Brže od pregledniku!
254 odnosi: Adam Mandrović, Alojz Jembrih, Andrija Fijan, Andrija Makar, Anica Vranković, Arheologija, Austrija, Autocesta A4, Auxerre, ŠK Slavija Varaždin, Špancirfest, Špilja Vindija, Štajerska (austrijska savezna zemlja), ŽRK Koka Varaždin, Črnec Biškupečki, Banovina, Baranja, Bartolovec, Beč, Bela III., Biro Fellner & Helmer, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bonaventura Ćuk, Branko Ivanković (nogometni trener), Branko Vodnik, Brijest, Bugarska, Bukva, Crkva sv. Đorđa u Varaždinu, Crkva sv. Florijana u Varaždinu, Crkva sv. Vida u Varaždinu, Crna Gora, Croatia Open (savate), Domenico dell'Allio, Domovinski rat, Donji Kućan, Dragutin Drk, Drava, Družba Isusova, Dubravka Vukalović Vlahek, Dunav, Elizabeta Austrijska, Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Ferdinand Konščak, Festival Dobrog pastira, Fran Krsto Frankapan, Francuska, Franjevci, Gojanec, ..., Gornji Kućan, Gottfried Leibniz, Grad, Gradska vijećnica u Varaždinu, Gradski muzej Varaždin, Graz, Grb Varaždina, Habsburška Monarhija, HŠK Zagorac Varaždin, Hermann Helmer, Hrašćica, Hrast, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko kraljevsko vijeće, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, Italija, Ivan Adam Poch, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Meštrović, Ivan Padovec, Ivan Ranger, Ivan Sangilla, Ivan Zakmardi, Ivo Režek, Ivy Lentić-Kugli, Jadransko more, Jakov Erber, Jalžabet, Jalkovec, Jan Kerekeš, Javor, Joha, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Maljevec, Kaptol zagrebački, Kapucini, Kapucinski samostan i crkva Presvetog Trojstva u Varaždinu, Karolina Šprem, Kartuša (umjetnost), Kiseg, Kneginec, Koblenz, Koprivnica, Kordun, Krbava, Kronologija starog Rima, Kućan Marof, Kumanovo, Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj, Ladislav Rakovac, Latinski jezik, Legrad, Lepoglava, Lika, Lipharda Horvat, Ljerka Šram, Ljiljana Bogojević, Ljubomir Kerekeš, Luj XIV., kralj Francuske, Mađarska, Mađarski jezik, Maribor, Marija Ružička Strozzi, Marija Terezija Austrijska, Marijan Mlinarić, Marko Rog, Matija Jeremitz, Metel Ožegović, Miljenko Stančić, Mirko Breyer, Miroslav Šicel, Mletačka Republika, Monošterska bitka 1664., Moslavina, Mura, Neandertalac, Nikola Jurišić, Nikola VII. Zrinski, Njemačka, Njemački jezik, NK Mladost Varaždin, NK Plitvica Gojanec, NK Sloboda Varaždin, NK Varaždin Varaždin, NK Varteks Varaždin (2011.), Novi Zrin, Olimje, Opsada Novog Zrina, Ormož, Oslobođenje varaždinske vojarne 1991., Osmansko Carstvo, Overflow (glazbeni sastav), Palača Patačić u Varaždinu, Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu, Palača Varaždinske županije u Varaždinu, Pero Pirker, Petar IV. Zrinski, Pjerino Hrvaćanin, Plitvica, Poljana Biškupečka, Prosinac, Ptuj, Ravensburg, Rijeka, RK Varteks Varaždin, Robert Hranj, Rudolf Horvat, Rujan, Sava, Sjeverna Makedonija, Slavko Brankov, Slovačka, Slovenija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Split, Srbija, Srijem, Srijemski Karlovci, Stanko Lazar, Stari grad Varaždin, Stephan Lupino, Stjepan Pethő, STK Varaždin, Sulejman I., Sveti Nikola, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Zagrebu, Tonka Kulčar-Vajda, Topola, Trash Film Festival, Trnava (Slovačka), Trst, Uršulinke, Varaždinska županija, Varaždinska županija (1181. – 1850.), Varaždinska biskupija, Varaždinska građanska garda, Varaždinske barokne večeri, Varaždinske Toplice, Varaždinski generalat, Varaždinski gimnazijski športski klub, Varteks, Vatroslav Jagić, Veliki požar u Varaždinu 1776., Velimir Bujanec, Vindija, Vinica, Vjekoslav Rosenberg-Ružić, VNŠK Drava Varaždin, Vojna krajina, Zagreb, Zbelava, Zdenka Weber, 11. kolovoza, 1181., 1194., 12. stoljeće, 1203., 1204., 1205., 1209., 1350., 14. stoljeće, 1532., 16. stoljeće, 1603., 1606., 1607., 1638., 1655., 1660., 1661., 1663., 1664., 1671., 1683., 1699., 17. srpnja, 17. stoljeće, 1767., 1776., 18. stoljeće, 1854., 1861., 1873., 1883., 1884., 1885., 1886., 19. stoljeće, 1991., 1993., 1997., 20. stoljeće, 23. rujna, 25. ožujka, 25. rujna, 26. kolovoza, 30. studenoga, 30. travnja, 6. prosinca, 7. svibnja. Proširite indeks (204 više) »
Adam Mandrović
Adam Mandrović (Nova Gradiška, 5. studenog 1839. – Zagreb, 1912.), hrvatski glumac i redatelj.
