Brže od pregledniku!Sličnosti između Ukrajina i Ukrajinci
Ukrajina i Ukrajinci imaju 86 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ateizam, Austro-Ugarska, Židovi, Baltički narodi, Bizant, Bjelorusi, Bjelorusija, Bogdan Hmeljnicki, Bugari, Crno more, Daleki istok, Demokracija, Dnjepar, Don, Drugi svjetski rat, Europa, Goti, Grci, Grkokatolička Crkva, Hrvatska, Istočni Slaveni, Josif Staljin, Katoličanstvo, Kazahstan, Kijev, Kijevska Rus', Kimerijci, Kršćanstvo, Krim, Krimski Tatari, ..., Latinski jezik, Lavov, Mađari, Mentalitet, Moskva, Odesa, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pilip Orlik, Poljaci, Poljska, Povijest Poljske, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Protestantizam, Rim, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Rusini, Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sarmati, Simbol, Simferopolj, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Slaveni, Sovjetski Savez, Stara Grčka, Sunce, Suržik, Svijet, Svjetonazor, Tradicija, Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva, Ukrajinska grkokatolička Crkva, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije, Ukrajinska rimokatolička Crkva, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Vikinzi, Visla, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Zaporižja, Zaporoška Republika, Zaporoški kozaci, Zelena Ukrajina, 1654., 1991., 2000., 2004.. Proširite indeks (56 više) »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Ateizam i Ukrajina · Ateizam i Ukrajinci ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Ukrajina · Austro-Ugarska i Ukrajinci ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Ukrajina i Židovi · Ukrajinci i Židovi ·
Baltički narodi
Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.
Baltički narodi i Ukrajina · Baltički narodi i Ukrajinci ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Ukrajina · Bizant i Ukrajinci ·
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Bjelorusi i Ukrajina · Bjelorusi i Ukrajinci ·
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Bjelorusija i Ukrajina · Bjelorusija i Ukrajinci ·
Bogdan Hmeljnicki
Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.
Bogdan Hmeljnicki i Ukrajina · Bogdan Hmeljnicki i Ukrajinci ·
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Bugari i Ukrajina · Bugari i Ukrajinci ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Ukrajina · Crno more i Ukrajinci ·
Daleki istok
Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.
Daleki istok i Ukrajina · Daleki istok i Ukrajinci ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Ukrajina · Demokracija i Ukrajinci ·
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Dnjepar i Ukrajina · Dnjepar i Ukrajinci ·
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Don i Ukrajina · Don i Ukrajinci ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Ukrajina · Drugi svjetski rat i Ukrajinci ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Ukrajina · Europa i Ukrajinci ·
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Goti i Ukrajina · Goti i Ukrajinci ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Grci i Ukrajina · Grci i Ukrajinci ·
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Grkokatolička Crkva i Ukrajina · Grkokatolička Crkva i Ukrajinci ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Ukrajina · Hrvatska i Ukrajinci ·
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Istočni Slaveni i Ukrajina · Istočni Slaveni i Ukrajinci ·
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Josif Staljin i Ukrajina · Josif Staljin i Ukrajinci ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Katoličanstvo i Ukrajina · Katoličanstvo i Ukrajinci ·
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Kazahstan i Ukrajina · Kazahstan i Ukrajinci ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Kijev i Ukrajina · Kijev i Ukrajinci ·
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Kijevska Rus' i Ukrajina · Kijevska Rus' i Ukrajinci ·
Kimerijci
Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.
Kimerijci i Ukrajina · Kimerijci i Ukrajinci ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Ukrajina · Kršćanstvo i Ukrajinci ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Krim i Ukrajina · Krim i Ukrajinci ·
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Krimski Tatari i Ukrajina · Krimski Tatari i Ukrajinci ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Ukrajina · Latinski jezik i Ukrajinci ·
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Lavov i Ukrajina · Lavov i Ukrajinci ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Ukrajina · Mađari i Ukrajinci ·
Mentalitet
Mentalitet ili mentalni sklop (lat. mens, "u vezi duha") označava pretežna razmišljanja i sklopove ponašanja jedne osobe ili jedne društvene grupe osoba, a odnosi se i na cijele narode.
Mentalitet i Ukrajina · Mentalitet i Ukrajinci ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Moskva i Ukrajina · Moskva i Ukrajinci ·
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Odesa i Ukrajina · Odesa i Ukrajinci ·
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Petar I. Aleksejevič Romanov i Ukrajina · Petar I. Aleksejevič Romanov i Ukrajinci ·
Pilip Orlik
Portret ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika Pilip Orlik (ukr. Пилип Орлик); (Bjelorusija, Košuta, 11. listopad 1672. - Rumunjska, Iaşi, 26. svibanj 1742.); je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, hetman Rusi-Ukrajine, diplomatski dužnosnik i bliski suradnik hetmana Ivana Mazepe.
Pilip Orlik i Ukrajina · Pilip Orlik i Ukrajinci ·
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Poljaci i Ukrajina · Poljaci i Ukrajinci ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Ukrajina · Poljska i Ukrajinci ·
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Povijest Poljske i Ukrajina · Povijest Poljske i Ukrajinci ·
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Povijest Ukrajine i Ukrajina · Povijest Ukrajine i Ukrajinci ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pravoslavlje i Ukrajina · Pravoslavlje i Ukrajinci ·
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Protestantizam i Ukrajina · Protestantizam i Ukrajinci ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Rim i Ukrajina · Rim i Ukrajinci ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Rusi i Ukrajina · Rusi i Ukrajinci ·
Rusifikacija
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.
