Brže od pregledniku!
152 odnosi: Albrecht von Wallenstein, Amnestija, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Augsburški mir, Austrija, Austrijanci, Šleska, Španjolska, Švapska, Švedska, Češka, Česi, Øresund, Baltik, Banska Hrvatska, Bavarska, Beč, Biskup, Biskupija, Bolest, Brandenburg, Bremen, Bruxelles, Burgundija, Champagne (pokrajina), Danska, Donja Austrija, Dresden, Družba Isusova, Engleska, Europa, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Filip IV., španjolski kralj, Francuska, Glad, Gornja Austrija, Gustav II. Adolf, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hag, Hamburg, Hanza, Heidelberg, Henrik VIII., kralj Engleske, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Hrvatsko konjaništvo, Husiti, Ivan III. Drašković, Jakov I. Stuart, ..., Jules Mazarin, Jylland, Kalvinizam, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Köln, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Engleska, Kraljevina Francuska, Kraljevina Ugarska, Kristijan IV., Kuga, Laba, Latinski jezik, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Luj XIII., kralj Francuske, Luterani, Magdeburg, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Mannheim, Matija, car Svetog Rimskog Carstva, München, Mecklenburg, Metz, Moravska, Nürnberg, Neckar, Nikola VII. Zrinski, Nizozemska, Norveška, Osamdesetogodišnji rat, Osmansko Carstvo, Pariz, Pikardija, Plaćenici, Poljska, Pomorje, Porajnje-Falačka, Portugal, Praška defenestracija, Prag, Procesija, Protestantizam, Rajna, Rügen, Republika Nizozemska, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Saska, Schleswig-Holstein, Speyer, Srednja Europa, Stralsund, Sveto Rimsko Carstvo, Tiringija, Totalni rat, Transilvanija, Trbušni tifus, Vojna krajina, Westfalski mir, Zeland, 10. lipnja, 14. ožujka, 1526., 1534., 1552., 1555., 1577., 1606., 1608., 1609., 1617., 1618., 1619., 1620., 1621., 1622., 1623., 1625., 1626., 1627., 1629., 1630., 1631., 1632., 1633., 1634., 1635., 1636., 1639., 1640., 1642., 1643., 1645., 1646., 1647., 1648., 22. kolovoza, 22. svibnja, 23. svibnja, 31. prosinca, 6. kolovoza, 8. studenoga. Proširite indeks (102 više) »
Albrecht von Wallenstein
Albrecht von Wallenstein Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (Hermanice, 24. rujna 1583. – Eger, 25. veljače 1634.), češki vojskovođa i političar, najpoznatiji kao jedan od generala Katoličke lige u vojsci cara Ferdinanda II. tijekom tridesetogodišnjeg rata.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Albrecht von Wallenstein · Vidi više »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Amnestija · Vidi više »
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »
Augsburški mir
Augsburški mir je sporazum koji su potpisali Karlo V. i snage protestantskog Schmalkaldskog saveza 25. rujna 1555. u gradu Augsburgu.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Augsburški mir · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Austrijanci · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Šleska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Španjolska · Vidi više »
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Švapska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Češka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Česi · Vidi više »
Øresund
Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Øresund · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Baltik · Vidi više »
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Banska Hrvatska · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Bavarska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Beč · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Biskupija · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Bolest · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Brandenburg · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Bremen · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Bruxelles · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Burgundija · Vidi više »
Champagne (pokrajina)
Champagne je povijesna pokrajina na sjeveroistoku Francuske, najpoznatija po proizvodnji pjenušavog bijelog vina koje nosi ime po ovoj pokrajini.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Champagne (pokrajina) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Danska · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Donja Austrija · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Dresden · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Družba Isusova · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Europa · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Filip IV., španjolski kralj
Diega Velázquea)''' Filip IV.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Francuska · Vidi više »
Glad
* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Glad · Vidi više »
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Gornja Austrija · Vidi više »
Gustav II. Adolf
'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Gustav II. Adolf · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Habsburg · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Hag · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Hamburg · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Hanza · Vidi više »
Heidelberg
Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Heidelberg · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu
Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu · Vidi više »
Hrvatsko konjaništvo
*Hrvatsko konjaništvo (Habsburška Monarhija) (Kroatische Reiter, Krabaten, Kroaten).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Hrvatsko konjaništvo · Vidi više »
Husiti
Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Husiti · Vidi više »
Ivan III. Drašković
Ivan III.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Ivan III. Drašković · Vidi više »
Jakov I. Stuart
Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Jakov I. Stuart · Vidi više »
Jules Mazarin
'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. – Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Jules Mazarin · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Jylland · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kalvinizam · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Katoličanstvo · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Köln · Vidi više »
Kraljevina Bohemija
Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kraljevina Bohemija · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kraljevina Engleska · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kristijan IV.