Novi!!: Varaždin i Adam Mandrović · Vidi više »
Alojz Jembrih
prekomurske knjige ''Mali katechismus'' (1715.); 7. listopada 2015. Alojz Jembrih (Varaždin, 11. lipnja 1947.) hrvatski je kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog.
Novi!!: Varaždin i Alojz Jembrih · Vidi više »
Andrija Fijan
Lovor-vijenci Andriji Fijanu, 1898. – 1919. godine. Andrija Fijan (Zagreb, 4. rujna 1851. – Zagreb, 26. rujna 1911.), hrvatski kazališni glumac i redatelj.
Novi!!: Varaždin i Andrija Fijan · Vidi više »
Andrija Makar
Andrija Makar (1620. 1666.), hrvatski profesor iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i Andrija Makar · Vidi više »
Anica Vranković
Anica Vranković (rođ. Markušić) (Varaždin, 14. veljače 1939. – Sveti Ivan Zelina, 1. ožujka 1982.), hrvatska je slikarica, primijenjena umjetnica i zaslužna likovna pedagogica.
Novi!!: Varaždin i Anica Vranković · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Varaždin i Arheologija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Varaždin i Austrija · Vidi više »
Autocesta A4
Autocesta A4 ("Varaždinska autocesta"), ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Povezuje Zagreb s Varaždinom i Čakovcem. Na ovoj autocesti se plaća cestarina.
Novi!!: Varaždin i Autocesta A4 · Vidi više »
Auxerre
Toranj sa satom Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona.
Novi!!: Varaždin i Auxerre · Vidi više »
ŠK Slavija Varaždin
Športski klub Slavija je bivši nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i ŠK Slavija Varaždin · Vidi više »
Špancirfest
Kostimirani šetači Špancirfest 2008. Špancirfestival je ulični festival koji se održava u gradu Varaždinu, po varaždinskim ulicama i trgovima.
Novi!!: Varaždin i Špancirfest · Vidi više »
Špilja Vindija
Špilja Vindija Vindija je špilja u klancu Velika Sutinska, kraj sela Donja Voća u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Varaždin i Špilja Vindija · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Varaždin i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
ŽRK Koka Varaždin
Ženski rukometni klub Koka (ŽRK Koka; RK Koka, Koka; Koka Varaždin) je ženski rukometni klub iz Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i ŽRK Koka Varaždin · Vidi više »
Črnec Biškupečki
Črnec Biškupečki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Črnec Biškupečki · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Varaždin i Banovina · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Varaždin i Baranja · Vidi više »
Bartolovec
Bartolovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trnovec Bartolovečki, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Bartolovec · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Varaždin i Beč · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Varaždin i Bela III. · Vidi više »
Biro Fellner & Helmer
Hermann Helmer i Ferdinand Fellner Bečki Volkstheater Biro Fellner & Helmer iz Beča bio je zajednički projektni atelje koji su od 1873. do 1919. vodili arhitekti Ferdinand Fellner (1847. – 1916.) i Hermann Helmer (1849. – 1919.). Ovaj projektni biro specijalizirao se za projektiranje i gradnju kazališnih zgrada, izgradili su četrdeset i osam kazališta po Austro-Ugarskoj i drugim državama Europe.
Novi!!: Varaždin i Biro Fellner & Helmer · Vidi više »
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Novi!!: Varaždin i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »
Bonaventura Ćuk
O.
Novi!!: Varaždin i Bonaventura Ćuk · Vidi više »
Branko Ivanković (nogometni trener)
Branko Ivanković (Čakovec, 28. veljače 1954.) hrvatski je nogometni trener.
Novi!!: Varaždin i Branko Ivanković (nogometni trener) · Vidi više »
Branko Vodnik
Branko Vodnik (Varaždin, 26. veljače 1879. – Zagreb, 14. lipnja 1926.), bio je hrvatski književnik i književni povjesničar i književni kritičar.
Novi!!: Varaždin i Branko Vodnik · Vidi više »
Brijest
Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.
Novi!!: Varaždin i Brijest · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Varaždin i Bugarska · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Varaždin i Bukva · Vidi više »
Crkva sv. Đorđa u Varaždinu
Crkva sv.
Novi!!: Varaždin i Crkva sv. Đorđa u Varaždinu · Vidi više »
Crkva sv. Florijana u Varaždinu
Starog grada u Varaždinu Kapela sv.
Novi!!: Varaždin i Crkva sv. Florijana u Varaždinu · Vidi više »
Crkva sv. Vida u Varaždinu
Crkva sv. Vida u Varaždinu Crkva sv. Vida rimokatolička je crkva u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Crkva sv. Vida u Varaždinu · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Varaždin i Crna Gora · Vidi više »
Croatia Open (savate)
Croatia Savate Open je međunarodno natjecanje za pojedince i klubove u savate boksu.
Novi!!: Varaždin i Croatia Open (savate) · Vidi više »
Domenico dell'Allio
Stari grad Varaždin Domenico dell'Allio (Allio, Aglio, Lalio, Delalio) (Lugano, 1515. – Graz, 1563.), graditelj talijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.
Novi!!: Varaždin i Domenico dell'Allio · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Varaždin i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Kućan
Donji Kućan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Donji Kućan · Vidi više »
Dragutin Drk
Dragutin Drk (Varaždin, 25. rujna 1937. – Varaždin, 8. veljače 2021.) - hrvatski poduzetnik Rodio se u Varaždinu 25.
Novi!!: Varaždin i Dragutin Drk · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Varaždin i Drava · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Varaždin i Družba Isusova · Vidi više »
Dubravka Vukalović Vlahek
Dubravka Vukalović Vlahek (Varaždin, 30. listopada 1984.) hrvatska je pijanistica.
Novi!!: Varaždin i Dubravka Vukalović Vlahek · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Varaždin i Dunav · Vidi više »
Elizabeta Austrijska
Carica Elizabeta Elizabeta Austrijska (također i Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi; München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.), bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franje Josipa I.
Novi!!: Varaždin i Elizabeta Austrijska · Vidi više »
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Varaždin i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
Zgrada Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, nekadašnja zgrada Isusovačkog samostana Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI) nalazi se u Varaždinu, Hrvatska.
Novi!!: Varaždin i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu · Vidi više »
Ferdinand Konščak
Ferdinand Konščak (Varaždin, 2. prosinca 1703. ‒ San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom i graditelj.
Novi!!: Varaždin i Ferdinand Konščak · Vidi više »
Festival Dobrog pastira
Festival Dobrog pastira je hrvatski glazbeni festival duhovne glazbe.
Novi!!: Varaždin i Festival Dobrog pastira · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Varaždin i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Varaždin i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Varaždin i Franjevci · Vidi više »
Gojanec
Gojanec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Gojanec · Vidi više »
Gornji Kućan
Gornji Kućan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Gornji Kućan · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Varaždin i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Varaždin i Grad · Vidi više »
Gradska vijećnica u Varaždinu
Gradska vijećnica u Varaždinu Gradska vijećnica u Varaždinu jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Varaždina.
Novi!!: Varaždin i Gradska vijećnica u Varaždinu · Vidi više »
Gradski muzej Varaždin
Gradski muzej Varaždin ustanova je koja čuva, prikuplja i predstavlja duhovnu i materijalnu baštinu varaždinskoga područja.
Novi!!: Varaždin i Gradski muzej Varaždin · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Varaždin i Graz · Vidi više »
Grb Varaždina
Grb Grada Varaždina Grb Grada Varaždina koji se koristio do 1990. godine Grb Grada Varaždina povijesni je varaždinski grb prikazan na povlastici iz 1464. kojom kralj Matija Korvin dodjeljuje Varaždinu pravo na upotrebu gradskog pečata i grba.
