Brže od pregledniku!
12 odnosi: Šenkovec, Šenkovec (Brdovec), Brdovec, Dragutin Lesar, Hrvatska, Knezovec, Mađarski jezik, Međimurska županija, Spomen-križ na Ksajpi, Sveta Jelena (Međimurje), Zagrebačka županija, Zgrada stare škole u Šenkovcu.
Šenkovec
Šenkovec (mađarski Szentilona) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šenkovec i Šenkovec · Vidi više »
Šenkovec (Brdovec)
Šenkovec je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija.
Novi!!: Šenkovec i Šenkovec (Brdovec) · Vidi više »
Brdovec
Brdovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šenkovec i Brdovec · Vidi više »
Dragutin Lesar
Dragutin Lesar (Mačkovec kraj Čakovca, 4. ožujka 1956.), hrvatski sindikalist i političar.
Novi!!: Šenkovec i Dragutin Lesar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šenkovec i Hrvatska · Vidi više »
Knezovec
Knezovec (mađarski Gyümölcsfalva) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Šenkovec, Međimurska županija.
Novi!!: Šenkovec i Knezovec · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Šenkovec i Mađarski jezik · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Šenkovec i Međimurska županija · Vidi više »
Spomen-križ na Ksajpi
Komemoracija za poratne žrtve ubijene na stratištu Ksajpa održava se svake godine kod spomen-križa Spomen-križ na Ksajpi, spomen križ na stratištu Ksajpi.
Novi!!: Šenkovec i Spomen-križ na Ksajpi · Vidi više »
Sveta Jelena (Međimurje)
Kapela u Svetoj Jeleni Sveta Jelena je lokalitet u Međimurju, najsjevernijem hrvatskom kraju.
Novi!!: Šenkovec i Sveta Jelena (Međimurje) · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šenkovec i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zgrada stare škole u Šenkovcu
desno Zgrada stare škole u mjestu Šenkovec, općina Brdovec, slobodnostojeća prizemnica sagrađena u središtu naselja i povučena od linije ulice.
Novi!!: Šenkovec i Zgrada stare škole u Šenkovcu · Vidi više »
