Brže od pregledniku!
36 odnosi: Adolf Hitler, Świętochłowice, Šlezi, Žilinský kraj, Češka, Česi, Bytom, Częstochowa, Częstochowa (kotar), Druga Poljska Republika, EuroCity, Gliwice, Gornja Šleska, Gospa Częstochowska, Katowice, Lędziny, Malopoljska, Mazovjecko vojvodstvo, Moravci, Moravsko-šleski kraj, Nijemci, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Opolsko vojvodstvo, Poljska, Poljska vojvodstva, Poljski kotari, Poljsko-Litavska Unija, Pszczyna, Racibórz, Slovačka, Sosnowiec, Tarnowskie Góry, Velikopoljska, Visla, Wrocław, Zabrze.
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Adolf Hitler · Vidi više »
Świętochłowice
Świętochłowice je grad na jugozapadu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Świętochłowice · Vidi više »
Šlezi
Šlezi (u vlastitom jeziku Ślůnzoki, u dolnjošleskom Schläsinger; ime možda dolazi od riječi Ślęża, kojim se označavaju planine Ślęża i lijeva pritoka Odre, rijeka Ślęza) su jedan od zapadnoslavenskih naroda u bazenu Odre, naseljen na području Gornje Šleske što se prostire između gornjeg toka rijeke Odre i gornjeg toka Visle, a danas je podijeljen između Poljske, Češke i Njemačke.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Šlezi · Vidi više »
Žilinský kraj
Žilinský kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Žilinský kraj · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Češka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Česi · Vidi više »
Bytom
Bytom je grad na jugozapadu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Bytom · Vidi više »
Częstochowa
Częstochowa (poljski izgovor) je grad u južnoj Poljskoj u Šleskom vojvodstvu.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Częstochowa · Vidi više »
Częstochowa (kotar)
Kotar unutar vojvodstva Częstochowa kotar (poljski: powiat częstochowski) kotar je u Šleskog vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Częstochowa (kotar) · Vidi više »
Druga Poljska Republika
Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Druga Poljska Republika · Vidi više »
EuroCity
Logotip EuroCity-a EC iz Villacha na Zagrebačkom Glavnom kolodvoru njemačkih željeznica na liniji Zürich – Hamburg Berlin-Warszawa-Express poljskih željeznica EuroCity (skraćeno: EC) je naziv za vrstu brzog putničkog vlaka, koji prometuje u međunarodnom prometu Europe na duže relacije.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i EuroCity · Vidi više »
Gliwice
Gliwice (njemački: Gleiwitze) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Gliwice · Vidi više »
Gornja Šleska
Huga Gerarda Ströhla. Gornja Šleska ili Šlezija (češki: Horní Slezsko, donjošleski: Oberschläsing, latinski: Silesia Superior, njemački: Oberschlesien, poljski: Górny Śląsk, šleski: Gōrny Ślōnsk) jugoistočni je dio povijesne i zemljopisne regije Šleske, dok je sjeverozapadni dio Donja Šleska.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Gornja Šleska · Vidi više »
Gospa Częstochowska
150px Svetište Crne Gospe u Częstochowi, zvano i »Gospa od Jasne Gore«, glavno je marijansko svetište poljskog naroda.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Gospa Częstochowska · Vidi više »
Katowice
Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Katowice · Vidi više »
Lędziny
Lędziny (njem. Lendzin) je grad na jugu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Lędziny · Vidi više »
Malopoljska
Malopoljska Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor) je povijesna regija u Poljskoj koja se nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu države, u gornjem i dijelu srednjeg porječja Visle.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Malopoljska · Vidi više »
Mazovjecko vojvodstvo
Mazovjecko vojvodstvo (poljski: województwo mazowieckie) je najveće od 16 poljskih vojvodstava.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Mazovjecko vojvodstvo · Vidi više »
Moravci
Moravci (češki: Moravané; engl. Moravians).- ime za niz malenih etničkih grupa naseljenih u području Moravske, Češka.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Moravci · Vidi više »
Moravsko-šleski kraj
Moravsko-šleski kraj češka je pokrajina na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Moravsko-šleski kraj · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Nijemci · Vidi više »
Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku
Invaziju na Poljsku 1939.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Opolsko vojvodstvo
Položaj vojvodstva na karti Poljske Opolsko vojvodstvo (poljski: województwo opolskie) je jedno od 16 poljskih administrativnih jedinica - vojvodstava.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Opolsko vojvodstvo · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Poljska · Vidi više »
Poljska vojvodstva
Karta Poljske s vojvodstvima Vojvodstvo (županija, poljski: województwo) je najviša razina administrativnog ustroja Poljske od 14.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Poljska vojvodstva · Vidi više »
Poljski kotari
Podjela Poljske na kotare (''powiat'') Kotar (okrug, poljski: powiat) je druga razina administrativnog ustroja Poljske; između vojvodstva (županija, poljski: województwo) i općine (poljski: gmina).
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Poljski kotari · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Pszczyna
Pszczyna (njemački: Pleß) je grad na jugu Poljske, u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijeci Pszczyni.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Pszczyna · Vidi više »
Racibórz
Racibórz je grad na jugozapadu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Racibórz · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Slovačka · Vidi više »
Sosnowiec
Sosnowiec (njemački: Sosnowitz) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Sosnowiec · Vidi više »
Tarnowskie Góry
Tarnowskie Góry (šleski: Tarnowske Gůry, njemački: Tarnowitz, češki: Tarnovice) je grad u jugozapadnoj poljskoj pokrajini Šlesko vojvodstvo, sjedište županije powiat tarnogórski, u povijesnoj pokrajini Gornja Šleska.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Tarnowskie Góry · Vidi više »
Velikopoljska
Velikopoljska ili Velika Poljska (poljski: Wielkopolska, njemački:Großpolen) je zemljopisna kao i povijesna regija u zapadnom dijelu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Velikopoljska · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Visla · Vidi više »
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Wrocław · Vidi više »
Zabrze
Zabrze je grad na jugozapadu Poljske.
Novi!!: Šlesko vojvodstvo i Zabrze · Vidi više »
