Brže od pregledniku!
139 odnosi: Albanci, Atletika, Žigmund Luksemburški, Česi, Bagrem, Banat, Barok, Beograd, Biciklizam, Bijela topola, Bijeli glog, Bijeli grab, Bjelouška, Bošnjaci, Bršljan, Brekinja, Bugari, Bukva, Bunjevci, Crna topola, Crna vrana, Crni bor, Crni jasen, Crnogorci, Crvena armija, Crveni drijen, Deliblatska pješčara, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Divlja jabuka, Divlja mačka, Divlja patka, Divlja svinja, Divlji golub, Divlji kesten, Djetlići, Drugi svjetski rat, Dunav, Eugen Savojski, Fazan, Gavran, Gudurica, Guske, Habsburg, Hrast, Hrvati, Jarebica, Jarebika, Jasika, Jastreb, Jovan Sterija Popović, ..., Južnobanatski okrug, Jug, Jugoslaveni, Kanal Dunav-Tisa-Dunav, Karas, Kazalište, Kečiga, Klen, Košarka, Košava, Komunizam, Kostrika, Kruška, Kupina, Kurika, Les, Lipa (biljni rod), Lisica, Mađari, Makedonci, Mišar, Millennium Centar, Mliječ, Muslimani (narod), Nijemci, Obična kalina, Obični jasen, Odbojka, Okruzi Srbije, Orgulje, Orlovi, Padobransko jedrenje, Panonska nizina, Pijesak, Pitomi kesten, Prapovijest, Romi, Ruj, Rumunji, Rumunjska, Rusi, Rusini, Sava, Siva vrana, Sivi vuk, Sljepić, Slovaci, Slovenci, Smreka, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sokolovi, Som, Sovke, Srbi, Srbija, Srna, Stolni tenis, Svib, Taekwondo, Tenis, Transilvanija, Trešnja, Turci, Ukrajinci, Veprina, Vino, Vinogradarstvo, Vjeverice, Vlasi, Vojvodina, Vršačke planine, Zagrebačka katedrala, Zec, Zvonimir Grčman, 1425., 15. stoljeće, 1552., 1594., 1716., 1720., 1728., 1785., 18. stoljeće, 1848., 1863., 1882., 19. stoljeće, 1991., 20. stoljeće. Proširite indeks (89 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Vršac i Albanci · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Vršac i Atletika · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Vršac i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Vršac i Česi · Vidi više »
Bagrem
Bagrem (lat. Robinia), rod listopadnog grmlja i drveća iz porodice Leguminosae autohtonog u Sjevernoj Americi.
Novi!!: Vršac i Bagrem · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Vršac i Banat · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Vršac i Barok · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vršac i Beograd · Vidi više »
Biciklizam
Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.
Novi!!: Vršac i Biciklizam · Vidi više »
Bijela topola
Bijela topola (lat. Populus alba) je listopadno stablo iz porodice vrba (lat. Salicaceae).
Novi!!: Vršac i Bijela topola · Vidi više »
Bijeli glog
Glog - lat.
Novi!!: Vršac i Bijeli glog · Vidi više »
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Novi!!: Vršac i Bijeli grab · Vidi više »
Bjelouška
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.
Novi!!: Vršac i Bjelouška · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Vršac i Bošnjaci · Vidi više »
Bršljan
Brašljan može označavati.
Novi!!: Vršac i Bršljan · Vidi više »
Brekinja
Brekinja (bokunja, oskoruša divja, makolonica, lat. Torminalis glaberrima; sin. Sorbus torminalis) je monotipski biljni rod nekada, bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae nrekada ukjljučivana u rod Sorbus.
Novi!!: Vršac i Brekinja · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Vršac i Bugari · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Vršac i Bukva · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Vršac i Bunjevci · Vidi više »
Crna topola
Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća.
Novi!!: Vršac i Crna topola · Vidi više »
Crna vrana
Crna vrana (lat. Corvus corone corone) jedna je od dvije podvrste vrste vrana.
Novi!!: Vršac i Crna vrana · Vidi više »
Crni bor
Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Vršac i Crni bor · Vidi više »
Crni jasen
Crni jasen (lat. Fraxinus ornus) je vrsta jasena koja obitava od južne Europe do jugozapadne Azije.
