Sparta i Stara Grčka

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Sparta i Stara Grčka

Sparta vs. Stara Grčka

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu. Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Ahemenidsko Carstvo i Sparta · Ahemenidsko Carstvo i Stara Grčka · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Aleksandar Veliki i Sparta · Aleksandar Veliki i Stara Grčka · Vidi više »

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Antička Teba (Grčka) i Sparta · Antička Teba (Grčka) i Stara Grčka · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Antika i Sparta · Antika i Stara Grčka · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Aristokracija i Sparta · Aristokracija i Stara Grčka · Vidi više »

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Atena (polis) i Sparta · Atena (polis) i Stara Grčka · Vidi više »

Bitka kod Leuktre

Bitka kod Leuktre u kojoj su se sukobili Spartanci i Tebanska vojska, odigrala se 371. godine prije Krista.

Bitka kod Leuktre i Sparta · Bitka kod Leuktre i Stara Grčka · Vidi više »

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Bitka kod Plateje i Sparta · Bitka kod Plateje i Stara Grčka · Vidi više »

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Bitka kod Termopila i Sparta · Bitka kod Termopila i Stara Grčka · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.

Filip II. Makedonski i Sparta · Filip II. Makedonski i Stara Grčka · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Grčka i Sparta · Grčka i Stara Grčka · Vidi više »

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Leonida I. i Sparta · Leonida I. i Stara Grčka · Vidi više »

Likurg (spartanski zakonodavac)

Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju. Likurg odlazi u Delfe gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu Apolon daje moć i da će imati ustav bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se retra i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. Retra tako zabranjuje pisane zakone pa se cjelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom. Cijelo društvo postalo je podređeno disciplini i boljitku države. Spartijatima je bilo zabranjeno baviti se bilo čime doli vještinama koje bi od njih načinile dobre vojnike. U tu svrhu, djecu Spartanaca Likurg nije smatrao vlasništvom očeva već države. Od najranije mladosti djeca Spartanaca oduzimala bi se roditeljima i započinjala agogu, strog državni odgoj kojim su učeni disciplini, pokornosti, vojnoj vještini i neustrašivosti. Jedna retra odnosi se na vojevanje i zabranjuje česte vojne pohode protiv istih neprijatelja kako ovi ne bi postali iskusni u ratovanju sa Spartancima. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju komunizma. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut novac. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist. Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem grčkom svijetu. Mogle su se baviti sportom (hrvanjem, trčanjem te bacanjem koplja i diska) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano feminizmom već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak. Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema Plutarhu, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje." Predaja kaže da Likurg pred kraj života još jednom odlazi do Delfskog proročišta kako bi dobio savjet. Pri odlasku dobiva zakletvu sugrađana kako neće nikako dirati u zakone do njegova povratka. Proročište mu odgovara da su sada zakoni dobri i da se Sparti ništa neće dogoditi dok ih se drži. Tada Likurg odlući ne vratiti se u Spartu već umire u tuđini kako bi Spartance zauvijek obavezala zakletva o nepromjenjivosti zakona. Utjecaj Likurga vidljiv je i u djelima Platona, Diogena i Zenona koji hvale njegove zakone i njihovu čistoću. Kategorija:Starogrčki državnici Kategorija:Sparta.

Likurg (spartanski zakonodavac) i Sparta · Likurg (spartanski zakonodavac) i Stara Grčka · Vidi više »

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Peloponeski rat i Sparta · Peloponeski rat i Stara Grčka · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Peloponez i Sparta · Peloponez i Stara Grčka · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Platon i Sparta · Platon i Stara Grčka · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Sparta i Stara Grčka · Stara Grčka i Stara Grčka · Vidi više »

Termopil

antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).

Sparta i Termopil · Stara Grčka i Termopil · Vidi više »

371. pr. Kr.

Bez opisa.

371. pr. Kr. i Sparta · 371. pr. Kr. i Stara Grčka · Vidi više »

404. pr. Kr.

Bez opisa.

404. pr. Kr. i Sparta · 404. pr. Kr. i Stara Grčka · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

5. stoljeće pr. Kr. i Sparta · 5. stoljeće pr. Kr. i Stara Grčka · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

6. stoljeće pr. Kr. i Sparta · 6. stoljeće pr. Kr. i Stara Grčka · Vidi više »