Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sveto Rimsko Carstvo

Indeks Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

256 odnosi: Aachen, Abdikacija, Arleško Kraljevstvo, Austrija, Autonomna pokrajina Bocen, Šleska, Šleski jezik, Švicarska, Žezlo, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češki jezik, Beč, Belgija, Berengar I., Biskup, Bitka kod Austerlitza, Bizant, Božić, Bogatstvo, Brak, Caesar, Car, Carigrad, Carina, Carska neposrednost, Carski okruzi, Carstva, Cesta, Corpus Iuris Civilis, Danski jezik, De jure, Dinastija, Donjolužičkosrpski jezik, Donjonjemački jezici, Državno područje, Ekonomika, Elzas, Emilia-Romagna, Encyclopædia Britannica, Engleska, Europa, Flamanski jezik, Franačka, Franche-Comté, Francuska, Francuski jezik, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Frankfurt na Majni, ..., Freiburg, Fridrik I. Barbarossa, Frizijski jezici, Germanizacija, Glavni grad, Gornjolužičkosrpski jezik, Gott erhalte Franz den Kaiser, Grad, Gradišće, Granica, Grgur VII., Groš, Grofovija, Gulden, Henrik II. Sveti, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva, Hohenstaufen, Hrvatski jezik, Ime, Innsbruck, Investitura, Istočna Franačka, Italija, Izborni knezovi, Jidiš, Justinijan I. Veliki, Kalvinizam, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karolinzi, Katoličanstvo, Kazneno djelo, Köln, Kneževina, Knez, Konrad I., njemački kralj, Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Kralj, Kraljevina, Kraljevina Francuska, Krštenje, Kriminal, Kruna, Krunidba, Latinski jezik, Lav III., Lihtenštajn, Lombardija, Lorena, Lotar III. Saksonac, Luksemburški jezik, Luksemburg, Luterani, Mađari, Magdeburg, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, München, Milano, Moć, Moravski jezik, Nadnevak, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Naslov, Neprijateljstvo, Nijemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Novac, Novi vijek, Obitelj, Oton I. Veliki, Oton III., car Svetog Rimskog Carstva, Oxfordshire (grofovija), Palermo, Papa, Papinska Država, Pijemont, Plemstvo, Pobjeda, Pobuna, Politika, Poljska, Poljski jezik, Pomorje, Posjed, Povijest, Prag, Prava, Pravna država, Pravoslavlje, Prekmurje, Prijestolje, Primirje, Princeza, Progon, Protestantizam, Pučanstvo, Rasprava, Rat, Regensburg, Reichstag, Rezidencija, Rim, Rimljani, Rimsko Carstvo, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Romanš, Salijska dinastija, San Marino, Saska, Savoja, Schleswig-Holstein, Skupština, Slaveni, Slovenija, Slovenski jezik, Smrt, Srednji vijek, Srodstvo, Srpski jezik, Starofranački jezik, Starofrancuski jezik, Starofrizijski jezik, Starosaski jezik, Staroslavenski jezik, Starovisokonjemački jezik, Stoljeće, Sudbena vlast, Svetac, Talijanski jezik, Talir, Teorija, Toskana, Ujedinjeno Kraljevstvo, Usluga, Valonski jezik, Venecijanski jezik, Vitez (naslov), Vojvodstvo, Voltaire, Welfi, Westfalski mir, Wetzlar, Wormski konkordat, Zakon, Zapadna Franačka, Zapadno Rimsko Carstvo, 1002., 1027., 1033., 1039., 1050., 1077., 1084., 1105., 1122., 1125., 1138., 1150., 1152., 1155., 1157., 1158., 1181., 1190., 1194., 12. stoljeće, 1254., 13. stoljeće, 1508., 1512., 1519., 1550., 1556., 1562., 1583., 1594., 1612., 1648., 1689., 1700., 1745., 1765., 1792., 1800., 1805., 1806., 2. prosinca, 2. veljače, 24. listopada, 25. prosinca, 6. kolovoza, 800., 814., 888., 900., 936., 962.. Proširite indeks (206 više) »

