Brže od pregledniku!
50 odnosi: Amiodaron, Antibiotik, Bakterije, Disanje, Dušnik, Genetika, Govor, Grkljan, Gušavost, Hipofiza, Hipotalamus, Hrana, Hrvatska, Jaje, Jezik, Jod, Jogurt, Kalcij, Kalcitonin, Kilogram, Klinička depresija, Koža, Kosa, Krv, Latinski jezik, Lice, Lijek, Limfni čvor, Menstruacija, Metabolizam, Mišić, Muškarac, Napetost, Neplodnost, Nokat, Novotvorina, Oko, Organ, Pamćenje, Pobačaj, Porođaj, Pušenje, Ribe, Sir, Soli, Srce, Temperatura, Tiroksin, Trijodtironin, Vrat.
Amiodaron
Amiodaron Amiodaron je jedan od najnespecifičnijih antiaritmika koji spada u III skupinu antiaritmika.
Novi!!: Štitna žlijezda i Amiodaron · Vidi više »
Antibiotik
Doksiciklin Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu.
Novi!!: Štitna žlijezda i Antibiotik · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Štitna žlijezda i Bakterije · Vidi više »
Disanje
U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.
Novi!!: Štitna žlijezda i Disanje · Vidi više »
Dušnik
Dušnik (lat. trachea) cijev je unutarnjeg promjera od 20 do 25 mm i dužine 10 – 16 cm te je dio dišnog sustava.
Novi!!: Štitna žlijezda i Dušnik · Vidi više »
Genetika
Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
Novi!!: Štitna žlijezda i Genetika · Vidi više »
Govor
Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.
Novi!!: Štitna žlijezda i Govor · Vidi više »
Grkljan
Prerez kroz grkljan konja 1.hioidna kost 2.epiglotis 3.vestibularni nabor 4.vokalni nabor 5.ventikularni mišić 6.ventrikl larinksa 7.vokalni mišić 8.Adamova jabučica 9.prstenovi hrskavice 10.infraglotička šupljina 11.prsten prve hrskavice bronhalne cijevi 12.bronhalna cijeva Shematski prikaz mekog tkiva, u sredini su glasnice Grkljan (lat. larynx) organ je dišnoga sustava koji je smješten u prednjem dijelu vrata.
Novi!!: Štitna žlijezda i Grkljan · Vidi više »
Gušavost
Struma ili guša Gušavost (lat. gutteria, guša, struma) je posljedica povećanja štitne žlijezde koja se nalazi s prednje strane donjeg dijela vrata.
Novi!!: Štitna žlijezda i Gušavost · Vidi više »
Hipofiza
Hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda.
Novi!!: Štitna žlijezda i Hipofiza · Vidi više »
Hipotalamus
Presjek mozga ljudskog embrija starog 3 mjeseca Hipotalamus (od grčke riječi ὑπό, ÿpó: ‘ispod’, y θάλαμος, talamos: ‘bračna ložnica’, ‘spavaća soba’) je mala moždana struktura što zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga.
Novi!!: Štitna žlijezda i Hipotalamus · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Štitna žlijezda i Hrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Štitna žlijezda i Hrvatska · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Štitna žlijezda i Jaje · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Štitna žlijezda i Jezik · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Štitna žlijezda i Jod · Vidi više »
Jogurt
Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija.
Novi!!: Štitna žlijezda i Jogurt · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Štitna žlijezda i Kalcij · Vidi više »
Kalcitonin
Kalcitonin je polipeptidni hormon, linerani koji se sastoji od niza 32 aminokiseline.
Novi!!: Štitna žlijezda i Kalcitonin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Štitna žlijezda i Kilogram · Vidi više »
Klinička depresija
Žalosni starac ('Na vratima vječnosti'), Vincent van Gogh (1890) Depresija je danas najčešći i ozbiljan psihički poremećaj, koji nepovoljno utječe na osjećaje, razmišljanje i ponašanje čovjeka.
Novi!!: Štitna žlijezda i Klinička depresija · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Štitna žlijezda i Koža · Vidi više »
Kosa
Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.
Novi!!: Štitna žlijezda i Kosa · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Štitna žlijezda i Krv · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Štitna žlijezda i Latinski jezik · Vidi više »
Lice
Lice (lat. facies) je prednji dio glave.
Novi!!: Štitna žlijezda i Lice · Vidi više »
Lijek
Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.
