Brže od pregledniku!
221 odnosi: Aleksandar Badaj, Aleksandar I. Karađorđević, Amnestija, Antun Dubravko Jelčić, Antun Radić, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šašinovec, Školske novine, Švicarska, Žandarmerija, Živa Domovina, Češki jezik, Balkanski poluotok, Ban, Beč, Beograd, Berlin, Bog, Bogdan Krizman, Bosiljka Janjatović, Branka Boban, Car, Centralizacija, Crna Gora, Desno Trebarjevo, Domovinski rat, Dragutin Hrvoj, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Fran Novljan, Francuski jezik, Franjo Josip I., Galdovo, Hegemonija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska kuna, Hrvatska misao (časopis, Prag), Hrvatska pošta, Hrvatska povijest, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatski državni sabor, ..., Hrvatski sabor, Hrvoje Šošić, Hrvoje Matković, Ivan Granđa, Ivan Pernar, Ivo Perić, Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920., Josip Pazman, Josip Predavec, Jugoslavenska demokratska stranka, Karađorđevići, Károly Khuen-Héderváry, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Komunizam, Kotar, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kratkovidnost, Latinski jezik, Ljubuški, London, Ludbreg, Mađarizacija, Mađaroni, Mađarski jezik, Marija Radić, Matica hrvatska, Matko Laginja, Mila Wod, Milan Krištof, Mirogoj, Miroslav Krleža, Moskva, Mostar, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Narodna radikalna stranka, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nikola Pašić, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Pavle Radić, Pešta, Petrinja, Policija, Političar, Političke znanosti, Politika (novine), Prag, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravo, Prevoditelj, Publicistika, Puniša Račić, Rat u Bosni i Hercegovini, Režim, Red Stjepana Radića, Regent, Republika, Rusija, Samostalna demokratska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Seljačka internacionala, Seljačko-demokratska koalicija, Seljaštvo, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Slavko Cuvaj, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Srbija, Stara Pazova, Stjepan Radić (pijanist), Stjepan Radić (razdvojba), Studeni, Svetozar Pribićević, Talijanski jezik, Toma Erdődy, Tomislav Jonjić, Totalitarizam, Trg bana Jelačića (Zagreb), Unitarističko jugoslavenstvo, Ustaše, Veljača, Vidovdanski ustav, Vijenac (časopis), Vinko Nikolić, Vladimir Radić, Vladimir Vidrić, Vladko Maček, Vojska, Woodrow Wilson, Zagreb, Zdravko Dizdar, Zemun, Zvonimir Kulundžić, 1. kolovoza, 1. prosinca, 10. prosinca, 10. studenoga, 11. lipnja, 12. kolovoza, 12. lipnja, 12. srpnja, 13. listopada, 15. svibnja, 16. kolovoza, 16. listopada, 1871., 1889., 1890., 1891., 1893., 1894., 1895., 1896., 1897., 1898., 1899., 1901., 1902., 1903., 1904., 1905., 1906., 1908., 1910., 1911., 1912., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1924., 1925., 1927., 1928., 1971., 1990-ih, 1992., 1995., 20. lipnja, 2000., 2015., 2018., 21. ožujka, 21. rujna, 22. prosinca, 23. studenoga, 24. studenoga, 25. ožujka, 25. studenoga, 26. studenoga, 26. veljače, 27. listopada, 27. ožujka, 27. srpnja, 27. studenoga, 27. svibnja, 27. veljače, 28. studenoga, 4. kolovoza, 4. srpnja, 5. listopada, 8. kolovoza, 8. srpnja. Proširite indeks (171 više) »
Aleksandar Badaj
Aleksandar Badaj (Cernik, 9. ožujka 1858. – Zagreb, 28. siječnja 1937.) bio je hrvatski pravnik, član Hrvatskoga sabora i visoki dužnosnik i zakonopisac.
Novi!!: Stjepan Radić i Aleksandar Badaj · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Stjepan Radić i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Stjepan Radić i Amnestija · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Antun Radić · Vidi više »
Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.
Novi!!: Stjepan Radić i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Stjepan Radić i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Stjepan Radić i Đuro Basariček · Vidi više »
Šašinovec
Šašinovec je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Stjepan Radić i Šašinovec · Vidi više »
Školske novine
Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.
Novi!!: Stjepan Radić i Školske novine · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Stjepan Radić i Švicarska · Vidi više »
Žandarmerija
'''''Karabinijer''''', pripadnik talijanske žandarmerije Žandarmerija (oružništvo) je vojna formacija zadužena za obavljanje policijskih zadaća, iako mogu obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih misija (npr. traganje i spašavanje).
Novi!!: Stjepan Radić i Žandarmerija · Vidi više »
Živa Domovina
Živa Domovina je bio hrvatski tjednik iz Zemuna.
Novi!!: Stjepan Radić i Živa Domovina · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Stjepan Radić i Češki jezik · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Stjepan Radić i Balkanski poluotok · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Stjepan Radić i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Stjepan Radić i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Stjepan Radić i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Stjepan Radić i Berlin · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Stjepan Radić i Bog · Vidi više »
Bogdan Krizman
Bogdan Krizman (Varaždin 28. srpnja 1913. – Zagreb, 5. srpnja 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Stjepan Radić i Bogdan Krizman · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Stjepan Radić i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Branka Boban
Branka Boban (Zagreb, 18. lipnja 1944.), hrvatska je povjesničarka.
Novi!!: Stjepan Radić i Branka Boban · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Stjepan Radić i Car · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Stjepan Radić i Centralizacija · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Stjepan Radić i Crna Gora · Vidi više »
Desno Trebarjevo
Desno Trebarjevo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Martinska Ves, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Stjepan Radić i Desno Trebarjevo · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Stjepan Radić i Domovinski rat · Vidi više »
Dragutin Hrvoj
Dragutin pl.
Novi!!: Stjepan Radić i Dragutin Hrvoj · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Stjepan Radić i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Stjepan Radić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Stjepan Radić i Engleski jezik · Vidi više »
Fran Novljan
Franjo (Fran) Novljan (Novljani, Boljunsko Polje, 7. kolovoza 1879. – Zagreb, 12. siječnja 1977.), hrvatski prosvjetni djelatnik, narodni prosvjetitelj, andragog, esperantist, skupljač narodnog blaga.
Novi!!: Stjepan Radić i Fran Novljan · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Stjepan Radić i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Stjepan Radić i Franjo Josip I. · Vidi više »
Galdovo
Sisak, Petrinja i okolna naselja. Galdovo je gradska četvrt Siska na cesti prema Popovači.
Novi!!: Stjepan Radić i Galdovo · Vidi više »
Hegemonija
Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.
Novi!!: Stjepan Radić i Hegemonija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatska misao (časopis, Prag)
Hrvatska misao, bio je kulturno-politički časopis pokreta mladih hrvatskih književnika okupljenih u Pragu.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska misao (časopis, Prag) · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatski državni sabor · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvoje Šošić · Vidi više »
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Stjepan Radić i Hrvoje Matković · Vidi više »
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Novi!!: Stjepan Radić i Ivan Granđa · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Ivan Pernar · Vidi više »
Ivo Perić
Ivo Perić (Lukar, 15. listopada 1930. - Zagreb, 27. siječnja 2018.) hrvatski povjesničar i pedagog.
Novi!!: Stjepan Radić i Ivo Perić · Vidi više »
Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.
Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920. održali su se od 28. studenog 1920. godine.
Novi!!: Stjepan Radić i Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920. · Vidi više »
Josip Pazman
Mons.
Novi!!: Stjepan Radić i Josip Pazman · Vidi više »
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Josip Predavec · Vidi više »
Jugoslavenska demokratska stranka
Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.
Novi!!: Stjepan Radić i Jugoslavenska demokratska stranka · Vidi više »
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Novi!!: Stjepan Radić i Karađorđevići · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Stjepan Radić i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Stjepan Radić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Stjepan Radić i Književnost · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Stjepan Radić i Komunizam · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Stjepan Radić i Kotar · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Stjepan Radić i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Stjepan Radić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Stjepan Radić i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kratkovidnost
Korekcija kratkovidnosti konkavnim (minus) lećama. Uredan vid. Isti prizor kako ga vidi kratkovidna osoba. Kratkovidnost (od grčke riječi μυωπία myopia, „kratkovidnost“) predstavlja poremećaj lomljenja zraka u oku, u kojem, kad je akomodacija opuštena, paralelno usmjereno svjetlo proizvodi sliku ispred mrežnice, umjesto na mrežnici kako je to kod normalnog oka.
Novi!!: Stjepan Radić i Kratkovidnost · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Stjepan Radić i Latinski jezik · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stjepan Radić i Ljubuški · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Stjepan Radić i London · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Stjepan Radić i Ludbreg · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Stjepan Radić i Mađarizacija · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Stjepan Radić i Mađaroni · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Stjepan Radić i Mađarski jezik · Vidi više »
Marija Radić
Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.
Novi!!: Stjepan Radić i Marija Radić · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Stjepan Radić i Matica hrvatska · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Matko Laginja · Vidi više »
Mila Wod
Mila Wod ili Mila Vod, pravim imenom Ljudmila Wodsedalek (Budimpešta, 18. rujna 1888. – Zagreb, 18. listopada 1968.) bila je prva hrvatska akademska kiparica, pjesnikinja te amaterska glumica i etnologinja.
Novi!!: Stjepan Radić i Mila Wod · Vidi više »
Milan Krištof
Milan Krištof (Klanjec, 5. veljače 1872. − Zagreb, 9. lipnja 1927.), bio je hrvatski političar, novinar, gospodarstvenik.
Novi!!: Stjepan Radić i Milan Krištof · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Stjepan Radić i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Stjepan Radić i Miroslav Krleža · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Stjepan Radić i Moskva · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stjepan Radić i Mostar · Vidi više »
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Novi!!: Stjepan Radić i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Stjepan Radić i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Stjepan Radić i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Novi!!: Stjepan Radić i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.
Novi!!: Stjepan Radić i Nikola Šubić Zrinjski (opera) · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Stjepan Radić i Nikola Pašić · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Stjepan Radić i Njemački jezik · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Stjepan Radić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Stjepan Radić i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Stjepan Radić i Pariz · Vidi više »
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Pavle Radić · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Stjepan Radić i Pešta · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Stjepan Radić i Petrinja · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Stjepan Radić i Policija · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Stjepan Radić i Političar · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Stjepan Radić i Političke znanosti · Vidi više »
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Novi!!: Stjepan Radić i Politika (novine) · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Stjepan Radić i Prag · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Radić i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Stjepan Radić i Pravo · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Stjepan Radić i Prevoditelj · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Stjepan Radić i Publicistika · Vidi više »
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Puniša Račić · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Stjepan Radić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Režim
Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.
Novi!!: Stjepan Radić i Režim · Vidi više »
Red Stjepana Radića
Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Stjepan Radić i Red Stjepana Radića · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Stjepan Radić i Regent · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Stjepan Radić i Republika · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Stjepan Radić i Rusija · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Stjepan Radić i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Stjepan Radić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Seljačka internacionala
Seljačka internacionala (općenito zvana prema ruskom izvorniku Krestintern, od Крестьянский интернационал, Крестинтерн) je bila međunarodna seljačka organizacija koju je formirala Kominterna u listopadu 1923. Komunisti su se natjecali sa seljačkim strankama nastojeći pridobiti potporu seljaštva u istočnoj Europi.
Novi!!: Stjepan Radić i Seljačka internacionala · Vidi više »
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Novi!!: Stjepan Radić i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »
Seljaštvo
Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.
Novi!!: Stjepan Radić i Seljaštvo · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Stjepan Radić i Sisak · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Stjepan Radić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: Stjepan Radić i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: Stjepan Radić i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Stjepan Radić i Srbija · Vidi više »
Stara Pazova
Stara Pazova je grad u Srijemu u Vojvodini.
Novi!!: Stjepan Radić i Stara Pazova · Vidi više »
Stjepan Radić (pijanist)
Stjepan Radić (Zagreb, 9. studenoga 1928. – Zagreb, 22. ožujka 2010.), bio je hrvatski pijanist i profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, političar i počasni predsjednik Hrvatske seljačke stranke.
Novi!!: Stjepan Radić i Stjepan Radić (pijanist) · Vidi više »
Stjepan Radić (razdvojba)
* Stjepan Radić (1871. − 1928.), hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Stjepan Radić i Stjepan Radić (razdvojba) · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Stjepan Radić i Studeni · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Stjepan Radić i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Stjepan Radić i Talijanski jezik · Vidi više »
Toma Erdődy
Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.
Novi!!: Stjepan Radić i Toma Erdődy · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Totalitarizam
Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.
Novi!!: Stjepan Radić i Totalitarizam · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Stjepan Radić i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Stjepan Radić i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Stjepan Radić i Ustaše · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Stjepan Radić i Veljača · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Stjepan Radić i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Stjepan Radić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Novi!!: Stjepan Radić i Vinko Nikolić · Vidi više »
Vladimir Radić
Vladimir Radić (Zagreb, 14. svibnja 1906. − Zagreb, 18. veljače 1970.), bio je hrvatski publicist, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Stjepan Radić i Vladimir Radić · Vidi više »
Vladimir Vidrić
Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.
Novi!!: Stjepan Radić i Vladimir Vidrić · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Stjepan Radić i Vladko Maček · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Stjepan Radić i Vojska · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Stjepan Radić i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Stjepan Radić i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Stjepan Radić i Zdravko Dizdar · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Stjepan Radić i Zemun · Vidi više »
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.
Novi!!: Stjepan Radić i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Stjepan Radić i 1. kolovoza · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Stjepan Radić i 1. prosinca · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Stjepan Radić i 10. prosinca · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Stjepan Radić i 10. studenoga · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Stjepan Radić i 11. lipnja · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Stjepan Radić i 12. kolovoza · Vidi više »
12. lipnja
12.
Novi!!: Stjepan Radić i 12. lipnja · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Stjepan Radić i 12. srpnja · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Stjepan Radić i 13. listopada · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Stjepan Radić i 15. svibnja · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Stjepan Radić i 16. kolovoza · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Stjepan Radić i 16. listopada · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1871. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1899. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Stjepan Radić i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Stjepan Radić i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Stjepan Radić i 1928. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1971. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Stjepan Radić i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Radić i 1995. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Stjepan Radić i 20. lipnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Stjepan Radić i 2000. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Stjepan Radić i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Stjepan Radić i 2018. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Stjepan Radić i 21. ožujka · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Stjepan Radić i 21. rujna · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Stjepan Radić i 22. prosinca · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Stjepan Radić i 23. studenoga · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Stjepan Radić i 24. studenoga · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Stjepan Radić i 25. ožujka · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Stjepan Radić i 25. studenoga · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Stjepan Radić i 26. studenoga · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Stjepan Radić i 26. veljače · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. listopada · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. ožujka · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. srpnja · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. studenoga · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. svibnja · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Stjepan Radić i 27. veljače · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Stjepan Radić i 28. studenoga · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Stjepan Radić i 4. kolovoza · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Stjepan Radić i 4. srpnja · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Stjepan Radić i 5. listopada · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Stjepan Radić i 8. kolovoza · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Stjepan Radić i 8. srpnja · Vidi više »