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Aachen · Vidi više »

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Abdikacija · Vidi više »

Arleško Kraljevstvo

Arleško Kraljevstvo također znano i pod imenom Drugo Burgundsko Kraljevstvo bila je samostalna država između 933.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Arleško Kraljevstvo · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Austrija · Vidi više »

Autonomna pokrajina Bocen

Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat na talijanskom i kao: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Šleska · Vidi više »

Šleski jezik

Šleski jezik (gornjošleski; šleski: ślōnskŏ gŏdka, ślůnsko godka (šleski izgovor); ISO 639-3: szl), zapadnoslavenski jezik kojim govori 509 000 ljudi (popis 2011.) na području Šleske u Poljskoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Šleski jezik · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Švicarska · Vidi više »

Žezlo

Žezlo bugarskog kralja Borisa III. Žezlo (lat. sceptar) je, uz krunu, simbol najviše vlasti i časti vladara, vojskovođa i crkvenih dostojanstvenika.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Žezlo · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Češka · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Češki jezik

Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Češki jezik · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Beč · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Belgija · Vidi više »

Berengar I.

Berengar Furlanski (ubijen 16. travnja 924.) bio je kralj Italije od 888.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Berengar I. · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Biskup · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Bizant · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Božić · Vidi više »

Bogatstvo

Novac Bogatstvo je pojam koji se odnosi se na dostupnost materijalnih ili nematerijalnih dobara, koji obogaćuju život.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Bogatstvo · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Brak · Vidi više »

Caesar

Caesar (CAmion Equipé d'un Système d'ARtillerie) je 155 mm top/haubica razvijena od tvrtke GIAT.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Caesar · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Car · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Carigrad · Vidi više »

Carina

Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Carina · Vidi više »

Carska neposrednost

Carska neposrednost (njemački: Reichsfreiheit ili Reichsunmittelbarkeit) je bio povlašteni feudalni i politički status koji su područja, kao što su carski grad, vjerski entitet, feudalne kneževine, ili manje gospodstvo mogli postići u okviru Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Carska neposrednost · Vidi više »

Carski okruzi

Okruzi Svetog Rimskog Carstva Carski okrug ili carsko okružje (latinski: Circulus imperii, množina:Circuli imperii njemački: Reichskreis, množina Reichskreise) naziv je za regionalne grupacije teritorija Svetog Rimskog Carstva, prvenstveno za potrebe organiziranja zajedničke obrambene strukture i prikupljanja carskih poreza, ali i kao sredstvo organizacije unutar Carskog Sabora (Reichstaga) i Carske sudske komore Svaki okrug imao je svoju skupštinu, iako nije njen svaki član bio nužno i član državnog Sabora.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Carski okruzi · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Carstva · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Cesta · Vidi više »

Corpus Iuris Civilis

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Danski jezik · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i De jure · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Dinastija · Vidi više »

Donjolužičkosrpski jezik

Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Donjonjemački jezici · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Državno područje · Vidi više »

Ekonomika

Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Ekonomika · Vidi više »

Elzas

Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Elzas · Vidi više »

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Emilia-Romagna · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Engleska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Europa · Vidi više »

Flamanski jezik

Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Flamanski jezik · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Franačka · Vidi više »

Franche-Comté

Franche-Comté je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Franche-Comté · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Francuski jezik · Vidi više »

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Freiburg

Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Freiburg · Vidi više »

Fridrik I. Barbarossa

Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »

Frizijski jezici

Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Frizijski jezici · Vidi više »

Germanizacija

Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Germanizacija · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Glavni grad · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Gott erhalte Franz den Kaiser

Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867. godine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Grad · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Gradišće · Vidi više »

Granica

Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Granica · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Grgur VII. · Vidi više »

Groš

Nikole III. Zrinskog, avers Nikole III. Zrinskog, revers Groš je kovanica iz Europe.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Groš · Vidi više »

Grofovija

Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Grofovija · Vidi više »

Gulden

* arupski gulden, valuta Arube.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Gulden · Vidi više »

