Brže od pregledniku!Sličnosti između Split i Zagreb
Split i Zagreb imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci u Hrvatskoj, Bošnjaci, Crna Gora, Družba Isusova, Gospodarstvo Hrvatske, Grad, Gradonačelnik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske županije, Jadransko more, Latinski jezik, Ljeto, Možemo!, Most (hrvatska politička stranka), Nadmorska visina, Nova ljevica (Hrvatska), Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srednja škola, Zima, 1991..
Albanci u Hrvatskoj
Albanci u Hrvatskoj (albanski:Shqiptarët në Kroaci) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Albanci u Hrvatskoj i Split · Albanci u Hrvatskoj i Zagreb ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Split · Bošnjaci i Zagreb ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Split · Crna Gora i Zagreb ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Split · Družba Isusova i Zagreb ·
Gospodarstvo Hrvatske
Hrvatsko gospodarstvo nakon pada realsocijalizma u devedesetima doživljava tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu, u kojem prevladava tercijarni sektor uslužnih djelatnosti.
Gospodarstvo Hrvatske i Split · Gospodarstvo Hrvatske i Zagreb ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Grad i Split · Grad i Zagreb ·
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Gradonačelnik i Split · Gradonačelnik i Zagreb ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Split · Hrvati i Zagreb ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Split · Hrvatska i Zagreb ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Split · Hrvatska demokratska zajednica i Zagreb ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Split · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zagreb ·
Hrvatske županije
Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".
Hrvatske županije i Split · Hrvatske županije i Zagreb ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Split · Jadransko more i Zagreb ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Split · Latinski jezik i Zagreb ·
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Ljeto i Split · Ljeto i Zagreb ·
Možemo!
Možemo! je hrvatska politička platforma i stranka zelene ljevice nastala za djelovanje na izborima na nacionalnoj razini za Sabor i Europski parlament, 10. veljače 2019. godine.
Možemo! i Split · Možemo! i Zagreb ·
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Most (hrvatska politička stranka) i Split · Most (hrvatska politička stranka) i Zagreb ·
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Nadmorska visina i Split · Nadmorska visina i Zagreb ·
Nova ljevica (Hrvatska)
Nova ljevica logo Nova Ljevica (NL) hrvatska je lijeva politička stranka koja je utemeljena u prosincu 2016.
Nova ljevica (Hrvatska) i Split · Nova ljevica (Hrvatska) i Zagreb ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Split · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb ·
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Split i Srednja škola · Srednja škola i Zagreb ·
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Split i Zima · Zagreb i Zima ·
1991.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Split i Zagreb imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Split i Zagreb
Usporedba između Split i Zagreb
Split ima 511 odnose, a Zagreb ima 625. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 2.02% = 23 / (511 + 625).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Split i Zagreb. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
