Sličnosti između Ugrofinski jezici i Uralski jezici
Ugrofinski jezici i Uralski jezici imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Baltofinski jezici, Estonija, Finska, Finski jezici, Laponski jezici, Mađarska, Permjački jezici, Povolškofinski jezici, Rusija, Ugarski jezici.
Baltofinski jezici
Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).
Baltofinski jezici i Ugrofinski jezici · Baltofinski jezici i Uralski jezici ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Estonija i Ugrofinski jezici · Estonija i Uralski jezici ·
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Finska i Ugrofinski jezici · Finska i Uralski jezici ·
Finski jezici
Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.
Finski jezici i Ugrofinski jezici · Finski jezici i Uralski jezici ·
Laponski jezici
Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.
Laponski jezici i Ugrofinski jezici · Laponski jezici i Uralski jezici ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Ugrofinski jezici · Mađarska i Uralski jezici ·
Permjački jezici
Permjački jezici, ima kojim se označava skupina finskih jezika na europskom području Rusije, osobito u Komi-Permjačkom nacionalnom okrugu, republici Komi i Udmurtiji.
Permjački jezici i Ugrofinski jezici · Permjački jezici i Uralski jezici ·
Povolškofinski jezici
Povolškofinski jezici (Finsko-povolški jezici), skupina finskih jezika kojim se služe Povolški Finci u području rijeke Volge u Rusiji.
Povolškofinski jezici i Ugrofinski jezici · Povolškofinski jezici i Uralski jezici ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Ugrofinski jezici · Rusija i Uralski jezici ·
Ugarski jezici
Ugarski jezici, grana ugro-finskih jezika kojima govori današnji Mađari u Mađarskoj i susjednim zemljama i Opski Ugri na području Rusije.
Ugarski jezici i Ugrofinski jezici · Ugarski jezici i Uralski jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ugrofinski jezici i Uralski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ugrofinski jezici i Uralski jezici
Usporedba između Ugrofinski jezici i Uralski jezici
Ugrofinski jezici ima 13 odnose, a Uralski jezici ima 36. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 20.41% = 10 / (13 + 36).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ugrofinski jezici i Uralski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: