Sličnosti između Zemlja i Zemljina atmosfera
Zemlja i Zemljina atmosfera imaju 64 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aerosol, Albedo, Amonijak, Antarktika, Argon, Cvjetni pelud, Cyanobacteria, Dan, Dušik, Ekvator, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Fosilna goriva, Godišnja doba, Gravitacija, Helij, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Kisik, Klimatske promjene, Klorofluorougljici, Kozmičke zrake, Kripton, Ksenon, Litosfera, Magnetosfera, Metan, Meteor, Morska razina, ..., NASA, Ocean, Ozon, Ozonske rupe, Ozonski omotač, Paskal, Planet, Polarna svjetlost, Radiovalovi, Sedimentne stijene, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Sumpor, Sunčev ciklus, Sunčev vjetar, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Temperatura, Tlak, Tropopauza, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Van Allenovi pojasi zračenja, Vjetar, Vodena para, Vodik, Vulkan, Zemljina kora, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zrak. Proširite indeks (34 više) »
Aerosol
Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.
Aerosol i Zemlja · Aerosol i Zemljina atmosfera ·
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Albedo i Zemlja · Albedo i Zemljina atmosfera ·
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Amonijak i Zemlja · Amonijak i Zemljina atmosfera ·
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Antarktika i Zemlja · Antarktika i Zemljina atmosfera ·
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Argon i Zemlja · Argon i Zemljina atmosfera ·
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Cvjetni pelud i Zemlja · Cvjetni pelud i Zemljina atmosfera ·
Cyanobacteria
Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.
Cyanobacteria i Zemlja · Cyanobacteria i Zemljina atmosfera ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Zemlja · Dan i Zemljina atmosfera ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Zemlja · Dušik i Zemljina atmosfera ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Zemlja · Ekvator i Zemljina atmosfera ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Zemlja · Elektromagnetsko zračenje i Zemljina atmosfera ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Zemlja · Elektron i Zemljina atmosfera ·
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Fosilna goriva i Zemlja · Fosilna goriva i Zemljina atmosfera ·
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Godišnja doba i Zemlja · Godišnja doba i Zemljina atmosfera ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Zemlja · Gravitacija i Zemljina atmosfera ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Zemlja · Helij i Zemljina atmosfera ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Zemlja · Ion i Zemljina atmosfera ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Ioniziranje i Zemlja · Ioniziranje i Zemljina atmosfera ·
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Ionosfera i Zemlja · Ionosfera i Zemljina atmosfera ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Kisik i Zemlja · Kisik i Zemljina atmosfera ·
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Klimatske promjene i Zemlja · Klimatske promjene i Zemljina atmosfera ·
Klorofluorougljici
Tetrafluoretan Klorofluorougljici (Freoni) s kemijskom formulom CFCs plinske su tvari koje oštećuju ozonski sloj i uzrokuju stanjivanje ozonskog sloja u stratosferi, dakle povećavaju ozonsku rupu i omogućuju pojačano ultraljubičasto zračenje.
Klorofluorougljici i Zemlja · Klorofluorougljici i Zemljina atmosfera ·
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Kozmičke zrake i Zemlja · Kozmičke zrake i Zemljina atmosfera ·
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Kripton i Zemlja · Kripton i Zemljina atmosfera ·
Ksenon
Ksenon su 1898.
Ksenon i Zemlja · Ksenon i Zemljina atmosfera ·
Litosfera
Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.
Litosfera i Zemlja · Litosfera i Zemljina atmosfera ·
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Magnetosfera i Zemlja · Magnetosfera i Zemljina atmosfera ·
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Metan i Zemlja · Metan i Zemljina atmosfera ·
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Meteor i Zemlja · Meteor i Zemljina atmosfera ·
Morska razina
Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.
Morska razina i Zemlja · Morska razina i Zemljina atmosfera ·
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
NASA i Zemlja · NASA i Zemljina atmosfera ·
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Ocean i Zemlja · Ocean i Zemljina atmosfera ·
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Ozon i Zemlja · Ozon i Zemljina atmosfera ·
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Ozonske rupe i Zemlja · Ozonske rupe i Zemljina atmosfera ·
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Ozonski omotač i Zemlja · Ozonski omotač i Zemljina atmosfera ·
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Paskal i Zemlja · Paskal i Zemljina atmosfera ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Planet i Zemlja · Planet i Zemljina atmosfera ·
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Polarna svjetlost i Zemlja · Polarna svjetlost i Zemljina atmosfera ·
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Radiovalovi i Zemlja · Radiovalovi i Zemljina atmosfera ·
Sedimentne stijene
Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.
Sedimentne stijene i Zemlja · Sedimentne stijene i Zemljina atmosfera ·
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Staklenički efekt i Zemlja · Staklenički efekt i Zemljina atmosfera ·
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Staklenički plinovi i Zemlja · Staklenički plinovi i Zemljina atmosfera ·
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Sumpor i Zemlja · Sumpor i Zemljina atmosfera ·
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Sunčev ciklus i Zemlja · Sunčev ciklus i Zemljina atmosfera ·
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Sunčev vjetar i Zemlja · Sunčev vjetar i Zemljina atmosfera ·
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Sunčeva konstanta i Zemlja · Sunčeva konstanta i Zemljina atmosfera ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Sunčeva svjetlost i Zemlja · Sunčeva svjetlost i Zemljina atmosfera ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Sunce i Zemlja · Sunce i Zemljina atmosfera ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Svemir i Zemlja · Svemir i Zemljina atmosfera ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Temperatura i Zemlja · Temperatura i Zemljina atmosfera ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Tlak i Zemlja · Tlak i Zemljina atmosfera ·
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Tropopauza i Zemlja · Tropopauza i Zemljina atmosfera ·
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Ugljikov (II) oksid i Zemlja · Ugljikov (II) oksid i Zemljina atmosfera ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Ugljikov(IV) oksid i Zemlja · Ugljikov(IV) oksid i Zemljina atmosfera ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Ultraljubičasto zračenje i Zemlja · Ultraljubičasto zračenje i Zemljina atmosfera ·
Van Allenovi pojasi zračenja
Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.
Van Allenovi pojasi zračenja i Zemlja · Van Allenovi pojasi zračenja i Zemljina atmosfera ·
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Vjetar i Zemlja · Vjetar i Zemljina atmosfera ·
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Vodena para i Zemlja · Vodena para i Zemljina atmosfera ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Vodik i Zemlja · Vodik i Zemljina atmosfera ·
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Vulkan i Zemlja · Vulkan i Zemljina atmosfera ·
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Zemlja i Zemljina kora · Zemljina atmosfera i Zemljina kora ·
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Zemlja i Zemljino magnetsko polje · Zemljina atmosfera i Zemljino magnetsko polje ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Zemlja i Zemljopisna širina · Zemljina atmosfera i Zemljopisna širina ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Zemlja i Zemljina atmosfera imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Zemlja i Zemljina atmosfera
Usporedba između Zemlja i Zemljina atmosfera
Zemlja ima 261 odnose, a Zemljina atmosfera ima 140. Kao što im je zajedničko 64, Jaccard indeks 15.96% = 64 / (261 + 140).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Zemlja i Zemljina atmosfera. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: