Brže od pregledniku!Sličnosti između Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost
Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Četvorni metar, Ekspozicija (razdvojba), Električna žarulja, Elektromagnetsko zračenje, Elektronika, Kandela, Kugla, Luks, Lumen, Međunarodna organizacija za standardizaciju, Metar, Mjerenje, Mjerna jedinica, Mjerna veličina, Oko, Optika, Osvijetljenost, Osvjetljenje, Površina, Promjer, Prostorni kut, Radiometrija, Sekunda, Spektar (fizika), Steradijan, Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti, Svjetljivost, Svjetlosna energija, Svjetlosni tok, Svjetlost, ..., Valna duljina, Vat. Proširite indeks (2 više) »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Svjetlosna energija i Četvorni metar · Svjetlosna jakost i Četvorni metar ·
Ekspozicija (razdvojba)
Ekspozicija (lat. expositio) može biti izlaganje, izloženost (na primjer Suncu) ili izložba.
Ekspozicija (razdvojba) i Svjetlosna energija · Ekspozicija (razdvojba) i Svjetlosna jakost ·
Električna žarulja
Električna žarulja Xenon halogena žarulja (105 W) u standardnom E27 kućištu. Električna žarulja je jednostavan uređaj za pretvaranje električne energije u svjetlost.
Električna žarulja i Svjetlosna energija · Električna žarulja i Svjetlosna jakost ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Svjetlosna energija · Elektromagnetsko zračenje i Svjetlosna jakost ·
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Elektronika i Svjetlosna energija · Elektronika i Svjetlosna jakost ·
Kandela
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).
Kandela i Svjetlosna energija · Kandela i Svjetlosna jakost ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kugla i Svjetlosna energija · Kugla i Svjetlosna jakost ·
Luks
osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).
Luks i Svjetlosna energija · Luks i Svjetlosna jakost ·
Lumen
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Lumen (lat.: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Lumen i Svjetlosna energija · Lumen i Svjetlosna jakost ·
Međunarodna organizacija za standardizaciju
Logo of the International Organization for Standardization Međunarodna organizacija za normizaciju (engleski International Organization for Standardization; kratica ISO) je međunarodno tijelo za donošenje norma koje je sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnih normizacijskih tijela.
Međunarodna organizacija za standardizaciju i Svjetlosna energija · Međunarodna organizacija za standardizaciju i Svjetlosna jakost ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Svjetlosna energija · Metar i Svjetlosna jakost ·
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Mjerenje i Svjetlosna energija · Mjerenje i Svjetlosna jakost ·
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Mjerna jedinica i Svjetlosna energija · Mjerna jedinica i Svjetlosna jakost ·
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.
Mjerna veličina i Svjetlosna energija · Mjerna veličina i Svjetlosna jakost ·
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Oko i Svjetlosna energija · Oko i Svjetlosna jakost ·
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Optika i Svjetlosna energija · Optika i Svjetlosna jakost ·
Osvijetljenost
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvijetljenost, svjetlosna izloženost ili ekspozicija (oznaka Hs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje ukupnu količinu svjetlosti koja pada na neku plohu (fotografski medij, film ili senzor) u određenom vremenu, a određena je umnoškom osvjetljenja Es i njegova trajanja t, to jest: Mjerna jedinica osvijetljenosti jest lukssekunda (lx s).
Osvijetljenost i Svjetlosna energija · Osvijetljenost i Svjetlosna jakost ·
Osvjetljenje
Luksmetar za mjerenje osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvjetljenje, jakost rasvjete ili iluminacija (oznaka Es) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu, a određena je količnikom svjetlosnoga toka Φs i ploštine P te plohe, to jest: Mjerna jedinica osvjetljenja jest luks (lx .
Osvjetljenje i Svjetlosna energija · Osvjetljenje i Svjetlosna jakost ·
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Površina i Svjetlosna energija · Površina i Svjetlosna jakost ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Promjer i Svjetlosna energija · Promjer i Svjetlosna jakost ·
Prostorni kut
plohe kugle površine ''A.
Prostorni kut i Svjetlosna energija · Prostorni kut i Svjetlosna jakost ·
Radiometrija
Crookesov radiometar u radu. Fotometar. Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova.
Radiometrija i Svjetlosna energija · Radiometrija i Svjetlosna jakost ·
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Sekunda i Svjetlosna energija · Sekunda i Svjetlosna jakost ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Spektar (fizika) i Svjetlosna energija · Spektar (fizika) i Svjetlosna jakost ·
Steradijan
Grafički prikaz 1 steradijana. Kugla ima polumjer ''r''; koji presjeca isječak plohe kugle površine ''A.
Steradijan i Svjetlosna energija · Steradijan i Svjetlosna jakost ·
Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti
nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. Svjetlosna učinkovitost ili luminacijska efektnost (oznaka η) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje učinak određenih frekvencija elektromagnetskih valova na ljudski osjet vida; omjer je svjetlosnog toka Фs i toka zračenja Ф, to jest: Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene svjetlosti, valne duljine 555 nm.
Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti i Svjetlosna energija · Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti i Svjetlosna jakost ·
Svjetljivost
Fotometar. Parametri koji određuju svjetljivost. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetljivost ili luminancija (oznaka Ls) je fotometrijska fizikalna veličina, količnik svjetlosne jakosti Is širokoga plošnog izvora svjetlosti i ploštine P projekcije svjetleće plohe izvora okomite na smjer gledanja: Za sekundarne izvore svjetljivost ovisi o faktoru refleksije.
Svjetljivost i Svjetlosna energija · Svjetljivost i Svjetlosna jakost ·
Svjetlosna energija
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. Troši oko šestinu električne energije kao električna žarulja jednake svjetlosne snage. Svjetlosna energija ili količina svjetlosti (oznaka Qs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje energiju elektromagnetskoga zračenja onih valnih duljina (380 do 780 nm) za koje je ljudsko oko osjetljivo (ljudsko je oko najosjetljivije za valnu duljinu svjetlosti od 555 nm, to jest tada je najveća svjetlosna učinkovitost).
Svjetlosna energija i Svjetlosna energija · Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost ·
Svjetlosni tok
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosni tok, luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Фs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zračenja; određena je kao umnožak svjetlosne jakosti Is i ugla osvjetljenja ω: Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm).
Svjetlosna energija i Svjetlosni tok · Svjetlosna jakost i Svjetlosni tok ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Svjetlosna energija i Svjetlost · Svjetlosna jakost i Svjetlost ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Svjetlosna energija i Valna duljina · Svjetlosna jakost i Valna duljina ·
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost
Usporedba između Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost
Svjetlosna energija ima 35 odnose, a Svjetlosna jakost ima 44. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 40.51% = 32 / (35 + 44).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Svjetlosna energija i Svjetlosna jakost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