Novi!!: Vršac i Crni jasen · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Vršac i Crnogorci · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Vršac i Crvena armija · Vidi više »
Crveni drijen
Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.
Novi!!: Vršac i Crveni drijen · Vidi više »
Deliblatska pješčara
250px Deliblatska pješčara, jedinstvena u Europi, nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Srbije, u južnom Banatu.
Novi!!: Vršac i Deliblatska pješčara · Vidi više »
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je regionalna politička stranka u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Vršac i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini · Vidi više »
Divlja jabuka
Divlja jabuka (šumska jabuka, lat. Malus sylvestris), jedna od četrdesetak vrsta jabuka, porodica ružovki.
Novi!!: Vršac i Divlja jabuka · Vidi više »
Divlja mačka
Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.
Novi!!: Vršac i Divlja mačka · Vidi više »
Divlja patka
Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.
Novi!!: Vršac i Divlja patka · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Vršac i Divlja svinja · Vidi više »
Divlji golub
Divlji golub (Golub pećinar) je ptica iz porodica golubova, red golupčarki.
Novi!!: Vršac i Divlji golub · Vidi više »
Divlji kesten
Divlji kesten (lat. Aesculus), biljni rod korisnog i ljekovitog grmlja i drveća iz porodice sapindovki kojemu pripada oko 20 priznatih vrsta, među kojima je najpoznatiji obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum).
Novi!!: Vršac i Divlji kesten · Vidi više »
Djetlići
Djetlići su porodica ptica iz reda djetlovki (lat. Piciformes).
Novi!!: Vršac i Djetlići · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vršac i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Vršac i Dunav · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Vršac i Eugen Savojski · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Vršac i Fazan · Vidi više »
Gavran
Gavran (obični gavran, lat. Corvus corax) je vrsta ptica iz porodice vrana.
Novi!!: Vršac i Gavran · Vidi više »
Gudurica
Gudurica je je selo na jugu Banata u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Vršac i Gudurica · Vidi više »
Guske
Guske (lat. Anserinae), potporodica ptica, pripada porodici pataka, Anatidae, redu Anseriformes, za koje se ravnopravno koriste, ovisno o literaturi, hrvatski nazivi patkarice ili guščarice.
Novi!!: Vršac i Guske · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Vršac i Habsburg · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Vršac i Hrast · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i Hrvati · Vidi više »
Jarebica
Jarebice su ptice iz porodice fazanki.
Novi!!: Vršac i Jarebica · Vidi više »
Jarebika
Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Vršac i Jarebika · Vidi više »
Jasika
Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole).
Novi!!: Vršac i Jasika · Vidi više »
Jastreb
Jastreb (Accipiter gentilis) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Vršac i Jastreb · Vidi više »
Jovan Sterija Popović
Jovan Sterija Popović Jovan Sterija Popović (Vršac, 13. siječnja 1806. – Vršac, 10. ožujka 1856.), srpski komediograf.
Novi!!: Vršac i Jovan Sterija Popović · Vidi više »
Južnobanatski okrug
Južnobanatski okrug (srpski: Јужнобанатски округ, Južnobanatski okrug; mađarski: Dél Bánsági Körzet; slovački: Juhobanátsky okres; rusinski: Јужнобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Sud) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.
Novi!!: Vršac i Južnobanatski okrug · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Vršac i Jug · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Vršac i Jugoslaveni · Vidi više »
Kanal Dunav-Tisa-Dunav
Rumenke (Bačka) Kanal Dunav-Tisa-Dunav (DTD) je jedinstveni sustav kanala protiv poplava kao i za navodnjavanje zemljišta; kao i plovni put, za otpadne vode, za turizam, lov i ribolov.
Novi!!: Vršac i Kanal Dunav-Tisa-Dunav · Vidi više »
Karas
Karas (latinski: Carassius carassius) vrsta je slatkovodne ribe koja pripada rodu Carassius.
Novi!!: Vršac i Karas · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Vršac i Kazalište · Vidi više »
Kečiga
Kečiga (lat. Acipenser ruthenus), poznata i kao čiga, osjetljiva je vrsta roda Acipenser.
