Brže od pregledniku!Sličnosti između Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alemanski jezici, Alemanski jezik, Alemán coloneiro, Austrija, Švicarska, Bavarski jezik, Bavarsko-austrijski jezici, Cimbrijski jezik, Donjošleski jezik, Falački jezik, Gornjonjemački jezici, Gornjosaski jezik, Hutteritski jezik, Istočni jidiš, Istočnosrednjonjemački jezici, Italija, Jidiš, Kanada, Kelnski jezik, Limburški jezik, Luksemburški jezik, Luksemburg, Majnskofranački jezik, Mòcheno, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezici, Njemački standardni jezik, Pensilvanijski njemački, Sjedinjene Američke Države, ..., Srednjonjemački jezici, Starofranački jezik, Vilamovski jezik, Walserski jezik, Zapadni jidiš, Zapadnosrednjonjemački jezici. Proširite indeks (6 više) »
Alemanski jezici
Alemanski jezici, ogranak gornjonjemačkih jezika kojima se služe potomci starih Alemana i Sueba na području Švicarske, Austrije, Italije i Lihtenštajna: Walseri (govore walserski) i Germanošvicarci, koji govore alemanski ili švicarski njemački u Švicarskoj; na području Njemačke gdje se govori švapski (današnji Švabi, potomci Sueba ili Sveva); i alemán coloneiro, kojim govori malena zajednica u Venezueli.
Alemanski jezici i Visokonjemački jezici · Alemanski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Alemanski jezik
Alemanski jezik (ISO 639-3: gsw; švicarski njemački; schwyzerdütsch), jedan od 4 alemanska jezika, šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika, raširenih na području Švicarske, Njemačke, Francuske, Austrije i Lihtenštajna.
Alemanski jezik i Visokonjemački jezici · Alemanski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Alemán coloneiro
Alemán coloneiro (ISO 639-3: gct; Colonia Tovar njemački), alemanski jezik kojim govore potomci njemačkih naseljenika u Venezueli koji su se 1843. iz područja Schwarzwalda (država Baden-Württemberg) naselili u državi Aragua.
Alemán coloneiro i Visokonjemački jezici · Alemán coloneiro i Zapadnogermanski jezici ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Visokonjemački jezici · Austrija i Zapadnogermanski jezici ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i Visokonjemački jezici · Švicarska i Zapadnogermanski jezici ·
Bavarski jezik
Bavarski jezik (ISO 639-3: bar; bayerisch, bairisch, ost-oberdeutsch, bavarian austrian), jezik Bavaraca i Austrijanaca, potomaka starih bajuvarskih plemena, koji danas žive na području Austrije 6 983 298 (2000 WCD), Njemačkoj 246 050 (2000 WCD), Češkoj 9 245 (2000 WCD), Mađarskoj (170 000) i Italiji 258 885 (2000 WCD).
Bavarski jezik i Visokonjemački jezici · Bavarski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Bavarsko-austrijski jezici
Bavarsko-austrijski jezici, podskupina gornjonjemačkih jezika koju čini zajedno s alemenskim jezicima.
Bavarsko-austrijski jezici i Visokonjemački jezici · Bavarsko-austrijski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Cimbrijski jezik
Cimbrijski jezik (ISO 639-3: cim; tzimbro, zimbrisch, cimbrian), jedan od četiri bavarsko-austrijskih jezika, kojime se danas služe potomci starih Cimbra sa sjeveroistoka Italije, u susjedstvu njima etnički i po povijesti srodnih Mochena.
Cimbrijski jezik i Visokonjemački jezici · Cimbrijski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Donjošleski jezik
Donjošleski jezik (ISO 639-3: sli), jedan od tri istočnih srednjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj govornika u Pojskoj (Dolny Śląsk), Češkoj i federalnoj njemačkoj zemlji Saska u području Görlitza.
Donjošleski jezik i Visokonjemački jezici · Donjošleski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Falački jezik i Visokonjemački jezici · Falački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Gornjonjemački jezici i Visokonjemački jezici · Gornjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Gornjosaski jezik
Gornjosaski jezik (ISO 639-3: sxu; eng. upper saxon), jedan od tri istočna srednjonjemačka jezika, šire srednjonjemačke skupine, kojim govori oko 2 000 000 Sasa (1998 Andreas Thomsen) na području istočne Njemačke u Saskoj i Saskoj-Anhalt, uključujući gradove Dresden, Leipzig, Chemnitz i Halle.
Gornjosaski jezik i Visokonjemački jezici · Gornjosaski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Hutteritski jezik
Hutteritski jezik (ISO 639-3: geh), jezik malene ali raspršene sekte huterita, oko 34 200 pripadnika (45 000 po novijim podacima), od čega 33 000 u Kanadi u 333 kolonije (347 po novijim podacima), i 12 000 u SAD-u u 123 kolonije (Južna Dakota 53, Sjeverna Dakota 6, Minnesota 9, Montana 34, Washington 6 i Oregon 1), i jedna u Japanu (128 kolonija po novijim podacima).
Hutteritski jezik i Visokonjemački jezici · Hutteritski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Istočni jidiš
Istočni jidiš (ISO 639-3: ydd), jedan od dva jidiška jezika šire skupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko 215 000 ljudi u Izraelu (1986) a govori se nadalje i u Argentini, Australiji, Belgiji, Kanadi, Kostariki, Estoniji, Latviji (800), Moldaviji, Panami, Poljskoj, Portoriku, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, Urugvaju SAD-u i (179 000; 2000 popis).
Istočni jidiš i Visokonjemački jezici · Istočni jidiš i Zapadnogermanski jezici ·
Istočnosrednjonjemački jezici
Istočnosrednjonjemački jezici (istočni srednjonjemački jezici), podskupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke i Poljske.
Istočnosrednjonjemački jezici i Visokonjemački jezici · Istočnosrednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Visokonjemački jezici · Italija i Zapadnogermanski jezici ·
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Jidiš i Visokonjemački jezici · Jidiš i Zapadnogermanski jezici ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Kanada i Visokonjemački jezici · Kanada i Zapadnogermanski jezici ·
Kelnski jezik
Kelnski jezik (ISO 639-3: ksh; njemački i ripuarijski kölsch; limburški kölsj; colognian), jezik ripuarijskog ogranka srednjonjemačkih jezika koji danas govori oko 250 000 ljudi (1997 Holger Jakobs), potomaka Ripuarskih Franaka u području grada Kölna i okolice.
Kelnski jezik i Visokonjemački jezici · Kelnski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Limburški jezik i Visokonjemački jezici · Limburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Luksemburški jezik i Visokonjemački jezici · Luksemburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Luksemburg i Visokonjemački jezici · Luksemburg i Zapadnogermanski jezici ·
Majnskofranački jezik
Franački jezik (ISO 639-3: vmf; majnskofranački, frankonijski; mainfränkisch, franconian), jedan od jedanaest srednjonjemačkih jezika, uže mozelsko-franačke podskupine, kojim govori 4 910 000 ljudi (2006) duž rijeke Majne u Njemačkoj, uključujući i grad Mainz.
Majnskofranački jezik i Visokonjemački jezici · Majnskofranački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Mòcheno
Mòcheno (ISO 639-3: mhn) jest jezik malene etničke skupine Mocheni kojim se govori u talijanskoj provinciji Trento.
Mòcheno i Visokonjemački jezici · Mòcheno i Zapadnogermanski jezici ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Nizozemska i Visokonjemački jezici · Nizozemska i Zapadnogermanski jezici ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Njemačka i Visokonjemački jezici · Njemačka i Zapadnogermanski jezici ·
Njemački jezici
Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.
Njemački jezici i Visokonjemački jezici · Njemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Njemački standardni jezik
Njemački standardni jezik (ISO 639-3: deu; deutsch), nacionalni njemački jezik, član istočne srednjonjemačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim danas govori preko 90 294 110.
Njemački standardni jezik i Visokonjemački jezici · Njemački standardni jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Pensilvanijski njemački
Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3: pdc; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100 000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15 000 u Kanadi.
Pensilvanijski njemački i Visokonjemački jezici · Pensilvanijski njemački i Zapadnogermanski jezici ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Sjedinjene Američke Države i Visokonjemački jezici · Sjedinjene Američke Države i Zapadnogermanski jezici ·
Srednjonjemački jezici
Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.
Srednjonjemački jezici i Visokonjemački jezici · Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Starofranački jezik i Visokonjemački jezici · Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Vilamovski jezik
Vilamovski jezik (wymysiöeryś, wymysorys, wilamowicean, wilamowski; ISO 639-3: wym), gotovo izumrli jezik kojim u suvremeno vrijeme govori svega 70 ljudi (2006) u području Šleske u Poljskoj, selo Wilamowice.
Vilamovski jezik i Visokonjemački jezici · Vilamovski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Walserski jezik
Walserski jezik (ISO 639-3: wae; walscher, walser), jedan od četiri alemanska jezika šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika.
Visokonjemački jezici i Walserski jezik · Walserski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Zapadni jidiš
Zapadni jidiš (ISO 639-3: yih; western yiddish), jezik šire visokonjemačke podskupine zapadnonjemačke skupine jezika, kojim su još tijekom ranije povijesti starojidiškog perioda što završava oko 1350.
Visokonjemački jezici i Zapadni jidiš · Zapadni jidiš i Zapadnogermanski jezici ·
Zapadnosrednjonjemački jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.
Visokonjemački jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici · Zapadnogermanski jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Usporedba između Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Visokonjemački jezici ima 39 odnose, a Zapadnogermanski jezici ima 69. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 33.33% = 36 / (39 + 69).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
