Brže od pregledniku!
28 odnosi: Šopron, Beč, Biro Fellner & Helmer, Bosna i Hercegovina, Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu, Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, Crkva sv. Mihovila u Varešu, Desinić, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Friedrich von Schmidt, Historicizam, Hrvati, Hrvatska, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Krapina, Kupa, Ljubljana, Nacionalni spomenik BiH, Pariz, Prva hrvatska štedionica, Sarajevo, Vrhbosansko bogoslovno sjemenište, Zagreb, Zgrada Predsjedništva BiH, 15. prosinca, 1859., 1932., 22. ožujka.
Šopron
Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku) (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.
Novi!!: Josip Vancaš i Šopron · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Josip Vancaš i Beč · Vidi više »
Biro Fellner & Helmer
Hermann Helmer i Ferdinand Fellner Bečki Volkstheater Biro Fellner & Helmer iz Beča bio je zajednički projektni atelje koji su od 1873. do 1919. vodili arhitekti Ferdinand Fellner (1847. – 1916.) i Hermann Helmer (1849. – 1919.). Ovaj projektni biro specijalizirao se za projektiranje i gradnju kazališnih zgrada, izgradili su četrdeset i osam kazališta po Austro-Ugarskoj i drugim državama Europe.
Novi!!: Josip Vancaš i Biro Fellner & Helmer · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Josip Vancaš i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu
Crkva Kraljice Sv.
Novi!!: Josip Vancaš i Crkva Kraljice sv. krunice u Sarajevu · Vidi više »
Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini
Crkva Prečistog Srca Marijina katolička je župna crkva u Bijeljini, između ulica Vojvode Stepe i Braće Gavrića.
Novi!!: Josip Vancaš i Crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini · Vidi više »
Crkva sv. Mihovila u Varešu
Katolička župna crkva sv.
Novi!!: Josip Vancaš i Crkva sv. Mihovila u Varešu · Vidi više »
Desinić
Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Josip Vancaš i Desinić · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Josip Vancaš i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Friedrich von Schmidt
Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila.
Novi!!: Josip Vancaš i Friedrich von Schmidt · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Josip Vancaš i Historicizam · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Josip Vancaš i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Vancaš i Hrvatska · Vidi više »
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu
Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.
Novi!!: Josip Vancaš i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Vancaš i Krapina · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Josip Vancaš i Kupa · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Josip Vancaš i Ljubljana · Vidi više »
Nacionalni spomenik BiH
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, nacionalni spomenik BIH. Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine je neka imovina koja je zbog svog kulturnog, povijesnog, vjerskog i etničkog značaja, vrijednim spomenikom za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: Josip Vancaš i Nacionalni spomenik BiH · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Josip Vancaš i Pariz · Vidi više »
Prva hrvatska štedionica
Palača Prve hrvatske štedionice, arhitekt Josip Vancaš, građena 1898. – 1900. Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846.
Novi!!: Josip Vancaš i Prva hrvatska štedionica · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Josip Vancaš i Sarajevo · Vidi više »
Vrhbosansko bogoslovno sjemenište
Vrhbosansko bogoslovno sjemenište je rimokatolička bogoslovija u Sarajevu.
Novi!!: Josip Vancaš i Vrhbosansko bogoslovno sjemenište · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Vancaš i Zagreb · Vidi više »
Zgrada Predsjedništva BiH
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je službena rezidencija Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 1996.
Novi!!: Josip Vancaš i Zgrada Predsjedništva BiH · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Josip Vancaš i 15. prosinca · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Vancaš i 1859. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Vancaš i 1932. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Josip Vancaš i 22. ožujka · Vidi više »