Kristijan IV. (dvorac Frederiksborg, 12. travnja 1577. – Kopenhagen, 28. veljače 1648.), danski i norveški kralj (1588. – 1648.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kristijan IV. · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Kuga · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Laba · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Latinski jezik · Vidi više »
Luj IV., kralj Zapadne Franačke
Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Luterani · Vidi više »
Magdeburg
Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Magdeburg · Vidi više »
Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Mannheim
Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Mannheim · Vidi više »
Matija, car Svetog Rimskog Carstva
'''Matija''' Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. – Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. – 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. – 1619.) i češki kralj (1611. – 1619.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i München · Vidi više »
Mecklenburg
Karta Mecklenburga 1866. – 1934. Zastava Mecklenburga Mecklenburg (donjonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Mecklenburg · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Metz · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Moravska · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Nürnberg · Vidi više »
Neckar
Neckar (alemanski: Negger) je njemačka rijeka.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Neckar · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Nizozemska · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Norveška · Vidi više »
Osamdesetogodišnji rat
Osamdesetogodišnji rat, Nizozemska revolucija ili Nizozemski rat za neovisnost (1568. – 1648.) započeo je kao ustanak sedamnaest nizozemskih provincija protiv Filipa II., suverena Habsburške Nizozemske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Osamdesetogodišnji rat · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Pariz · Vidi više »
Pikardija
Pikardija (fra. Picardie) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na sjeveru Francuske, a bila je podijeljena na tri departmana: Aisne, Oise i Somme.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Pikardija · Vidi više »
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Plaćenici · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Poljska · Vidi više »
Pomorje
pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Pomorje · Vidi više »
Porajnje-Falačka
Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Porajnje-Falačka · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Portugal · Vidi više »
Praška defenestracija
druga Praška defenestracija Praška defenestracija označava dva događaja koji su za češku i europsku povijest od velikog značaja.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Praška defenestracija · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Prag · Vidi više »
Procesija
Procesija u Meckenbeurenu 2007. Procesija u Salta, Argentina. Ophod ili procesija (od lat. Processio - napredovanje, povorka, ophod), vjerski je obred i vjerska povorka u kojoj skupina ljudi prema određenim pravilima uglavnom pješice ide s jednog mjesta na drugo ili obilazi određena mjesta.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Procesija · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Protestantizam · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Rajna · Vidi više »
Rügen
Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Rügen · Vidi više »
Republika Nizozemska
Ujedinjene Nizozemske Provincije, službeno Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemski (niz. Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden), ili jednostavno Republika Nizozemska (niz. Republiek der Nederlanden), bila je konfederacija koja je postojala od 1579. do Batavijske revolucije 1795. godine, a bila je prekretnica današnje Nizozemske.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Republika Nizozemska · Vidi više »
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Saska · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Speyer
Speyer je grad na jugoistoku njemačke savezne pokrajine Porajnje-Falačka na rijeci Rajne.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Speyer · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Srednja Europa · Vidi više »
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Stralsund · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tiringija
Tiringija (Tirinška, njem. Thüringen), službeno: Slobodna Država Tiringija (njem. Freistaat Thüringen) savezna je pokrajina je u središnjoj Njemačkoj.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Tiringija · Vidi više »
Totalni rat
Totalni rat je oblik rata koji se vodi svim mogućim sredstvima, svim ljudskim i materijalnim snagama zemlje, na cijelom teritoriju protivnika, protiv svih njegovih vojnih, ljudskih i materijalnih potencijala.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Totalni rat · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Transilvanija · Vidi više »
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Trbušni tifus · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Vojna krajina · Vidi više »
Westfalski mir
Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Westfalski mir · Vidi više »
Zeland
Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i Zeland · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 10. lipnja · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 14. ožujka · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1526. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1534. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1552. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1555. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1577. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1606. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1608. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1609. · Vidi više »
1617.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1617. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1618. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1619. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1620. · Vidi više »
1621.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1621. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1622. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1623. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1625. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1626. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1627. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1629. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1630. · Vidi više »
1631.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1631. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1632. · Vidi više »
1633.
1633. (Rimski: MDCXXXIII), tridesetdruga je godina 17. stoljeća.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1633. · Vidi više »
1634.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1634. · Vidi više »
1635.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1635. · Vidi više »
1636.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1636. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1639. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1640. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1642. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1643. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1645. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1646. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1647. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 1648. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 22. kolovoza · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 22. svibnja · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 23. svibnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 31. prosinca · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 6. kolovoza · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Tridesetogodišnji rat i 8. studenoga · Vidi više »