Novi!!: Vršac i Kečiga · Vidi više »
Klen
Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.
Novi!!: Vršac i Klen · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Vršac i Košarka · Vidi više »
Košava
Košava (tur. koş: brz + hava: zrak) je suh jugoistočni do južni vjetar koji puše pretežno u hladno doba godine u južnoj Mađarskoj, Podunavlju te u Banatu i Pomoravlju u Srbiji.
Novi!!: Vršac i Košava · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Vršac i Komunizam · Vidi više »
Kostrika
Kostrika (ošarica, goštica, lat. Brachypodium), rod jednosupnica iz porodice trava.
Novi!!: Vršac i Kostrika · Vidi više »
Kruška
Međimurju Kruška (lat. Pyrus) rod biljaka iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Vršac i Kruška · Vidi više »
Kupina
Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz roda Rubus iz porodice ruža (Rosaceae).
Novi!!: Vršac i Kupina · Vidi više »
Kurika
Euonymus europaeus Euonymus latifolius Euonymus verrucosus Kurika (drvoguš, goloslipina, kurike, popove kapice, vretenike, svibovine, mašljike; lat. Euonymus), biljni rod iz porodice kurikovki (Celastraceae).
Novi!!: Vršac i Kurika · Vidi više »
Les
Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.
Novi!!: Vršac i Les · Vidi više »
Lipa (biljni rod)
Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina.
Novi!!: Vršac i Lipa (biljni rod) · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Vršac i Lisica · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Vršac i Mađari · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Vršac i Makedonci · Vidi više »
Mišar
Mišar je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Vršac i Mišar · Vidi više »
Millennium Centar
Millennium Centar je višenamjenska športska dvorana s pratećim sadržajima, predviđena za održavanje športskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija.
Novi!!: Vršac i Millennium Centar · Vidi više »
Mliječ
Mliječ (lat. Cicerbita), rod glavočika jezičnjaća iz podtribusa Lactucinae, dio tribusa Cichorieae.
Novi!!: Vršac i Mliječ · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Vršac i Muslimani (narod) · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Vršac i Nijemci · Vidi više »
Obična kalina
Obična kalina (kozje grožđe, zimolezina, divlji jorgovan, lat. Ligustrum vulgare), listopadni grm iz porodice Oleaceae rasprostranjen po Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi.
Novi!!: Vršac i Obična kalina · Vidi više »
Obični jasen
Obični jasen (gorski jasen, bijeli jasen, (lat. Fraxinus excelsior) je vrsta drveća iz porodice Oleaceae visine od 30 do 40 m. Plod je krilata perutka, a cvjeta u travnju i svibnju. Značajna je šumska vrsta koja naseljava plodnija i umjereno vlažna staništa, u kojima se rijetko javlja sušni period. U mladosti dobro podnosi priličnu zasjenu, uglavnom u šumama bukve. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Javlja se u većem dijelu Europe.
Novi!!: Vršac i Obični jasen · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Vršac i Odbojka · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Vršac i Okruzi Srbije · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Vršac i Orgulje · Vidi više »
Orlovi
Orlovi, potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova.
Novi!!: Vršac i Orlovi · Vidi više »
Padobransko jedrenje
letač na zaletu Padobransko jedrenje (ili kraće Parajedriličarstvo) ili Paraglajdinghttps://www.caf.hr/parajedrilicarstvo/ jedan je od zrakoplovnih športova.
Novi!!: Vršac i Padobransko jedrenje · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Vršac i Panonska nizina · Vidi više »
Pijesak
Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.
Novi!!: Vršac i Pijesak · Vidi više »
Pitomi kesten
Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).
Novi!!: Vršac i Pitomi kesten · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Vršac i Prapovijest · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Vršac i Romi · Vidi više »
Ruj
Ruj (rujevina, lat. Rhus), rod listopadnih penjačica, grmova i drveća iz porodice Anacardiaceae.
Novi!!: Vršac i Ruj · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Vršac i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Vršac i Rumunjska · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Vršac i Rusi · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Vršac i Rusini · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Vršac i Sava · Vidi više »
Siva vrana
Siva vrana (lat. Corvus cornix) je vrsta vrane, dugo smatrana podvrstom crne vrane.
Novi!!: Vršac i Siva vrana · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Vršac i Sivi vuk · Vidi više »
Sljepić
Sljepić (Anguis fragilis) je neobična vrsta guštera.
Novi!!: Vršac i Sljepić · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Vršac i Slovaci · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Vršac i Slovenci · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Vršac i Smreka · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vršac i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sokolovi
Sokolovi (lat. Falconidae) su porodica ptica, jedina u redu Sokolovki.
Novi!!: Vršac i Sokolovi · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Vršac i Som · Vidi više »
Sovke
Sovke su red iz razreda ptica u koji se ubraja više od 130 vrsta.
Novi!!: Vršac i Sovke · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vršac i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vršac i Srbija · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Vršac i Srna · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Vršac i Stolni tenis · Vidi više »
Svib
''Cornus sanguinea'' Svib (svibovina, crni svib, drijen svib, svib drijen; lat. Cornus sanguinea) veći je listopadni razgranati grm koji naraste i do 6 m. Raste na većem dijelu Europe i zapadnoj Aziji, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta.
Novi!!: Vršac i Svib · Vidi više »
Taekwondo
Razbijanje dasaka Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme.
Novi!!: Vršac i Taekwondo · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Vršac i Tenis · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Vršac i Transilvanija · Vidi više »
Trešnja
Trešnja, listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Vršac i Trešnja · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Vršac i Turci · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Vršac i Ukrajinci · Vidi više »
Veprina
Veprina (koštrika, ježevine, lat. Ruscus), biljni rod od sedam vrsta vazdazelenih grmova iz porodice Asparagaceae.
Novi!!: Vršac i Veprina · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Vršac i Vino · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Vršac i Vinogradarstvo · Vidi više »
Vjeverice
zagrebačkom zoološkom vrtu Vjeverice je zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca.
Novi!!: Vršac i Vjeverice · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Vršac i Vlasi · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vršac i Vojvodina · Vidi više »
Vršačke planine
Vršačke planine (rumunjski: Munţii Vârşeţ, poznate i kao Vršački breg, (rumunjski: Dealurile Vârşeţului) su brda koja se uzdižu usred Panonske nizine u jugozapadnom dijelu Banata. Pružaju se u pravcu istok-zapad, u dužini od 19 kilometara, s najvećom širinom od 8 kilometara. Površina im je 170 kvadratnih kilometara, od čega je u Srbiji 122, a u Rumunjskoj 48 kvadratnih kilometara. Gudurički vrh sa 641 metara nadmorske visine, najviša je točka ovih planina i cijele Vojvodine. Od ostalih vrhova poznati su Lisičija glava (590 metara), Đakov vrh (449m) i Vršačka kula (399m). Sjeverna padina je strma, dok se južna postepeno spušta u pobrđe, gdje se nalaze vršački vinogradi. Vršačke planine spadaju, zajedno s Fruškom gorom, u otočne planine, jer su nekada bile otoci u Panonskom moru. Čine najsjeverniji izdanak srpsko-makedonske planinske mase, iako se u starijoj literaturi može pronaći pogrešan podatak o njihovoj pripadnosti Karpatima. Kategorija:Planine u Srbiji Kategorija:Reljefni oblici u Rumunjskoj Kategorija:Banat Kategorija:Planine u Europi.
Novi!!: Vršac i Vršačke planine · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Vršac i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Novi!!: Vršac i Zec · Vidi više »
Zvonimir Grčman
Zvonimir Grčman (Vršac, 12. veljače - Zagreb, 27. siječnja), hrvatski filmski snimatelj i fotoizvjestitelj Radio je kao filmski snimatelj u Zagrebu i Beogradu.
Novi!!: Vršac i Zvonimir Grčman · Vidi više »
1425.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1425. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 15. stoljeće · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1552. · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1594. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1716. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1720. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1728. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1785. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 18. stoljeće · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1848. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1863. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1882. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 19. stoljeće · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vršac i 20. stoljeće · Vidi više »
