Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske vs. Socijaldemokratska stranka Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost. Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.

Sličnosti između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Željka Antunović, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Politička ljevica, Savez komunista Hrvatske, Socijaldemokracija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Zagreb, Zdravko Tomac, 1989., 1994., 30. travnja.

Željka Antunović

Željka Antunović (Virovitica, 15. rujna 1955.), hrvatska političarka.

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Željka Antunović · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Željka Antunović · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatska i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Politička ljevica

Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.

Politička ljevica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Politička ljevica i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Savez komunista Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Savez komunista Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokracija

Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.

Socijaldemokracija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokracija i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zdravko Tomac · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Zdravko Tomac · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1989. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1994. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

30. travnja

30.

30. travnja i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 30. travnja i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174 odnose, a Socijaldemokratska stranka Hrvatske ima 60. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 6.41% = 15 / (174 + 60).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »