Sadržaj
65 odnosi: Amandman, Šumadija, Čajniče, Beograd, Bjelovar, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Dalmacija, Donja Stubica, Dugo Selo, Gospić, Grad, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kolubara, Kosovo, Kraljevo, Kutina, Lika, Ljubljana, Maribor, Morava (Srbija), Niš, Novi Sad, Novska, Općina, Pljevlja, Podrinje, Podunavlje, Priboj, Republika, Rijeka, Rudo, Sarajevo, Sisak, Skoplje, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Split, Srbija, Središnja Srbija, Statut, Sveti Ivan Zelina, Užice, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, ... Proširite indeks (15 više) »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Pogledaj Zajednica općina i Amandman
Šumadija
Šumadija Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji.
Pogledaj Zajednica općina i Šumadija
Čajniče
Čajniče Čajniče je naselje i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici s Crnom Gorom.
Pogledaj Zajednica općina i Čajniče
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Zajednica općina i Beograd
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Pogledaj Zajednica općina i Bjelovar
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Zajednica općina i Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Zajednica općina i Crna Gora
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Dalmacija
Donja Stubica
Donja Stubica je grad u Republici Hrvatskoj, na jugu Krapinsko-zagorske županije.
Pogledaj Zajednica općina i Donja Stubica
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zajednica općina i Dugo Selo
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Gospić
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Zajednica općina i Grad
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Zajednica općina i Hrvatska
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Pogledaj Zajednica općina i Hrvatsko zagorje
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Ivanić-Grad
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Pogledaj Zajednica općina i Jastrebarsko
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Pogledaj Zajednica općina i Karlovac
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Pogledaj Zajednica općina i Kolubara
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue.
Pogledaj Zajednica općina i Kosovo
Kraljevo
Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.
Pogledaj Zajednica općina i Kraljevo
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Kutina
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Zajednica općina i Lika
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Zajednica općina i Ljubljana
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Pogledaj Zajednica općina i Maribor
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Pogledaj Zajednica općina i Morava (Srbija)
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Pogledaj Zajednica općina i Niš
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pogledaj Zajednica općina i Novi Sad
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Novska
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Pogledaj Zajednica općina i Općina
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Pogledaj Zajednica općina i Pljevlja
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Pogledaj Zajednica općina i Podrinje
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Pogledaj Zajednica općina i Podunavlje
Priboj
Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitoj oblasti Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim.
Pogledaj Zajednica općina i Priboj
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Zajednica općina i Republika
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Zajednica općina i Rijeka
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Pogledaj Zajednica općina i Rudo
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Zajednica općina i Sarajevo
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Zajednica općina i Sisak
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Pogledaj Zajednica općina i Skoplje
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Zajednica općina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pogledaj Zajednica općina i Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Pogledaj Zajednica općina i Socijalistička Republika Srbija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Zajednica općina i Split
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Zajednica općina i Srbija
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Pogledaj Zajednica općina i Središnja Srbija
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Pogledaj Zajednica općina i Statut
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Sveti Ivan Zelina
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Pogledaj Zajednica općina i Užice
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Zajednica općina i Ustav
Ustav Jugoslavije iz 1974. godine
Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.
Pogledaj Zajednica općina i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Varaždin
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Pogledaj Zajednica općina i Vojvodina
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Zajednica općina i Vrbovec
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Zajednica općina i Zagreb
Zaječar
Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).
Pogledaj Zajednica općina i Zaječar
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Pogledaj Zajednica općina i Zajednica
Zajednica općina Osijek
Zajednica općina Osijek - Slavonija i Baranja Zajednica općina Osijek, u administrativnoj podjeli bivše Jugoslavije 70-ih i 80-ih godina 20.
Pogledaj Zajednica općina i Zajednica općina Osijek
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...).
Pogledaj Zajednica općina i Zemljopisno područje
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Zajednica općina i 1974.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Zajednica općina i 1992.
22. veljače
22.
Pogledaj Zajednica općina i 22. veljače
25. srpnja
25.
Pogledaj Zajednica općina i 25. srpnja
26. svibnja
26.
Pogledaj Zajednica općina i 26. svibnja
30. prosinca
30.
Pogledaj Zajednica općina i 30. prosinca
31. prosinca
31.
Pogledaj Zajednica općina i 31. prosinca