Sličnosti između Zemlja i Zemljina precesija
Zemlja i Zemljina precesija imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ekliptika, Elipsa, Godina, Gravitacija, Klimatske promjene, Kontinent, Krivulja, Mjesec, Nutacija, Perihel, Planet, Platonova godina, Proljetna točka, Rezultanta, Sunčev sustav, Sunčeva konstanta, Sunce, Tropska godina, Vladis Vujnović, Zemljina putanja, Zemljina rotacija.
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Zemlja · Ekliptika i Zemljina precesija ·
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Elipsa i Zemlja · Elipsa i Zemljina precesija ·
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Godina i Zemlja · Godina i Zemljina precesija ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Zemlja · Gravitacija i Zemljina precesija ·
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Klimatske promjene i Zemlja · Klimatske promjene i Zemljina precesija ·
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Kontinent i Zemlja · Kontinent i Zemljina precesija ·
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Krivulja i Zemlja · Krivulja i Zemljina precesija ·
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Mjesec i Zemlja · Mjesec i Zemljina precesija ·
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Nutacija i Zemlja · Nutacija i Zemljina precesija ·
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Perihel i Zemlja · Perihel i Zemljina precesija ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Planet i Zemlja · Planet i Zemljina precesija ·
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Platonova godina i Zemlja · Platonova godina i Zemljina precesija ·
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Proljetna točka i Zemlja · Proljetna točka i Zemljina precesija ·
Rezultanta
Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.
Rezultanta i Zemlja · Rezultanta i Zemljina precesija ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Sunčev sustav i Zemlja · Sunčev sustav i Zemljina precesija ·
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Sunčeva konstanta i Zemlja · Sunčeva konstanta i Zemljina precesija ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Sunce i Zemlja · Sunce i Zemljina precesija ·
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Tropska godina i Zemlja · Tropska godina i Zemljina precesija ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Vladis Vujnović i Zemlja · Vladis Vujnović i Zemljina precesija ·
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Zemlja i Zemljina putanja · Zemljina precesija i Zemljina putanja ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Zemlja i Zemljina rotacija · Zemljina precesija i Zemljina rotacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Zemlja i Zemljina precesija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Zemlja i Zemljina precesija
Usporedba između Zemlja i Zemljina precesija
Zemlja ima 261 odnose, a Zemljina precesija ima 58. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 6.58% = 21 / (261 + 58).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Zemlja i Zemljina precesija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: