Kosovo.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .xk · Vidi više »

.ye

.ye je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jemen.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .ye · Vidi više »

.yt

.yt je vrhovna internetska domena za Mayotte.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .yt · Vidi više »

.yu

.yu je bila vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jugoslaviju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .yu · Vidi više »

.za

.za je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Južnoafričku Republiku.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .za · Vidi više »

.zm

.zm je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Zambiju.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .zm · Vidi više »

.zw

.zw je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Zimbabve.

Novi!!: Vrhovne internetske domene država i .zw · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni