42 odnosi: Arkadije, Atila, Židovi, Bizant, Carigrad, Carigradska patrijarhija, Efeški sabor, Grčki jezik, Huni, Kolovoz, Konzul, Kršćanstvo, Latinski jezik, Marcijan, Marija (majka Isusova), Nestorijanstvo, Perzijanci, Poganstvo, Prefekt, Pretorijanci, Prijestolonasljednik, Ravenna, Regent, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Sredozemlje, Teodozijev zakonik, Teodozijeva dinastija, Valentinijan III., Vandali, Vojska, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, 28. srpnja, 30. kolovoza, 312., 401., 402., 408., 421., 431., 450..
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Teodozije II. i Arkadije · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Teodozije II. i Atila · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Teodozije II. i Židovi · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Teodozije II. i Bizant · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Teodozije II. i Carigrad · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Teodozije II. i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Efeški sabor
Efeški sabor bio je Treći ekumenski sabor Crkve, a održan je 431. u gradu Efezu u Maloj Aziji, za vrijeme vladavine bizantskog cara Teodozija II., unuka Teodozija I. Velikog koji je bio sazvao Prvi carigradski sabor.
Novi!!: Teodozije II. i Efeški sabor · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Teodozije II. i Grčki jezik · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Teodozije II. i Huni · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Teodozije II. i Kolovoz · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Teodozije II. i Konzul · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Teodozije II. i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Teodozije II. i Latinski jezik · Vidi više »
Marcijan
Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.
Novi!!: Teodozije II. i Marcijan · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Teodozije II. i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Novi!!: Teodozije II. i Nestorijanstvo · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Teodozije II. i Perzijanci · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Teodozije II. i Poganstvo · Vidi više »
Prefekt
Prefekt je naziv za kardinala koji upravlja jednim dikasterijem ili na čelu jedne rimske kongregacije.
Novi!!: Teodozije II. i Prefekt · Vidi više »
Pretorijanci
Pergamskom muzeju Pretorijanci ili pretorijanska garda (lat. praetoriani, cohors praetoria), naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.
Novi!!: Teodozije II. i Pretorijanci · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Teodozije II. i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Teodozije II. i Ravenna · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Teodozije II. i Regent · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Teodozije II. i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Teodozije II. i Rimsko pravo · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Teodozije II. i Sredozemlje · Vidi više »
Teodozijev zakonik
Teodozijev zakonik (lat. Codex Theodosianus) je bila zbirka zakona Rimskog Carstva iz vremena kršćanskih vladara nakon 312. godine, odnosno kad je kršćanstvo postalo službenom vjerom u Carstvu.
Novi!!: Teodozije II. i Teodozijev zakonik · Vidi više »
Teodozijeva dinastija
Teodozijevu dinastiju je osnovao od car Teodozije I. Veliki.
Novi!!: Teodozije II. i Teodozijeva dinastija · Vidi više »
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Novi!!: Teodozije II. i Valentinijan III. · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Teodozije II. i Vandali · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Teodozije II. i Vojska · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Teodozije II. i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Teodozije II. i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Teodozije II. i 28. srpnja · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Teodozije II. i 30. kolovoza · Vidi više »
312.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 312. · Vidi više »
401.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 401. · Vidi više »
402.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 402. · Vidi više »
408.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 408. · Vidi više »
421.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 421. · Vidi više »
431.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 431. · Vidi više »
450.
Bez opisa.
Novi!!: Teodozije II. i 450. · Vidi više »