Brže od pregledniku!
88 odnosi: Ahmed I., Anka Kršić, Ante Sekulić, Antun Škvorčević, Đuro Šarošac, Šaroš, Šljiva, Šokačko sijelo, Šokačko veče, Štokavsko narječje, Bačka, Banat, Baranja, Belvar, Birjan, Bođani, Bosna i Hercegovina, Bunjevci, Etnografski muzej Zagreb, Fabijan Šovagović, Ferdo Šišić, Ferman, Franjevci, Gajde, Goran Vlaović, Grožđe bal, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ilija Okrugić, Iso Velikanović, Ivan Kozarac, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivica Olić, Javor, Josip Šokčević, Josip Dumendžić Meštar, Josip Jelačić, Josip Kozarac, Josip Lovretić, Josip Lucić, Južni Slaveni, Julijana Matanović, Kašad, Katoličanstvo, Katolj, Kozar, Kukuruz, Lana Derkač, Lotar, ..., Mađarska, Marko Čović, Martin Novoselac, Matija Antun Relković, Matija Evetović, Matija Petar Katančić, Monoštor, Olas, Opovo, Pančevo, Pečuh, Perad, Pohod bušara, Posavina, Rekaš, Rumunjska, Slaveni, Slavonija, Slavonski kulen, Sombor, Srijem, Starčevo, Tambura, Tamiška županija, Tomislav Žigmanov, Tomo Šalić, Topola, Urbani Šokci, Valpovo, Vlasta Markasović, Vojvodina, Zapadni dijalekt, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 17. stoljeće, 19. stoljeće, 1919., 1991., 1993.. Proširite indeks (38 više) »
Ahmed I.
Ahmed I. (18. travnja 1590. – 22. studenog 1617.), osmanski sultan Ahmed I. postaje turski sultan nakon smrti oca Mehmeda III., 22. prosinca 1603. godine.
Novi!!: Šokci i Ahmed I. · Vidi više »
Anka Kršić
Anka Kršić (mađ. Kersics Anka) (1921.—1997.) je bila poznata mađarska operna pjevačica.
Novi!!: Šokci i Anka Kršić · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Šokci i Ante Sekulić · Vidi više »
Antun Škvorčević
Antun Škvorčević (Davor, 8. svibnja 1947.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup požeški.
Novi!!: Šokci i Antun Škvorčević · Vidi više »
Đuro Šarošac
Đuro Šarošac (u mađ. dokumentima Sarosácz György) je hrvatski etnolog i muzeolog iz Mađarske, iz Mohača.
Novi!!: Šokci i Đuro Šarošac · Vidi više »
Šaroš
Šaroš (mađ. Magyarsarlós) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Šaroš · Vidi više »
Šljiva
Šljiva.Slastan sočan plod istoimene voćke, Jede se svježa i sušena a služi i za proizvodnju rakije, pekmeza, džemova i pripremi nekih jela kao što su knedli. Šljiva (lat. Prunus domestica) podrod iz roda Prunus, vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod.
Novi!!: Šokci i Šljiva · Vidi više »
Šokačko sijelo
Šokačko sijelo je kulturno-zabavna manifestacija utemeljena 1968. godine i koja se tradicionalno svake godine u Županji održava u veljači.
Novi!!: Šokci i Šokačko sijelo · Vidi više »
Šokačko veče
Šokačko veče je manifestacija izvornog narodnog stvarateljstva kojeg organizira kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata "Šokadija" iz Sonte.
Novi!!: Šokci i Šokačko veče · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Šokci i Štokavsko narječje · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Šokci i Bačka · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Banat · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Šokci i Baranja · Vidi više »
Belvar
Belvar (mađ. Belvárdgyula, nje. Belward) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Belvar · Vidi više »
Birjan
Birjan(mađ. Birján) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Birjan · Vidi više »
Bođani
Bođani su selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Šokci i Bođani · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Šokci i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Šokci i Bunjevci · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Šokci i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Fabijan Šovagović
Fabijan Šovagović (Ladimirevci, 4. siječnja 1932. – Zagreb, 1. siječnja 2001.), bio je hrvatski kazališni i filmski glumac, redatelj i pisac.
Novi!!: Šokci i Fabijan Šovagović · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Šokci i Ferdo Šišić · Vidi više »
Ferman
Mahmuda I. iz 1741. godine Ferman (tur. fermān od staroprezijskog framānā) u Osmanskom Carstvu pisana sultanova naredba, zapovijed, dekret ili diploma.
Novi!!: Šokci i Ferman · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Šokci i Franjevci · Vidi više »
Gajde
Moderne gajde Gajdaš na mihu iz Trogira Gajde (tur.- gayda), piva ili mih (tradicionalno skr. od mješina) su narodni drveni puhački instrumenti.
Novi!!: Šokci i Gajde · Vidi više »
Goran Vlaović
Goran Vlaović (Nova Gradiška, 7. kolovoza, 1972.), bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: Šokci i Goran Vlaović · Vidi više »
Grožđe bal
Grožđe bal je najveća i najznačajnija kulturna manifestacija šokačkih Hrvata u Sonti.
Novi!!: Šokci i Grožđe bal · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šokci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Šokci i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ilija Okrugić
Ilija Okrugić Srijemac, župnik petrovaradinski (fotografija iz Rukopisnog odjeljenja Matice srpske). Ilija Okrugić - Srijemac (Srijemski Karlovci, 12. svibnja 1827. - Petrovaradin, 30. svibnja 1897.) bio je hrvatski književnik iz Srijema, hrvatski preporoditelj i svećenik.
Novi!!: Šokci i Ilija Okrugić · Vidi više »
Iso Velikanović
Isidor "Iso" Velikanović (Šid, 29. ožujka 1869. – Zagreb 21. kolovoza 1940.), hrvatski prevoditelj, komediograf, satiričar, pisac humorističnih novela i crtica.
Novi!!: Šokci i Iso Velikanović · Vidi više »
Ivan Kozarac
Ivan Kozarac (Vinkovci, 8. veljače 1885. – Vinkovci, 16. studenog 1910.), hrvatski književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik.
Novi!!: Šokci i Ivan Kozarac · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Šokci i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivica Olić
Ivica Olić (Davor, kod Nove Gradiške, 14. rujna 1979.), bivši hrvatski nogometaš, sada nogometni trener.
Novi!!: Šokci i Ivica Olić · Vidi više »
Javor
Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.
Novi!!: Šokci i Javor · Vidi više »
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Novi!!: Šokci i Josip Šokčević · Vidi više »
Josip Dumendžić Meštar
Josip Dumendžić - Meštar (Bođani, 1951.) je bački hrvatski književnik.
Novi!!: Šokci i Josip Dumendžić Meštar · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Šokci i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Kozarac
Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Novi!!: Šokci i Josip Kozarac · Vidi više »
Josip Lovretić
Josip Lovretić (Otok, 30. lipnja 1865. - Čardak, 1948.), hrvatski svećenik i etnograf.
Novi!!: Šokci i Josip Lovretić · Vidi više »
Josip Lucić
General zbora Josip Lucić (Posavski Podgajci kod Županje, 26. travnja 1957.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Šokci i Josip Lucić · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Šokci i Južni Slaveni · Vidi više »
Julijana Matanović
Julijana Matanović (Gradačac BiH, 6. travnja 1959.) hrvatska književnica i sveučilišna profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Šokci i Julijana Matanović · Vidi više »
Kašad
Kašad Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Kásád) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Kašad · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Šokci i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolj
Katolj Forum Hrvata mohačke mikroregije, 6.
Novi!!: Šokci i Katolj · Vidi više »
Kozar
Kozar (mađ. Nagykozár, nje. Kosar) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Šokci i Kozar · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Šokci i Kukuruz · Vidi više »
Lana Derkač
Lana Derkač (Požega, 1969.) je hrvatska književnica.
Novi!!: Šokci i Lana Derkač · Vidi više »
Lotar
* Lotar, kralj Francuske.
Novi!!: Šokci i Lotar · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Šokci i Mađarska · Vidi više »
Marko Čović
Marko Čović (Subotica, 17. prosinca 1915. – Sao Paolo, Brazil, 12. travnja 1983.)Lazar Merković: Na današnji dan.
Novi!!: Šokci i Marko Čović · Vidi više »
Martin Novoselac
Martin Novoselac (Komletinci, 10. studenog 1950.) bivši je hrvatski nogometaš, reprezentativac i izbornik mladih hrvatskih reprezentacija.
Novi!!: Šokci i Martin Novoselac · Vidi više »
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Novi!!: Šokci i Matija Antun Relković · Vidi više »
Matija Evetović
Matija Evetović (Aljmaš, 24. veljače 1894. - Subotica, 2. srpnja 1972.) je bački hrvatski znanstvenik i književnik.
Novi!!: Šokci i Matija Evetović · Vidi više »
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Novi!!: Šokci i Matija Petar Katančić · Vidi više »
Monoštor
Monoštor(srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Šokci i Monoštor · Vidi više »
Olas
Olas Forum Hrvata mohačke mikroregije, 6.
Novi!!: Šokci i Olas · Vidi više »
Opovo
Opovo ili Opava (srp.: Опово) je naselje u Vojvodini (Srbija), središte istoimene općine Opovo.
Novi!!: Šokci i Opovo · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Šokci i Pančevo · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Šokci i Pečuh · Vidi više »
Perad
Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.
Novi!!: Šokci i Perad · Vidi više »
Pohod bušara
Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.
Novi!!: Šokci i Pohod bušara · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Šokci i Posavina · Vidi više »
Rekaš
Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.
Novi!!: Šokci i Rekaš · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Šokci i Rumunjska · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Šokci i Slaveni · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šokci i Slavonija · Vidi više »
Slavonski kulen
Slavonski kulen (također koristi se i naziv kulin) je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem svinjskog crijeva na dimu, koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena.
Novi!!: Šokci i Slavonski kulen · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Šokci i Sombor · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Šokci i Srijem · Vidi više »
Starčevo
Starčevo (ćir.: Старчево) je grad u općini Pančevu u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Šokci i Starčevo · Vidi više »
Tambura
Tambura (često korištena umanjenica je tamburica) je tradicijsko narodno trzalačko žičano glazbalo.
Novi!!: Šokci i Tambura · Vidi više »
Tamiška županija
Tamiška županija (rumunjski: Timiş), nalazi se na zapadu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Banat.
Novi!!: Šokci i Tamiška županija · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Šokci i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Tomo Šalić
Tomo Šalić (Vrbica, 27. svibnja 1935.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Šokci i Tomo Šalić · Vidi više »
Topola
Topola (lat. Populus) je biljni rod iz porodice vrbovki ili Salicaceae.
Novi!!: Šokci i Topola · Vidi više »
Urbani Šokci
* Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor.
Novi!!: Šokci i Urbani Šokci · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Šokci i Valpovo · Vidi više »
Vlasta Markasović
Vlasta Markasović (Vinkovci, 27. travnja 1963.), hrvatska književnica.
Novi!!: Šokci i Vlasta Markasović · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Šokci i Vojvodina · Vidi više »
Zapadni dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalektJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.
Novi!!: Šokci i Zapadni dijalekt · Vidi više »
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Šokci i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i 17. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i 19. stoljeće · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i 1919. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Šokci i 1993. · Vidi više »
