Brže od pregledniku!
74 odnosi: Akuzativ, Ćiril i Metod, Ćirilica, Biblija, Bizant, Brižinski spomenici, Bugari, Bugarska, Crkvenoslavenski jezik, Dativ, Dijalektologija, Drugi vatikanski sabor, Eduard Hercigonja, Engleski jezik, Franc Miklošič, Freska, Genitiv, Glagoljica, Grčki alfabet, Grčki jezik, Grškovićev odlomak apostola, Grkokatolička Crkva, Hebrejski jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Humačka ploča, Hvalov zbornik, Instrumental, Jer, Jeri, Jernej Kopitar, Jor, Josip Bratulić, Josip Hamm, Kajkavsko narječje, Kijevski listići, Kločev glagoljaš, Latinica, Latinski jezik, Lokativ, Mađarska, Mađarski jezik, Makedonci, Makedonija (regija), Metateza likvida, Mihael III. Pijanica, Miroslavljevo evanđelje, Misionarstvo, Moravska, Njemački jezik, ..., Nominativ, Novogrčki jezik, Osobne zamjenice, Panonija, Pismo, Posuđenice, Praslavenski jezik, Pravoslavlje, Slavenski jezici, Solun, Srednji vijek, Srpski jezik, Staroslavenska morfologija, Stjepan Damjanović, Vatroslav Jagić, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 16. stoljeće, 1896., 862., 863., 885., 9. stoljeće. Proširite indeks (24 više) »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Akuzativ · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ćirilica · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Biblija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bizant · Vidi više »
Brižinski spomenici
Brižinski ili Freisinški spomenici (latinski: Monumenta Frisingensia, njemački: Freisinger Denkmäler, slovenski: Brižinski spomeniki ili Brižinski rokopisi) najstariji su tekst na slovenskom jeziku te prvi latinični tekst na nekom slavenskom jeziku.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Brižinski spomenici · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugarska · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dativ · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dijalektologija · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Eduard Hercigonja
Eduard Hercigonja (Zagreb, 20. kolovoza 1929. − Zagreb, 22. svibnja 2022.) bio je povjesničar književnosti, filolog, kroatist, hrvatski akademik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Eduard Hercigonja · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Engleski jezik · Vidi više »
Franc Miklošič
Franz Miklošič Franc Miklošič (njem. Franz Ritter von Miklosich) (Radomerščak pri Ljutomeru, 20. studenoga 1813. – Beč, 7. ožujka 1891.), bio je slovenski filolog i jezikoslovac, jedan od osnivača suvremene slavistike.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Franc Miklošič · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Freska · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Genitiv · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Glagoljica · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grčki alfabet · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grčki jezik · Vidi više »
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hebrejski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Humačka ploča · Vidi više »
Hvalov zbornik
Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni oslikani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hvalov zbornik · Vidi više »
Instrumental
Instrumental (lat. instrumentum.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Instrumental · Vidi više »
Jer
Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jer · Vidi više »
Jeri
Jeri (ili jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jeri · Vidi više »
Jernej Kopitar
Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje. Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780. – Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jernej Kopitar · Vidi više »
Jor
Slovo ''jor'' u uglatoj glagoljici Jor (stsl. jorъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jor · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Bratulić · Vidi više »
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Hamm · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kijevski listići
Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kijevski listići · Vidi više »
Kločev glagoljaš
'''Kločev glagoljaš''' Kločev glagoljaš (lat. Glagolita Clozianus), glagoljički kodeks iz XI. st., dio kanona staroslavenskih tekstova.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kločev glagoljaš · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Latinski jezik · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Lokativ · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Makedonci · Vidi više »
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Makedonija (regija) · Vidi više »
Metateza likvida
Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Metateza likvida · Vidi više »
Mihael III. Pijanica
Mihael III. (grč. Μιχαήλ Γʹ ὁ Μέθυσος, Mikhaēl III) (?, 9. siječnja 840. – Carigrad, 23. rujna 867.) je bio bizantski car između 842. i 867. godine.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mihael III. Pijanica · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Novi!!: Staroslavenski jezik i Misionarstvo · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Moravska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Njemački jezik · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Nominativ · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Novogrčki jezik · Vidi više »
Osobne zamjenice
u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Lične zamjenice ili osobne zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Osobne zamjenice · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Panonija · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pismo · Vidi više »
Posuđenice
Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Posuđenice · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Praslavenski jezik · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pravoslavlje · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Solun · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Srednji vijek · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Srpski jezik · Vidi više »
Staroslavenska morfologija
Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (starobugarski, staromakedonski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski) fleksijski je jezik s prilično bogatom gramatikom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Staroslavenska morfologija · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Vatroslav Jagić · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 1896. · Vidi više »
862.
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 862. · Vidi više »
863.
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 863. · Vidi više »
885.
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 885. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Starobugarski jezik, Starocrkvenoslavenski, Starocrkvenoslavenski jezik, Staroslavenski.