Novi!!: Varaždin i Grb Varaždina · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Varaždin i Habsburška Monarhija · Vidi više »
HŠK Zagorac Varaždin
HŠK Zagorac, nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i HŠK Zagorac Varaždin · Vidi više »
Hermann Helmer
Vijećnica u Liesingu, Beč Hermann Gottlieb Helmer (* Hamburg, 13. srpnja, 1849.; † Beč, 2. travnja, 1919.) bio je njemački arhitekt, koji je svoj radni vijek proveo u Austriji.
Novi!!: Varaždin i Hermann Helmer · Vidi više »
Hrašćica
Hrašćica je naselje koje pripada gradu Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Hrašćica · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Varaždin i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Varaždin i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Varaždin i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatsko kraljevsko vijeće
Hrvatsko kraljevsko vijeće, odnosno Kraljevsko vijeće u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji osnovala je kraljica Marija Terezija 1767. kao neku vrstu zemaljske vlade za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, koje je po svom sastavu i djelovanju bilo slično Ugarskom namjesničkom vijeću.
Novi!!: Varaždin i Hrvatsko kraljevsko vijeće · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu kazališna je ustanova u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Varaždin i Italija · Vidi više »
Ivan Adam Poch
Ivan Adam Poch (također Joannes Adamus Potsch, ili Patsch) (Austrija, oko 1732. – Varaždin, 13. siječnja 1796.), varaždinski graditelj.
Novi!!: Varaždin i Ivan Adam Poch · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Varaždin i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Varaždin i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivan Padovec
Ivan Padovec (Varaždin, 17. srpnja 1800. – Varaždin, 4. studenog 1873.) bio je hrvatski gitarist i skladatelj.
Novi!!: Varaždin i Ivan Padovec · Vidi više »
Ivan Ranger
Ivan Krstitelj Ranger (Götzens, Tirol 19. lipnja 1700. - Lepoglava 27. siječnja 1753.), bio je barokni fresko slikar, austrijskog porijekla koji je veći dio svog života proveo u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Ivan Ranger · Vidi više »
Ivan Sangilla
Ivan Gjuro Sangilla (pl. Freundsberg) (Beč, 10. siječnja 1777. - Varaždin, 25. studenoga 1832.), hrvatski tiskar, utemeljitelj tiskarstva i nakladništva u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Ivan Sangilla · Vidi više »
Ivan Zakmardi
Ivan Zakmardi Ivan Zakmardi Dijankovečki (Križevci, o. 1600. – Banska Bistrica, Slovačka 20. travnja 1667.), hrvatski humanist, pravnik, protonotar Kraljevstva (1644.), zamjenik bana i kralja u sudbenim poslovima.
Novi!!: Varaždin i Ivan Zakmardi · Vidi više »
Ivo Režek
Autoportret Ive Režeka nastao 1927. godine Ivo Režek (Varaždin 22. svibnja 1898. - Zagreb 2. rujna 1979.) hrvatski akademski slikar i karikaturist.
Novi!!: Varaždin i Ivo Režek · Vidi više »
Ivy Lentić-Kugli
Ivy (Marija) Lentić-Kugli (Zagreb, 4. lipnja 1922. – Zagreb, 13. svibnja 1993.), hrvatska povjesničarka umjetnosti Lentić-Kugli, Ivy,, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Supruga hrvatskog povjesničara umjetnosti Ive Lentića.
Novi!!: Varaždin i Ivy Lentić-Kugli · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Varaždin i Jadransko more · Vidi više »
Jakov Erber
Jakov Erber (u spisima: Jacobus Erber) (Austrija, oko 1716. – Varaždin, 7. lipnja 1776.), varaždinski graditelj.
Novi!!: Varaždin i Jakov Erber · Vidi više »
Jalžabet
Jalžabet je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Jalžabet · Vidi više »
Jalkovec
Jalkovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Jalkovec · Vidi više »
Jan Kerekeš
Jan Kerekeš (Varaždin, 31. srpnja 1987.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac i frontman hrvatskog metal sastava iz Varaždina, Cold Snapa.
Novi!!: Varaždin i Jan Kerekeš · Vidi više »
Javor
Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.
Novi!!: Varaždin i Javor · Vidi više »
Joha
Joha (jova, jalša, jeovina, jauša, lat. Alnus), jedan od šest rodova iz porodice brezovki kojemu pripada 46 priznatih vrsta listopadnog drveća i grmlja.
