Brže od pregledniku!Sličnosti između Zagreb i Zagrebačka županija
Zagreb i Zagrebačka županija imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Autocesta A1, Autocesta A2, Autocesta A3, Autocesta A4, Dugo Selo, Hrvatska, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Krašić, Rijeka, Sava, Sisak, Split, Varaždin, Velika Gorica, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zagrebačka nadbiskupija, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Autocesta A1 i Zagreb · Autocesta A1 i Zagrebačka županija ·
Autocesta A2
Autocesta A2 (Zagorska autocesta) je autocesta od Macelja na slovenskoj granici preko Krapine do čvora Jankomir (A2/A3). Sustav naplate je zatvoreni s dvije čeone naplate i četiri naplatne postaje u čvorovima autoceste. Cestom gospodari društvo "Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o." (AZM) u vlasništvu Republike Hrvatske (49%) i Pyhrn Concession Holding GmbH (51%), čiji vlasnik je austrijska tvrtka Strabag. Ugovorom od 29. lipnja 2004. Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. povjerila je upravljanje autocestom tvrtci Egis Road Operation Croatia d.o.o., koja je u vlasništvu francuske tvrtke Egis Road Operation SA.
Autocesta A2 i Zagreb · Autocesta A2 i Zagrebačka županija ·
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Autocesta A3 i Zagreb · Autocesta A3 i Zagrebačka županija ·
Autocesta A4
Autocesta A4 ("Varaždinska autocesta"), ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Povezuje Zagreb s Varaždinom i Čakovcem. Na ovoj autocesti se plaća cestarina.
Autocesta A4 i Zagreb · Autocesta A4 i Zagrebačka županija ·
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Dugo Selo i Zagreb · Dugo Selo i Zagrebačka županija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Zagreb · Hrvatska i Zagrebačka županija ·
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Jastrebarsko i Zagreb · Jastrebarsko i Zagrebačka županija ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Karlovac i Zagreb · Karlovac i Zagrebačka županija ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Koprivnica i Zagreb · Koprivnica i Zagrebačka županija ·
Krašić
Pogled na Krašić Krajolik blizu Krašića Križ u Krašiću Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Krašić je općina u Hrvatskoj.
Krašić i Zagreb · Krašić i Zagrebačka županija ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Rijeka i Zagreb · Rijeka i Zagrebačka županija ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Sava i Zagreb · Sava i Zagrebačka županija ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Sisak i Zagreb · Sisak i Zagrebačka županija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Split i Zagreb · Split i Zagrebačka županija ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Varaždin i Zagreb · Varaždin i Zagrebačka županija ·
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Velika Gorica i Zagreb · Velika Gorica i Zagrebačka županija ·
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Zagreb i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Zagrebačka županija i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) ·
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Zagreb i Zagrebačka nadbiskupija · Zagrebačka nadbiskupija i Zagrebačka županija ·
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.
Zagreb i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Zagrebačka županija i Zračna luka „Franjo Tuđman” ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Zagreb i Zagrebačka županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Zagreb i Zagrebačka županija
Usporedba između Zagreb i Zagrebačka županija
Zagreb ima 625 odnose, a Zagrebačka županija ima 83. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 2.68% = 19 / (625 + 83).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Zagreb i Zagrebačka županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
