Brže od pregledniku!
42 odnosi: Atlantski ocean, Škotska, Životinje, Člankonošci, Bakalar, Carl Linné, Deseteronošci, Hlap, Hrana, Island, Istok, Jabuka (otok), Jadransko more, Jaje, Jezero, Jug, Kliješta, Klima, Kostorog, Kvarnerski zaljev, Lipanj, Ljeto, Maroko, Mekušci, Meso, More, Norveška, Obala, Oksidacija, Poligače, Portugal, Proljeće, Rakovi, Rep, Ribe, Sjever, Sredozemno more, Temperatura, Travanj, Velebitski kanal, Viši raci, 1758..
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Škamp i Atlantski ocean · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Škamp i Škotska · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Škamp i Životinje · Vidi više »
Člankonošci
Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.
Novi!!: Škamp i Člankonošci · Vidi više »
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Novi!!: Škamp i Bakalar · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Škamp i Carl Linné · Vidi više »
Deseteronošci
Lucifer hanseni. Schizophrys aspera. Stenopus spinosus. Callichirus major. Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.
Novi!!: Škamp i Deseteronošci · Vidi više »
Hlap
Hlap (lat. Homarus gammarus) je morski rak člankonožac iz porodice Nephropidae u kojoj u Jadranu obitava još i škamp.
Novi!!: Škamp i Hlap · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Škamp i Hrana · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Škamp i Island · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Škamp i Istok · Vidi više »
Jabuka (otok)
Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.
Novi!!: Škamp i Jabuka (otok) · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Škamp i Jadransko more · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Škamp i Jaje · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Škamp i Jezero · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Škamp i Jug · Vidi više »
Kliješta
Različite vrste kliješta Kliješta su ručni alat koji je oblikovan za prihvaćanje predmeta koristeći snagu poluge.
Novi!!: Škamp i Kliješta · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Škamp i Klima · Vidi više »
Kostorog
Kostorog (lat. Balistes capriscus) je morska riba iz porodice balistidae.
Novi!!: Škamp i Kostorog · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Škamp i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Škamp i Lipanj · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Škamp i Ljeto · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Škamp i Maroko · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Škamp i Mekušci · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Škamp i Meso · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Škamp i More · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Škamp i Norveška · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Škamp i Obala · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Škamp i Oksidacija · Vidi više »
Poligače
Poligače (raže; lat. Batoidea), infrarazred riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).
Novi!!: Škamp i Poligače · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Škamp i Portugal · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Škamp i Proljeće · Vidi više »
Rakovi
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Novi!!: Škamp i Rakovi · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Škamp i Rep · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Škamp i Ribe · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Škamp i Sjever · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Škamp i Sredozemno more · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Škamp i Temperatura · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Škamp i Travanj · Vidi više »
Velebitski kanal
Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km.
Novi!!: Škamp i Velebitski kanal · Vidi više »
Viši raci
Viši rakovi (viši raci; lat. Malacostraca), najveći od šest razreda rakova (Crustacea) iz koljena člankonožaca (Arthropoda).
Novi!!: Škamp i Viši raci · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Škamp i 1758. · Vidi više »