Novi!!: Varaždin i Joha · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Varaždin i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Maljevec
Juraj Maljevec (2. ožujka 1734. Perudina – 20. siječnja 1812. Varaždin), hrvatski katolički svećenik, kapucin, prevoditelj i duhovni pisac Potpisivao se je svojim redovničkim imenom Gregur, odnosno "p.
Novi!!: Varaždin i Juraj Maljevec · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Varaždin i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Kapucini
Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Varaždin i Kapucini · Vidi više »
Kapucinski samostan i crkva Presvetog Trojstva u Varaždinu
Kapucinski samostan i crkva Presvetog Trojstva u Varaždinu rimokatolički su samostan i crkva koji pripadaju franjevcima kapucinima.
Novi!!: Varaždin i Kapucinski samostan i crkva Presvetog Trojstva u Varaždinu · Vidi više »
Karolina Šprem
Karolina Šprem (Varaždin, 25. listopada 1984.) hrvatska je tenisačica.
Novi!!: Varaždin i Karolina Šprem · Vidi više »
Kartuša (umjetnost)
Kartuša na pročelju zgrade Kartuša (od franc. cartouche, tal. cartoccio) u umjetnosti je slikani ili reljefni ornament u obliku medaljona uokvirena volutama.
Novi!!: Varaždin i Kartuša (umjetnost) · Vidi više »
Kiseg
Kiseg (mađarski: Kőszeg, njemački: Güns) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 12,055 stanovnika, koji administrativno pripada u Željeznu županiju.
Novi!!: Varaždin i Kiseg · Vidi više »
Kneginec
* Gornji Kneginec.
Novi!!: Varaždin i Kneginec · Vidi više »
Koblenz
Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Varaždin i Koblenz · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Varaždin i Koprivnica · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Kordun · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Varaždin i Krbava · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Varaždin i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Kućan Marof
Kućan Marof je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Kućan Marof · Vidi više »
Kumanovo
Kumanovo je grad koji se nalazi na sjeveru Republike Sjeverne Makedonije, na važnom križanju puteva, između Srbije (sjever), Bugarske (istok) i Grčke (jug).
Novi!!: Varaždin i Kumanovo · Vidi više »
Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
Kralj Ladislav III. (1204. – 1205.) Ladislav III. (mađ. III. László) (1199. – 7. svibnja 1205.), hrvatsko-ugarski kralj (1204. – 1205.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Varaždin i Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Ladislav Rakovac
Ladislav Rakovac Ladislav Rakovac (Varaždin, 6. prosinca 1847. – Zagreb, 14. travnja 1906.), Hrvatska enciklopedija je bio hrvatski liječnik internist, zaslužan za unaprjeđenje javnoga zdravstva u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Ladislav Rakovac · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Varaždin i Latinski jezik · Vidi više »
Legrad
Legrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Legrad · Vidi više »
Lepoglava
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Lepoglava · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Varaždin i Lika · Vidi više »
Lipharda Horvat
Lipharda (Josipa) Horvat (Varaždin, 6. ožujka 1902. – jama Jazovka, svibanj 1945.), hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Varaždin i Lipharda Horvat · Vidi više »
Ljerka Šram
Ljerka Šram (Zagreb, 19. siječnja 1874. – Zagreb, 26. studenog 1913.), hrvatska glumica legendarne ljepote, a svojevremeno je važila za jednu od najljepših zagrebačkih glumica uopće.
Novi!!: Varaždin i Ljerka Šram · Vidi više »
Ljiljana Bogojević
Ljiljana Bogojević (Varaždin, 15. ožujka 1962.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Varaždin i Ljiljana Bogojević · Vidi više »
Ljubomir Kerekeš
Ljubomir Kerekeš (Varaždin, 16. siječnja 1960.) hrvatski je filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Varaždin i Ljubomir Kerekeš · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Varaždin i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Varaždin i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Varaždin i Mađarski jezik · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Varaždin i Maribor · Vidi više »
Marija Ružička Strozzi
Marija Ružička Strozzi (Litovel, 3. kolovoza 1850. - 27. rujna 1937.), hrvatska glumica, znamenita tragetkinja.
Novi!!: Varaždin i Marija Ružička Strozzi · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Varaždin i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Marijan Mlinarić
Marijan Mlinarić (Jalžabet, 13. veljače 1943. - Varaždin, 4. rujna 2007.) je bivši hrvatski političar, diplomat, ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, višegodišnji član HDZ-a i jedan od pionira karatea u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Marijan Mlinarić · Vidi više »
Marko Rog
Marko Rog (Varaždin, 19. srpnja 1995.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za talijanski Cagliari.
Novi!!: Varaždin i Marko Rog · Vidi više »
Matija Jeremitz
Matija Jeremitz (Jeremiz) (oko 1779. – Varaždin, 1854.), hrvatski graditelj orgulja koji je djelovao u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Matija Jeremitz · Vidi više »
Metel Ožegović
Metel Ožegović (Zagreb, 4. svibnja 1814. – Beč, 9. veljače 1890.), barun, hrvatski političar i preporoditelj iz plemićke obitelji Ožegović Barlabaševački.
Novi!!: Varaždin i Metel Ožegović · Vidi više »
Miljenko Stančić
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. – Zagreb, 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Varaždin i Miljenko Stančić · Vidi više »
Mirko Breyer
Mirko Breyer (Varaždin, 23. listopada 1863. – Zagreb, 29. prosinca 1946.) prvak hrvatske bibliografije, bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvari i osnivač prvog znanstvenog antikvarijata u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Mirko Breyer · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: Varaždin i Miroslav Šicel · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Varaždin i Mletačka Republika · Vidi više »
Monošterska bitka 1664.
Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Varaždin i Monošterska bitka 1664. · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Varaždin i Moslavina · Vidi više »
Mura
Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.
Novi!!: Varaždin i Mura · Vidi više »
Neandertalac
Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Novi!!: Varaždin i Neandertalac · Vidi više »
Nikola Jurišić
Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.
Novi!!: Varaždin i Nikola Jurišić · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Varaždin i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Varaždin i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Varaždin i Njemački jezik · Vidi više »
NK Mladost Varaždin
NK Mladost je hrvatski nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i NK Mladost Varaždin · Vidi više »
NK Plitvica Gojanec
kupa 2009./10., koja je završila pobjedom Dinama 4:0 Plitvica je nogometni klub iz mjesta Gojanec(cca. 600 stanovnika) kraj Varaždina.
Novi!!: Varaždin i NK Plitvica Gojanec · Vidi više »
NK Sloboda Varaždin
NK Sloboda je nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i NK Sloboda Varaždin · Vidi više »
NK Varaždin Varaždin
NK Varaždin Promjenom imena do kluba neopterećenog s dugovima.
Novi!!: Varaždin i NK Varaždin Varaždin · Vidi više »
NK Varteks Varaždin (2011.)
NK Varteks je hrvatski nogometni klub iz grada Varaždina.
Novi!!: Varaždin i NK Varteks Varaždin (2011.) · Vidi više »
Novi Zrin
Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa iz 1664. godine - na njemu je utvrda na desnoj, međimurskoj obali Mure (''Muhr flus'') turske opsade Novi Zrin (mađ.: Zrínyiújvár, ili Uj-Zrínyivár) je utvrda koju je na krajnjem istočnom rubu Međimurja (na području naselja Donja Dubrava), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi ban Nikola VII. Zrinski 1661. godine.
Novi!!: Varaždin i Novi Zrin · Vidi više »
Olimje
Olimje je naselje u slovenskoj Općini Podčetrtku.
Novi!!: Varaždin i Olimje · Vidi više »
Opsada Novog Zrina
Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.
Novi!!: Varaždin i Opsada Novog Zrina · Vidi više »
Ormož
Ormož (njemački: Friedau, mađarski: Ormosd, prekomurski: Ormošd) je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnoj Sloveniji na rijeci Dravi, na granici s Hrvatskom.
Novi!!: Varaždin i Ormož · Vidi više »
Oslobođenje varaždinske vojarne 1991.
Oslobođenje varaždinske vojarne 1991. dio je Bitke za vojarne, serije borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.
Novi!!: Varaždin i Oslobođenje varaždinske vojarne 1991. · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Varaždin i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Overflow (glazbeni sastav)
Overflow je koprivničko-varaždinski pop punk rock sastav.
Novi!!: Varaždin i Overflow (glazbeni sastav) · Vidi više »
Palača Patačić u Varaždinu
Palača Patačić u Varaždinu Palača Patačić je dvokrilna ugaona palača u Varaždinu, smještena na Franjevačkom trgu broj 4.
Novi!!: Varaždin i Palača Patačić u Varaždinu · Vidi više »
Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu
Palača Prašinski-Sermage Palača Prašinski-Sermage je reprezentativna barokna palača u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu · Vidi više »
Palača Varaždinske županije u Varaždinu
Palača Varaždinske županije (Županijska palača) sagrađena je 1770. godine prema projektu graditelja Jakova Erbera.
Novi!!: Varaždin i Palača Varaždinske županije u Varaždinu · Vidi više »
Pero Pirker
Pero Pirker (Varaždin, 5. srpnja 1927. – Zagreb, 1. kolovoza 1972.)Hrvatski leksikon L-Ž, 1997., 1.
Novi!!: Varaždin i Pero Pirker · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Varaždin i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Pjerino Hrvaćanin
Pjerino Hrvaćanin, hrvatski koreograf iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i Pjerino Hrvaćanin · Vidi više »
Plitvica
Plitvica je rijeka u Hrvatskoj, desni pritok rijeke Drave.
Novi!!: Varaždin i Plitvica · Vidi više »
Poljana Biškupečka
Poljana Biškupečka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Poljana Biškupečka · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Varaždin i Prosinac · Vidi više »
Ptuj
Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Varaždin i Ptuj · Vidi više »
Ravensburg
Ravensburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.
Novi!!: Varaždin i Ravensburg · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Varaždin i Rijeka · Vidi više »
RK Varteks Varaždin
RK Varteks je rukometni klub iz grada Varaždina, grada kolijevke rukometa u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i RK Varteks Varaždin · Vidi više »
Robert Hranj
Robert Hranj (Varaždin, 5. rujna 1962.), hrvatski admiral, načelnik Glavnog stožera OS RH, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice od 2012.
Novi!!: Varaždin i Robert Hranj · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Varaždin i Rudolf Horvat · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Varaždin i Rujan · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Sava · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Varaždin i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavko Brankov
Slavko Brankov (Varaždin, 19. svibnja 1951. – Zagreb, 9. kolovoza 2006.), bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.
Novi!!: Varaždin i Slavko Brankov · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Varaždin i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Varaždin i Slovenija · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Varaždin i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Varaždin i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Varaždin i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Varaždin i Srijem · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Varaždin i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Stanko Lazar
Stanko Lazar (Varaždin, 24. rujna 1933. – Varaždin, 28. siječnja 2016.), hrvatski kulturni djelatnik i dobrotvor, poznat po doprinosima na područjima književnosti, glazbe, umjetnosti i muzeologije u gradu Varaždinu te viktimološkom djelovanju u otkirvanju žrtava partizanskih zločina Drugog svjetskog rata i poraća na području Varaždina i Međimurja.
Novi!!: Varaždin i Stanko Lazar · Vidi više »
Stari grad Varaždin
Stari grad Varaždin Tlocrt Ulazna kula Stari grad Varaždin tvrđava je u Varaždinu i jedna od njegovih znamenitosti.
Novi!!: Varaždin i Stari grad Varaždin · Vidi više »
Stephan Lupino
Stephan Lupino (pravo ime Ivan Lepen) (Varaždin, 28. travnja 1952.) hrvatski je umjetnički fotograf i kipar.
Novi!!: Varaždin i Stephan Lupino · Vidi više »
Stjepan Pethő
Stjepan Pethő (1602. 1640.), hrvatski profesor.
Novi!!: Varaždin i Stjepan Pethő · Vidi više »
STK Varaždin
STK Varaždin je hrvatski stolnoteniski klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i STK Varaždin · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Varaždin i Sulejman I. · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Varaždin i Sveti Nikola · Vidi više »
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.
Novi!!: Varaždin i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku · Vidi više »
Sveučilište Sjever
Sveučilište Sjever je hrvatsko javno sveučilište sa sjedištem u Koprivnici.
Novi!!: Varaždin i Sveučilište Sjever · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Varaždin i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tonka Kulčar-Vajda
Tonka (Antonija) Kulčar-Vajda (Varaždin, 10. srpnja 1887. – Rogaška Slatina, 24. studenoga 1971.), hrvatska fotografkinja.
Novi!!: Varaždin i Tonka Kulčar-Vajda · Vidi više »
Topola
Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.
Novi!!: Varaždin i Topola · Vidi više »
Trash Film Festival
Trash Film Festival je međunarodni festival niskobudžetnih filmova akcijskih i srodnih žanrova.
Novi!!: Varaždin i Trash Film Festival · Vidi više »
Trnava (Slovačka)
Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.
Novi!!: Varaždin i Trnava (Slovačka) · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Varaždin i Trst · Vidi više »
Uršulinke
Uršulinska crkva i samostan u Varaždinu Uršulinke su ženski rimokatolički crkveni red kojeg je osnovala sveta Anđela Merici 1535. pod imenom Družba svete Uršule.
Novi!!: Varaždin i Uršulinke · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Varaždin i Varaždinska županija · Vidi više »
Varaždinska županija (1181. – 1850.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima.
Novi!!: Varaždin i Varaždinska županija (1181. – 1850.) · Vidi više »
Varaždinska biskupija
Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Varaždin i Varaždinska biskupija · Vidi više »
Varaždinska građanska garda
Pripadnici Varaždinske građanske garde te zastava Varaždinska građanska garda, popularno znana kao "Purgari", povijesna je građanska postrojba koja je svoj prvi poznati status, pod nazivom "Cesarska i kraljevska poveljna građanska četa", dobila još 1750. godine od austrougarske carice i kraljice Marije Terezije.
Novi!!: Varaždin i Varaždinska građanska garda · Vidi više »
Varaždinske barokne večeri
Varaždinske barokne večeri su hrvatski glazbeni festival.
Novi!!: Varaždin i Varaždinske barokne večeri · Vidi više »
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Varaždin i Varaždinske Toplice · Vidi više »
Varaždinski generalat
Varaždinski generelat (današnji prostor Bjelovara i Koprivnice) u sklopu Vojne krajine. Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina.
Novi!!: Varaždin i Varaždinski generalat · Vidi više »
Varaždinski gimnazijski športski klub
Varaždinski gimnazijski športski klub (kratica: VGŠK) je bivši nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i Varaždinski gimnazijski športski klub · Vidi više »
Varteks
Varteks je hrvatska tvrtka sa sjedištem u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Varteks · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Varaždin i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Veliki požar u Varaždinu 1776.
Veliki požar u Varaždinu 1776. bio je požar velikih razmjera koji se dogodio 25. travnja 1776. u Varaždinu u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, danas Hrvatska.
Novi!!: Varaždin i Veliki požar u Varaždinu 1776. · Vidi više »
Velimir Bujanec
Velimir Bujanec (Varaždin, 18. studenoga 1974.), hrvatski je novinar i televizijski voditelj.
Novi!!: Varaždin i Velimir Bujanec · Vidi više »
Vindija
Vindija je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Varaždinu.
Novi!!: Varaždin i Vindija · Vidi više »
Vinica
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Varaždin i Vinica · Vidi više »
Vjekoslav Rosenberg-Ružić
Vjekoslav Rosenberg-Ružić (Varaždin, 29. travnja 1870. – Zagreb, 16. veljače 1954.) je bio hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Varaždin i Vjekoslav Rosenberg-Ružić · Vidi više »
VNŠK Drava Varaždin
Varaždinski nogometni športski klub Drava je bivši nogometni klub iz Varaždina.
Novi!!: Varaždin i VNŠK Drava Varaždin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Varaždin i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Varaždin i Zagreb · Vidi više »
Zbelava
Zbelava je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždina, Varaždinska županija.
Novi!!: Varaždin i Zbelava · Vidi više »
Zdenka Weber
Zdenka Weber (Varaždin, 17. lipnja 1950.) je hrvatska muzikologinja, glazbena kritičarka, predavačica, pedagoginja i diplomat.
Novi!!: Varaždin i Zdenka Weber · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Varaždin i 11. kolovoza · Vidi više »
1181.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1181. · Vidi više »
1194.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1194. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 12. stoljeće · Vidi više »
1203.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1203. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1204. · Vidi više »
1205.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1205. · Vidi više »
1209.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1209. · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1350. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 14. stoljeće · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Varaždin i 1532. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 16. stoljeće · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1603. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1606. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1607. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1638. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1655. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1660. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1661. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1663. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1664. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1671. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1683. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1699. · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Varaždin i 17. srpnja · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 17. stoljeće · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1767. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1776. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 18. stoljeće · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1854. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1861. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1873. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1886. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 19. stoljeće · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Varaždin i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varaždin i 20. stoljeće · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Varaždin i 23. rujna · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Varaždin i 25. ožujka · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Varaždin i 25. rujna · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Varaždin i 26. kolovoza · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Varaždin i 30. studenoga · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Varaždin i 30. travnja · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Varaždin i 6. prosinca · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Varaždin i 7. svibnja · Vidi više »