Novi!!: Štitna žlijezda i Lijek · Vidi više »
Limfni čvor
Struktura limfnog čvora Limfni čvorovi (lymphonodi, nodi lymphatici) su limforetikulski organi uključeni u tok limfe, smješteni posvuda po tijelu (osim u središnjem živčanom sustavu), osobito na sjecištima limfnih žila iz pojedinih područja tijela (regionalni limfni čvorovi).
Novi!!: Štitna žlijezda i Limfni čvor · Vidi više »
Menstruacija
hipofize (FSH i LH) Izlučivanje hormona jajnika Menstruacija ili mjesečnica mjesečno je krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem žlijezda s unutarnjim lučenjem, pri čemu se sluznica maternice koja je bogata krvnim žilama svaki mjesec priprema za primitak oplođenog jajašca; ako se to dogodi, dolazi do trudnoće, u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem.
Novi!!: Štitna žlijezda i Menstruacija · Vidi više »
Metabolizam
Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.
Novi!!: Štitna žlijezda i Metabolizam · Vidi više »
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Novi!!: Štitna žlijezda i Mišić · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Štitna žlijezda i Muškarac · Vidi više »
Napetost
Napetost ili stres (iz engleskog stress.
Novi!!: Štitna žlijezda i Napetost · Vidi više »
Neplodnost
Neplodnost je "bolest reproduktivnog sustava definirana kao izostanak kliničke trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovnih nezaštićenih odnosa" (Svjetska zdravstvena organizacija). Studije su našle da je postotak populacije pogođen ovim problemom između 7% i 26% barem jednom tijekom života, da tek oko 50% neplodnih parova zatraži liječničku pomoć i tek oko 22% se podvrgava liječenju.
Novi!!: Štitna žlijezda i Neplodnost · Vidi više »
Nokat
Dijelovi nokta Nokat je rožnata tvorevina koja štiti vrhove prstiju na rukama i nogama.
Novi!!: Štitna žlijezda i Nokat · Vidi više »
Novotvorina
Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.
Novi!!: Štitna žlijezda i Novotvorina · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Štitna žlijezda i Oko · Vidi više »
Organ
srca slezene. glave Organ (lat. organum, "instrument", "alat") udruženje je tkiva koja imaju jednu ili više zajedničkih funkcija.
Novi!!: Štitna žlijezda i Organ · Vidi više »
Pamćenje
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Novi!!: Štitna žlijezda i Pamćenje · Vidi više »
Pobačaj
#b9b9b9 Nema informacija Pobačaj je prekid trudnoće uklanjanjem zametka ili ploda.
Novi!!: Štitna žlijezda i Pobačaj · Vidi više »
Porođaj
Majka i novorođenče Presijecanje pupčane vrpce ili porod je završetak trudnoće tj.
Novi!!: Štitna žlijezda i Porođaj · Vidi više »
Pušenje
Cigareta Broj pušača u postotku po zemljama, muškarci Broj pušača u postotku po zemljama, žene Jedan od natpisa upozorenja na kutijama cigareta za hrvatsko tržište 2008. godine Pušenje je način konzumiranja duhana uzimanog u obliku cigara (umotanih u duhanov list), cigareta (malenih cigara umotanih u papir), cigarilla, i pomoću lule.
Novi!!: Štitna žlijezda i Pušenje · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Štitna žlijezda i Ribe · Vidi više »
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Novi!!: Štitna žlijezda i Sir · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Štitna žlijezda i Soli · Vidi više »
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Novi!!: Štitna žlijezda i Srce · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Štitna žlijezda i Temperatura · Vidi više »
Tiroksin
Tiroksin Tiroksin ili 3,5,3',5'-tetrajodtironin (skraćano T4) je hormon kojeg luče folikularne stanice štitne žlijezde.
Novi!!: Štitna žlijezda i Tiroksin · Vidi više »
Trijodtironin
Trijodtironin Trijodtironin (skraćano T3) je hormon kojeg luči štitna žlijezda, a sudjeluje u regulacije gotov svih fizioloških procesa u čovjeku uključujući rast i razvoj, metabolizam, reguliranje tjelesne temperature i frekvencije otkucaja rada srca.
Novi!!: Štitna žlijezda i Trijodtironin · Vidi više »
Vrat
žirafe Vrat (lat. collum) dio je tijela između glave i trupa.
Novi!!: Štitna žlijezda i Vrat · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Glandula thyreoidea, Štitasta žlijezda, Štitnjača.
