Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Starčevićeva stranka prava i Stranka prava

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Starčevićeva stranka prava i Stranka prava

Starčevićeva stranka prava vs. Stranka prava

Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr. Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Sličnosti između Starčevićeva stranka prava i Stranka prava

Starčevićeva stranka prava i Stranka prava imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Pavelić (stariji), Ante Starčević, Čista stranka prava, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Hrvatska, Hrvatska katolička udruga, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatska zajednica, Hrvatsko-srpska koalicija, Josip Frank, Liberalizam, Mađaroni, Mile Starčević, Pavao Rauch, Prvi svjetski rat, Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava, Stjepan Matković, Stranka prava (Dalmacija), Svepravaška organizacija, Tihomir Cipek, Trijalizam, Zagreb, 1894., 1908..

Ante Pavelić (stariji)

slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.

Ante Pavelić (stariji) i Starčevićeva stranka prava · Ante Pavelić (stariji) i Stranka prava · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Ante Starčević i Starčevićeva stranka prava · Ante Starčević i Stranka prava · Vidi više »

Čista stranka prava

Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.

Starčevićeva stranka prava i Čista stranka prava · Stranka prava i Čista stranka prava · Vidi više »

Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine

Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.

Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Starčevićeva stranka prava · Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Stranka prava · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Starčevićeva stranka prava · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska katolička udruga

Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica naziv je za političku stranku koja je početkom 20.

Hrvatska katolička udruga i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska katolička udruga i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska narodna zajednica

Hrvatska narodna zajednica (HNZ) jest politička stranka koju je u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske, godine 1910. osnovao dr.

Hrvatska narodna zajednica i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska narodna zajednica i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska stranka prava (1903.)

Nakon što je krajem 19.

Hrvatska stranka prava (1903.) i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska stranka prava (1903.) i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatska zajednica

Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.

Hrvatska zajednica i Starčevićeva stranka prava · Hrvatska zajednica i Stranka prava · Vidi više »

Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.

Hrvatsko-srpska koalicija i Starčevićeva stranka prava · Hrvatsko-srpska koalicija i Stranka prava · Vidi više »

Josip Frank

Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Josip Frank i Starčevićeva stranka prava · Josip Frank i Stranka prava · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Liberalizam i Starčevićeva stranka prava · Liberalizam i Stranka prava · Vidi više »

Mađaroni

Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.

Mađaroni i Starčevićeva stranka prava · Mađaroni i Stranka prava · Vidi više »

Mile Starčević

Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.

Mile Starčević i Starčevićeva stranka prava · Mile Starčević i Stranka prava · Vidi više »

Pavao Rauch

Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.

Pavao Rauch i Starčevićeva stranka prava · Pavao Rauch i Stranka prava · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Prvi svjetski rat i Starčevićeva stranka prava · Prvi svjetski rat i Stranka prava · Vidi više »

Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava

Starčevićanac je bio "pučki list" Starčevićeve stranke prava.

Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava i Starčevićeva stranka prava · Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava i Stranka prava · Vidi više »

Stjepan Matković

Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.

Starčevićeva stranka prava i Stjepan Matković · Stjepan Matković i Stranka prava · Vidi više »

Stranka prava (Dalmacija)

Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.

Starčevićeva stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) · Stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »

Svepravaška organizacija

Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Starčevićeva stranka prava i Svepravaška organizacija · Stranka prava i Svepravaška organizacija · Vidi više »

Tihomir Cipek

Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.

Starčevićeva stranka prava i Tihomir Cipek · Stranka prava i Tihomir Cipek · Vidi više »

Trijalizam

Prijedlog trijalističkog ustroja K.u.K. carevine prem Henriku Hanau, Beč 1905.g. Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru Trijalizam ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom Hrvatskom.

Starčevićeva stranka prava i Trijalizam · Stranka prava i Trijalizam · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Starčevićeva stranka prava i Zagreb · Stranka prava i Zagreb · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

1894. i Starčevićeva stranka prava · 1894. i Stranka prava · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

1908. i Starčevićeva stranka prava · 1908. i Stranka prava · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Starčevićeva stranka prava i Stranka prava

Starčevićeva stranka prava ima 38 odnose, a Stranka prava ima 215. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 10.67% = 27 / (38 + 215).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Starčevićeva stranka prava i Stranka prava. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »