Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Šid

Indeks Šid

Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.

45 odnosi: Adaševci, Aleksander Čupović, Šid, Šid (općina), Bačinci, Batrovci, Berkasovo, Bikić Do, Bingula, Bosut, Erdevik, Europski pravac E70, Fruška gora, Gibarac, HKD Šid, Hrvati u Vojvodini, Ilinci, Iso Velikanović, Jamena, Jugoslaveni, Kucura, Kukujevci, Ljuba, Molovin, Morović, Nezavisna Država Hrvatska, Okruzi Srbije, Privina Glava, Rusini, Rusini u Vojvodini, Ruski Krstur, Sava Šumanović, Slovaci, Slovaci u Vojvodini, Sot, Srbi, Srbija, Srijem, Srijemski okrug, Vašica, Višnjićevo, Vojvodina, 1991., 2002., 2006..

Adaševci

Adaševci (srp.: Адашевци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Adaševci · Vidi više »

Aleksander Čupović

Aleksander Čupović (Šid, 26. siječnja 1905. – Zagreb, 27. studenoga 1988.),Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., stre.

Novi!!: Šid i Aleksander Čupović · Vidi više »

Šid

Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.

Novi!!: Šid i Šid · Vidi više »

Šid (općina)

Mapa općine Šid Općina Šid je jedna od općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Šid i Šid (općina) · Vidi više »

Bačinci

Bačinci (srp.: Бачинци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Bačinci · Vidi više »

Batrovci

Batrovci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Batrovci · Vidi više »

Berkasovo

Berkasovo je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Berkasovo · Vidi više »

Bikić Do

Bikić Do (rusinski: Бикич Дол) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Bikić Do · Vidi više »

Bingula

Bingula je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Bingula · Vidi više »

Bosut

Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji.

Novi!!: Šid i Bosut · Vidi više »

Erdevik

Erdevik je vinogradarsko naselje na Fruškoj gori u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Erdevik · Vidi više »

Europski pravac E70

Europski pravac E70 (ukratko: E70) je europski pravac koji vodi od A Coruñe u Španjolskoj preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Bugarske i Turske prema gruzijskom gradu Poti.

Novi!!: Šid i Europski pravac E70 · Vidi više »

Fruška gora

Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.

Novi!!: Šid i Fruška gora · Vidi više »

Gibarac

Gibarac je selo u Srijemu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Gibarac · Vidi više »

HKD Šid

desno Hrvatsko kulturno društvo Šid je kulturno društvo Hrvata iz Šida, AP Vojvodina, Srbija.

Novi!!: Šid i HKD Šid · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šid i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »

Ilinci

Ilinci su naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Ilinci · Vidi više »

Iso Velikanović

Isidor "Iso" Velikanović (Šid, 29. ožujka 1869. – Zagreb 21. kolovoza 1940.), hrvatski prevoditelj, komediograf, satiričar, pisac humorističnih novela i crtica.

Novi!!: Šid i Iso Velikanović · Vidi više »

Jamena

Jamena (srp. Јамена) je selo u zapadnom Srijemu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Jamena · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Novi!!: Šid i Jugoslaveni · Vidi više »

Kucura

Kucura (ćir.: Куцура, mađ.: Kucora, njem.:Kutzura) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Kucura · Vidi više »

Kukujevci

Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Kukujevci · Vidi više »

Ljuba

Ljuba je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Ljuba · Vidi više »

Molovin

Molovin (ćir.: Моловин) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Molovin · Vidi više »

Morović

Morović (srp. Моровић) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, udaljeno 15 km od Šida.

Novi!!: Šid i Morović · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Šid i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Okruzi Srbije

Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.

Novi!!: Šid i Okruzi Srbije · Vidi više »

Privina Glava

Privina Glava (ćirilično: Привина Глава) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Privina Glava · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Šid i Rusini · Vidi više »

Rusini u Vojvodini

Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Rusini u Vojvodini prema popisu 2002. Rusini u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šid i Rusini u Vojvodini · Vidi više »

Ruski Krstur

Ruski Krstur (ćir.: Руски Крстур, rusinski: Руски Керестур) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, većinom naseljeno Rusinima.

Novi!!: Šid i Ruski Krstur · Vidi više »

Sava Šumanović

Sava Šumanović (srpska ćirilica: Сава Шумановић; Vinkovci, 22. siječnja 1896. – Srijemska Mitrovica, 30. kolovoza 1942.) je bio srpski slikar.

Novi!!: Šid i Sava Šumanović · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Šid i Slovaci · Vidi više »

Slovaci u Vojvodini

Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šid i Slovaci u Vojvodini · Vidi više »

Sot

Sot je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Sot · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Šid i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Šid i Srbija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Šid i Srijem · Vidi više »

Srijemski okrug

Srijemski okrug (srpski: Сремски округ, Sremski okrug; mađarski: Szerémségi Körzet; slovački: Sriemski okres; rusinski: Сримски окрух; rumunjski: Districtul Srem) je okrug na sjeverozapadnu Republike Srbije.

Novi!!: Šid i Srijemski okrug · Vidi više »

Vašica

Vašica je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Šid i Vašica · Vidi više »

Višnjićevo

Višnjićevo (srp.: Вишњићево) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Šid i Višnjićevo · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Šid i Vojvodina · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Šid i 1991. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Šid i 2002. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Šid i 2006. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »