Sličnosti između Šlesko vojvodstvo i Poljska
Šlesko vojvodstvo i Poljska imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Češka, Česi, Bytom, Częstochowa, Druga Poljska Republika, Gliwice, Katowice, Malopoljska, Mazovjecko vojvodstvo, Nijemci, Opolsko vojvodstvo, Poljska vojvodstva, Poljski kotari, Poljsko-Litavska Unija, Slovačka, Sosnowiec, Velikopoljska, Visla, Wrocław, Zabrze.
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Šlesko vojvodstvo i Češka · Poljska i Češka ·
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Šlesko vojvodstvo i Česi · Poljska i Česi ·
Bytom
Bytom je grad na jugozapadu Poljske.
Šlesko vojvodstvo i Bytom · Bytom i Poljska ·
Częstochowa
Częstochowa (poljski izgovor) je grad u južnoj Poljskoj u Šleskom vojvodstvu.
Šlesko vojvodstvo i Częstochowa · Częstochowa i Poljska ·
Druga Poljska Republika
Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.
Šlesko vojvodstvo i Druga Poljska Republika · Druga Poljska Republika i Poljska ·
Gliwice
Gliwice (njemački: Gleiwitze) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Šlesko vojvodstvo i Gliwice · Gliwice i Poljska ·
Katowice
Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.
Šlesko vojvodstvo i Katowice · Katowice i Poljska ·
Malopoljska
Malopoljska Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor) je povijesna regija u Poljskoj koja se nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu države, u gornjem i dijelu srednjeg porječja Visle.
Šlesko vojvodstvo i Malopoljska · Malopoljska i Poljska ·
Mazovjecko vojvodstvo
Mazovjecko vojvodstvo (poljski: województwo mazowieckie) je najveće od 16 poljskih vojvodstava.
Šlesko vojvodstvo i Mazovjecko vojvodstvo · Mazovjecko vojvodstvo i Poljska ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Šlesko vojvodstvo i Nijemci · Nijemci i Poljska ·
Opolsko vojvodstvo
Položaj vojvodstva na karti Poljske Opolsko vojvodstvo (poljski: województwo opolskie) je jedno od 16 poljskih administrativnih jedinica - vojvodstava.
Šlesko vojvodstvo i Opolsko vojvodstvo · Opolsko vojvodstvo i Poljska ·
Poljska vojvodstva
Karta Poljske s vojvodstvima Vojvodstvo (županija, poljski: województwo) je najviša razina administrativnog ustroja Poljske od 14.
Šlesko vojvodstvo i Poljska vojvodstva · Poljska i Poljska vojvodstva ·
Poljski kotari
Podjela Poljske na kotare (''powiat'') Kotar (okrug, poljski: powiat) je druga razina administrativnog ustroja Poljske; između vojvodstva (županija, poljski: województwo) i općine (poljski: gmina).
Šlesko vojvodstvo i Poljski kotari · Poljska i Poljski kotari ·
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Šlesko vojvodstvo i Poljsko-Litavska Unija · Poljska i Poljsko-Litavska Unija ·
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Šlesko vojvodstvo i Slovačka · Poljska i Slovačka ·
Sosnowiec
Sosnowiec (njemački: Sosnowitz) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Šlesko vojvodstvo i Sosnowiec · Poljska i Sosnowiec ·
Velikopoljska
Velikopoljska ili Velika Poljska (poljski: Wielkopolska, njemački:Großpolen) je zemljopisna kao i povijesna regija u zapadnom dijelu Poljske.
Šlesko vojvodstvo i Velikopoljska · Poljska i Velikopoljska ·
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Šlesko vojvodstvo i Visla · Poljska i Visla ·
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Šlesko vojvodstvo i Wrocław · Poljska i Wrocław ·
Zabrze
Zabrze je grad na jugozapadu Poljske.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šlesko vojvodstvo i Poljska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šlesko vojvodstvo i Poljska
Usporedba između Šlesko vojvodstvo i Poljska
Šlesko vojvodstvo ima 36 odnose, a Poljska ima 343. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 5.28% = 20 / (36 + 343).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šlesko vojvodstvo i Poljska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: