Sličnosti između Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Crnogorci, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatsko proljeće, Jugoslaveni, Kraljevina Jugoslavija, Mađari, Mađarski jezik, Novi Sad, Osijek, Osmansko Carstvo, Rapalski ugovor, Romi, Rumunji, Slovaci, Srbi, Srbija, Srijem, Srpski jezik, Turci, Turska, Vojvodina, Zagreb, 1941., 1944., 1945., 1954., 1961., 1974., ..., 1990., 1991.. Proširite indeks (2 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Austro-Ugarska i Subotica ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Crnogorci i Subotica ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvati i Subotica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatski jezik i Subotica ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatsko proljeće i Subotica ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Jugoslaveni i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Jugoslaveni i Subotica ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Subotica ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Mađari i Subotica ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Mađarski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Mađarski jezik i Subotica ·
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi Sad i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Novi Sad i Subotica ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Osijek i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Osijek i Subotica ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Osmansko Carstvo i Subotica ·
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Rapalski ugovor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rapalski ugovor i Subotica ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Romi i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Romi i Subotica ·
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Rumunji i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rumunji i Subotica ·
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Slovaci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Slovaci i Subotica ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbi · Srbi i Subotica ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija · Srbija i Subotica ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srijem · Srijem i Subotica ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpski jezik · Srpski jezik i Subotica ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turci · Subotica i Turci ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turska · Subotica i Turska ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojvodina · Subotica i Vojvodina ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb · Subotica i Zagreb ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1941. i Subotica ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1944. i Subotica ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1945. i Subotica ·
1954.
Bez opisa.
1954. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1954. i Subotica ·
1961.
Bez opisa.
1961. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1961. i Subotica ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1974. i Subotica ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1990. i Subotica ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · 1991. i Subotica ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica
Usporedba između Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ima 238 odnose, a Subotica ima 316. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 5.78% = 32 / (238 + 316).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: