Brže od pregledniku!
38 odnosi: Antologija, Antun Gustav Matoš, Čakavski sabor, Blato, Broj, Dalmacija, Djelatnost, Domovina, Dubrovnik, Esej, Faza, Hrvatska, Književnost, Kritika, Lucija Rudan, Marko Marulić, Metafora, Miroslav Krleža, Mladost, More, Nagrada Vladimir Nazor, Ogled, Pejzaž (likovni motiv), Poezija, Prostor, Selo, Slobodna Dalmacija, Split, Studija, Učitelj, Vela Luka, Vino, Vrijeme (fizika), Zagreb, 1909., 1987., 21. ožujka, 28. srpnja.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Šime Vučetić i Antologija · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Šime Vučetić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Šime Vučetić i Čakavski sabor · Vidi više »
Blato
Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Vučetić i Blato · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Šime Vučetić i Broj · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Vučetić i Dalmacija · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Šime Vučetić i Djelatnost · Vidi više »
Domovina
''Domovina'' Williama-Adolphea Bougereaua (1883), simbolički prikaz Domovine kao brižne majke Domovina označava odnos između ljudi i prostora.
Novi!!: Šime Vučetić i Domovina · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Šime Vučetić i Dubrovnik · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Šime Vučetić i Esej · Vidi više »
Faza
Faza (starogrčki phasis - „manifestacija“) može značiti.
Novi!!: Šime Vučetić i Faza · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šime Vučetić i Hrvatska · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Šime Vučetić i Književnost · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: Šime Vučetić i Kritika · Vidi više »
Lucija Rudan
Lucija Rudan (-Perinić Dani hvarskoga kazališta 2002.) (Brusje, 10. siječnja 1911. – 6. ožujka 2005.) je bila hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Šime Vučetić i Lucija Rudan · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Šime Vučetić i Marko Marulić · Vidi više »
Metafora
Metafora (grč. meta.
Novi!!: Šime Vučetić i Metafora · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Šime Vučetić i Miroslav Krleža · Vidi više »
Mladost
Mladi ljudi Mladost je razdoblje života između djetinjstva i odrasle dobi, a pojam mladež označava osobe koje se nalaze u tom razdoblju.
Novi!!: Šime Vučetić i Mladost · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Šime Vučetić i More · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Šime Vučetić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Ogled
Ogled, vrsta stručnog djela.
Novi!!: Šime Vučetić i Ogled · Vidi više »
Pejzaž (likovni motiv)
Renesansi, tek se u Baroku '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv. Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika.
Novi!!: Šime Vučetić i Pejzaž (likovni motiv) · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Šime Vučetić i Poezija · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Šime Vučetić i Prostor · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Šime Vučetić i Selo · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Šime Vučetić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Šime Vučetić i Split · Vidi više »
Studija
*znanstvena studija.
Novi!!: Šime Vučetić i Studija · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Šime Vučetić i Učitelj · Vidi više »
Vela Luka
Vela Luka je općina na otoku Korčuli u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Vučetić i Vela Luka · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Šime Vučetić i Vino · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Šime Vučetić i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Šime Vučetić i Zagreb · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Vučetić i 1909. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Vučetić i 1987. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Šime Vučetić i 21. ožujka · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Šime Vučetić i 28. srpnja · Vidi više »