Henrik II. Sveti

Krunidba Henrika II. - minijatura iz careva sakramentara Henrik II.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Henrik II. Sveti · Vidi više »

Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva

Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva

Henrik V. (* 1086., vjerojatno 11. kolovoza, † 23. svibnja 1125. u Utrechtu) bio je kralj i car Svetog Rimskog Carstva od 1106. (protukralj od 1098.), rimsko-njemački car (1111. – 1125.), sin cara Henrika IV.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Hohenstaufen

Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Hohenstaufen · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Ime · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Innsbruck · Vidi više »

Investitura

Investitura je darivanje službenog položaja.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Investitura · Vidi više »

Istočna Franačka

Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Istočna Franačka · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Italija · Vidi više »

Izborni knezovi

Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Izborni knezovi · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Jidiš · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kalvinizam · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo III.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Karlo Veliki · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Karolinzi · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Katoličanstvo · Vidi više »

Kazneno djelo

Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrijednosti koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kazneno djelo · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Köln · Vidi više »

Kneževina

Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kneževina · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Knez · Vidi više »

Konrad I., njemački kralj

Konrad I., njemački kralj Pečat Konrada I. Konrad I., (* nepoznato; † 23. prosinca 918. u Weilburgu; pokopan u Fuldi) Vojvoda Frankonije od 906., istočnofranački kralj (911. – 918.). Konrad je bio najstariji sin grofa Konrada Starijeg od Weilburga i Glismut, izvanbračne kćeri cara Arnulfa Karantanskog.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Konrad I., njemački kralj · Vidi više »

Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva

Konrad II. Konrad II. (Speyer, 12. srpnja 990. – Utrecht, 4. lipnja 1039.) bio je rimsko-njemački kralj od 1024. do 1039., od 1026. kralj Italije, rimsko-njemački car od 1027., od 1033. kralj Burgundije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Konrad III., rimsko-njemački kralj

Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kralj · Vidi više »

Kraljevina

Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kraljevina · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Krštenje

Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Krštenje · Vidi više »

Kriminal

Kriminal (od lat. crimen „optužba, krivica, zlodjelo“) ili, kršenje zakona, je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kriminal · Vidi više »

Kruna

Papinska kruna za sliku Mati Božje Czestochowske. Izradio ju je Lech Dziewulski 2006. godine. Kruna (lat. corona) je raskošno urešeno pokrivalo za glavu u obliku vijenca, simbol vladarske moći i časti.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Kruna · Vidi više »

Krunidba

Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Krunidba · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Latinski jezik · Vidi više »

Lav III.

Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Lav III. · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Lihtenštajn · Vidi više »

Lombardija

Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Lombardija · Vidi više »

Lorena

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Lorena · Vidi više »

Lotar III. Saksonac

Pečat Lotara III. na jednoj ispravi iz godine 1131. Lotar III. (* lipanj 1075.; † 4. prosinca 1137. u Breitenwangu, Tirol), zvan i Lothar von Supplinburg ili Lotar Saksonac; rimsko-njemački kralj od 1125., rimsko-njemački car (1133. – 1137.).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Lotar III. Saksonac · Vidi više »

Luksemburški jezik

Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Luksemburški jezik · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Luksemburg · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Luterani · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Mađari · Vidi više »

Magdeburg

Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Magdeburg · Vidi više »

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i München · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Milano · Vidi više »

Moć

Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Moć · Vidi više »

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Moravski jezik · Vidi više »

Nadnevak

Nadnevak (datum) u kalendaru je navod određenog dana predstavljenog unutar kalendarskog sustava.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Nadnevak · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Naslov

Naslov ili titula je počasni obiteljski ili pak nasljednji naslov koji pripada određenom položaju u društvenoj hijerarhiji (npr. grof, predsjednik, general), odnosno stečeni naslov koji pripada određenom stupnju izobrazbe (inženjer, akademik, docent, doktor).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Naslov · Vidi više »

Neprijateljstvo

Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Neprijateljstvo · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Nijemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Njemački jezik · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Novac · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Novi vijek · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Obitelj · Vidi više »

