Brže od pregledniku!
57 odnosi: Antiglobalizacija, Švicarska, Ženeva, Bretton Woods, Cancún, Carina, Doha, Engleski jezik, Francuski jezik, Havana, Hrvatska, Katar, Kina, Maroko, Marrakech, Međunarodna organizacija, Meksiko, Ratifikacija, Seattle, Washington, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Slobodna trgovina, Službeni jezik, Trgovina, Ujedinjeni narodi, 1. ožujka, 1. rujna, 1. siječnja, 10. rujna, 11. prosinca, 13. prosinca, 14. rujna, 15. travnja, 18. svibnja, 1948., 1960., 1961., 1964., 1967., 1973., 1979., 1986., 1994., 1995., 1996., 1998., 1999., 20. stoljeće, 20. svibnja, 2000., ..., 2001., 2002., 2003., 2013., 3. prosinca, 30. studenoga, 9. prosinca. Proširite indeks (7 više) »
Antiglobalizacija
Antiglobalizacija je naziv koji se često koristi za različite pokrete, ideologije, odnosno državne politike koji se na ovaj ili onaj način suprotstavljaju globalizaciji.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Antiglobalizacija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Švicarska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ženeva · Vidi više »
Bretton Woods
Bretton Woods može biti.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Bretton Woods · Vidi više »
Cancún
Cancún je grad u Meksiku koji se nalazi na poluotoku Yucatán, u najistočnijoj meksičkoj državi Quintana Roo.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Cancún · Vidi više »
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Carina · Vidi više »
Doha
Doha (arapski: الدوحة, latinično: Ad-Dawḥah ili Ad-Dōḥah) je glavni grad države Katara.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Doha · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Francuski jezik · Vidi više »
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Havana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Hrvatska · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Katar · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Kina · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Maroko · Vidi više »
Marrakech
Marrakech ili Marrākeš (čit. Marakeš; berberski: Murakuš, ar.: مراكش, Marakš, fr.: Marrakech) je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Marrakech · Vidi više »
Međunarodna organizacija
Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodna organizacija · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Meksiko · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ratifikacija · Vidi više »
Seattle, Washington
Seattle (hrvatski izgovor: sijetl) lučki je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Seattle, Washington · Vidi više »
Singapur
Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Singapur · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna trgovina
Abraham Storck: Scene u južnoj luci s trgovcima Slobodna trgovina podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Slobodna trgovina · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Službeni jezik · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Trgovina · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. ožujka · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. rujna · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. siječnja · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 10. rujna · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 11. prosinca · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 13. prosinca · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 14. rujna · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 15. travnja · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 18. svibnja · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1948. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1967. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1973. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1979. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1986. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 20. stoljeće · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 20. svibnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2003. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2013. · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 3. prosinca · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 30. studenoga · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 9. prosinca · Vidi više »