Rusifikacija i Ukrajina · Rusifikacija i Ukrajinci ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Ukrajina · Rusija i Ukrajinci ·
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Rusini i Ukrajina · Rusini i Ukrajinci ·
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Ruska pravoslavna Crkva i Ukrajina · Ruska pravoslavna Crkva i Ukrajinci ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Ruski jezik i Ukrajina · Ruski jezik i Ukrajinci ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Rusko Carstvo i Ukrajina · Rusko Carstvo i Ukrajinci ·
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Sarmati i Ukrajina · Sarmati i Ukrajinci ·
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Simbol i Ukrajina · Simbol i Ukrajinci ·
Simferopolj
Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.
Simferopolj i Ukrajina · Simferopolj i Ukrajinci ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina · Sjedinjene Američke Države i Ukrajinci ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Skiti i Ukrajina · Skiti i Ukrajinci ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Slaveni i Ukrajina · Slaveni i Ukrajinci ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Sovjetski Savez i Ukrajina · Sovjetski Savez i Ukrajinci ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Stara Grčka i Ukrajina · Stara Grčka i Ukrajinci ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Sunce i Ukrajina · Sunce i Ukrajinci ·
Suržik
Suržik (ukrajinski: суржик), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora itd. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje gotovo sve stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervjanskij. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.
Suržik i Ukrajina · Suržik i Ukrajinci ·
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Svijet i Ukrajina · Svijet i Ukrajinci ·
Svjetonazor
Svjetonazor označava odnos pojedinca prema okolini, u kojem se zauzima određeni "pogled na svijet".
Svjetonazor i Ukrajina · Svjetonazor i Ukrajinci ·
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Tradicija i Ukrajina · Tradicija i Ukrajinci ·
Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva
Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna Crkva (ukr. Українська автокефальна православна церква); je jedna od tri velike pravoslavne Crkve u Ukrajini.
Ukrajina i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva · Ukrajinci i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva ·
Ukrajinska grkokatolička Crkva
Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva; jedna je od izravnih sljedbenica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988.
Ukrajina i Ukrajinska grkokatolička Crkva · Ukrajinci i Ukrajinska grkokatolička Crkva ·
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Ukrajina i Ukrajinska kultura · Ukrajinci i Ukrajinska kultura ·
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika · Ukrajinci i Ukrajinska Narodna Republika ·
Ukrajinska pravoslavna Crkva
Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.
Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva ·
Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije
Katedrala sv. Vladimira Ukrajinski Patrijarh Filaret (Mihajlo Denisenko) za vrijeme svetkovine Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ili skraćeno UPC-KP (ukr. Українська Православна Церква Київського Патрiархату); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja okuplja oko 15% ukrajinskih vjernika.
Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije · Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ·
Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije
Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ili skraćeno UPC-MP; često predstavljana kao Ukrajinska pravoslavna Crkva; (ukr. Українська Православна Церква); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja ima vlastitu autonomiju u sklopu Ruske pravoslavne Crkve.
Ukrajina i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije · Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije ·
Ukrajinska rimokatolička Crkva
Rimokatolička katedrala sv. Nikole u Kijevu Ukrajinska rimokatolička crkva ili Rimokatolička crkva u Ukrajini je peta po veličini crkva u Ukrajini, dio velike Rimokatoličke crkve sa sjedištem u Rimu odnosno Vatikanu.
Ukrajina i Ukrajinska rimokatolička Crkva · Ukrajinci i Ukrajinska rimokatolička Crkva ·
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Ukrajina i Ukrajinski jezik · Ukrajinci i Ukrajinski jezik ·
Ukrajinski kozaci
'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).
Ukrajina i Ukrajinski kozaci · Ukrajinci i Ukrajinski kozaci ·
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Ukrajina i Vikinzi · Ukrajinci i Vikinzi ·
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Ukrajina i Visla · Ukrajinci i Visla ·
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Ukrajina i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Ukrajinci i Vladimir I., veliki knez Kijeva ·
Zaporižja
Zaporižja, Zaporižžja ili Zaporožje (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) grad je u jugoistočnoj Ukrajini.
Ukrajina i Zaporižja · Ukrajinci i Zaporižja ·
Zaporoška Republika
Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.
Ukrajina i Zaporoška Republika · Ukrajinci i Zaporoška Republika ·
Zaporoški kozaci
'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.
Ukrajina i Zaporoški kozaci · Ukrajinci i Zaporoški kozaci ·
Zelena Ukrajina
Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.
Ukrajina i Zelena Ukrajina · Ukrajinci i Zelena Ukrajina ·
1654.
Bez opisa.
1654. i Ukrajina · 1654. i Ukrajinci ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Ukrajina · 1991. i Ukrajinci ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Ukrajina · 2000. i Ukrajinci ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ukrajina i Ukrajinci imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ukrajina i Ukrajinci
Usporedba između Ukrajina i Ukrajinci
Ukrajina ima 329 odnose, a Ukrajinci ima 182. Kao što im je zajedničko 86, Jaccard indeks 16.83% = 86 / (329 + 182).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ukrajina i Ukrajinci. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