Oton I. Veliki

Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Oton I. Veliki · Vidi više »

Oton III., car Svetog Rimskog Carstva

evangelistar Otona III. nastao oko godine 1000., car sjedi na prijestolju okružen knezovima i biskupima Oton III. (njemački Otto III.) (* sredina srpnja 980. u Kesselu, Nizozemska; † 23. ili 24. siječnja 1002. u Paternu, Italija).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Oton III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Oxfordshire (grofovija)

Oxfordshire je grofovija koja nema izlaz na more, i smjestena je u regiji Jugoistočna Engleska.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Oxfordshire (grofovija) · Vidi više »

Palermo

Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم‎, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Palermo · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Papa · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Papinska Država · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pijemont · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Plemstvo · Vidi više »

Pobjeda

'''Konstantinov slavoluk''' najveći je rimski spomenik pobjedi. Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pobjeda · Vidi više »

Pobuna

Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pobuna · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Politika · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Poljski jezik · Vidi više »

Pomorje

pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pomorje · Vidi više »

Posjed

Posjed je faktičko stanje zaštićeno pravom, tj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Posjed · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Povijest · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Prag · Vidi više »

Prava

U slavenskoj mitologiji, Prava je potencijalno pravilna hipostazija bića.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Prava · Vidi više »

Pravna država

Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pravna država · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pravoslavlje · Vidi više »

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Prekmurje · Vidi više »

Prijestolje

generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Prijestolje · Vidi više »

Primirje

Primirje je naziv koji u najširem smislu označava privremeni prestanak oružanog sukoba zbog dogovora sukobljenih strana o prekidu neprijateljskih djelovanja, a što može uključivati i neformalne prekide vatre.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Primirje · Vidi više »

Princeza

Princeza je titula za žensku osobu, ženski ekvivalent riječi princ (latinski princeps.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Princeza · Vidi više »

Progon

Progon ili proganjanje je naziv za sustavno zlostavljanje pojedinca ili društvene skupine koje provodi druga društvena skupina.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Progon · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Protestantizam · Vidi više »

Pučanstvo

Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Pučanstvo · Vidi više »

Rasprava

Rasprava, diskusija, vrsta stručnog djela.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rasprava · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rat · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Regensburg · Vidi više »

Reichstag

Zgrada Reichstaga Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Reichstag · Vidi više »

Rezidencija

Residencija u Würzburgu (1720. – 1744.) Rezidencija (iz latinskog residentio) mjesto je u državi gdje vlast ili druge značajne osobe s visokim društvenim položajem kao primjerice biskupi ili veleposlanici imaju stalni ili privremen boravak.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rezidencija · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rim · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Rimsko-njemački kralj

Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Romanš

Romanš (ISO 639-3: roh; retoromanski; romansh, rumantsch, pomansch, romanche, rhaeto-romansch), retoromanski jezik kojim (prema popisu iz 2000.) govori oko 60 000 Retoromana u Švicarskoj (od čega njih oko 35 000 kao glavni jezik).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Romanš · Vidi više »

Salijska dinastija

Salijska dinastija (njem. Salier), poznata i kao Frankonska dinastija, po obiteljskim posjedima u Frankoniji, dinastija njemačkih kraljeva i rimskih careva koja je vladala od 1024. do 1125. godine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Salijska dinastija · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i San Marino · Vidi više »

Saska

Saska ili Saksonija može značiti.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Saska · Vidi više »

Savoja

Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Savoja · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Skupština

Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Skupština · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Slaveni · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Slovenski jezik · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Smrt · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Srednji vijek · Vidi više »

Srodstvo

Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Srodstvo · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Srpski jezik · Vidi više »

Starofranački jezik

Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Starofranački jezik · Vidi više »

Starofrancuski jezik

Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Starofrancuski jezik · Vidi više »

Starofrizijski jezik

Starofrizijski jezik (ISO 639-3: ofs), povijesni jezik koji pripada skupini ingveonskih (sjevernomorskih) germanskih jezika.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Starofrizijski jezik · Vidi više »

Starosaski jezik

Starosaski jezik (ISO 639-3: osx; Altnieder-deutsch), povijesni zapadnogermanski jezik ingveonske skupine kojim su od 8.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Starosaski jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Starovisokonjemački jezik

Starovisokonjemački jezik Starovisokonjemački jezik (althochdeutsch; ISO 639-3: goh), povijesni visokonjemački jezik koji se nekada, između 8.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Starovisokonjemački jezik · Vidi više »

Stoljeće

Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Stoljeće · Vidi više »

Sudbena vlast

Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Sudbena vlast · Vidi više »

Svetac

sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Svetac · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Talijanski jezik · Vidi više »

Talir

Dubrovački talir – novi vižlin iz 1771. Srebrni talir kakvog je kovao knez Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Talir · Vidi više »

Teorija

Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Teorija · Vidi više »

Toskana

Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Toskana · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Usluga

Usluga je skup radnji pojedinca ili grupe usmjerene ka zadovoljenju nečijih potreba.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Usluga · Vidi više »

Valonski jezik

Valonski jezik (ISO 639-3: wln), jedan od pet srodnih francuskih jezika, šire oilske skupine, kojim govori oko 1 120 000 Valonaca (1998) naseljenih pretežno u Valoniji (Belgija), i drugim zemljama, Luksemburg, sjeverna Francuska, i području uz zaljev Green Bay u Wisconsinu, SAD.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Valonski jezik · Vidi više »

Venecijanski jezik

Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Venecijanski jezik · Vidi više »

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Vitez (naslov) · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Vojvodstvo · Vidi više »

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Voltaire · Vidi više »

Welfi

Grb Welfa Welfi (također Guelfi), njemačka velikaška i vladarska dinastija koja je vladala Bavarskom do 1180. godine.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Welfi · Vidi više »

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Westfalski mir · Vidi više »

Wetzlar

Wetzlar je grad na obalama rijeke Lahn u Hessenu, Njemačka.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Wetzlar · Vidi više »

Wormski konkordat

Wormski konkordat je ugovor sklopljen 23. rujna 1122. godine između pape Kalista II. i cara Henrika V., kojim se car odriče investiture prelata znakovima crkvene vlasti (prstenom i štapom) čime je konačno ukinuta svjetovna investitura.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Wormski konkordat · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Zakon · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Zapadna Franačka · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

1002.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1002. · Vidi više »

1027.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1027. · Vidi više »

1033.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1033. · Vidi više »

1039.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1039. · Vidi više »

1050.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1050. · Vidi više »

1077.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1077. · Vidi više »

1084.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1084. · Vidi više »

1105.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1105. · Vidi više »

1122.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1122. · Vidi više »

1125.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1125. · Vidi više »

1138.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1138. · Vidi više »

1150.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1150. · Vidi više »

1152.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1152. · Vidi više »

1155.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1155. · Vidi više »

1157.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1157. · Vidi više »

1158.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1158. · Vidi više »

1181.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1181. · Vidi više »

1190.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1190. · Vidi više »

1194.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1194. · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 12. stoljeće · Vidi više »

1254.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1254. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 13. stoljeće · Vidi više »

1508.

1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1508. · Vidi više »

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1512. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1519. · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1550. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1556. · Vidi više »

1562.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1562. · Vidi više »

1583.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1583. · Vidi više »

1594.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1594. · Vidi više »

1612.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1612. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1648. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1689. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1700. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1745. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1765. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1792. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1800. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 1806. · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 2. prosinca · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 2. veljače · Vidi više »

24. listopada

24.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 24. listopada · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 25. prosinca · Vidi više »

6. kolovoza

6.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 6. kolovoza · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 800. · Vidi više »

814.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 814. · Vidi više »

888.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 888. · Vidi više »

900.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 900. · Vidi više »

936.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 936. · Vidi više »

962.

Bez opisa.

Novi!!: Sveto Rimsko Carstvo i 962. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Prvi Reich, Sveto Rimsko carstvo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »