Sličnosti između Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt
Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Crna Gora, Dalibor Brozović, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Ijekavski govor, Ikavski govor, Iva Lukežić, Jat, Josip Lisac, Marin Držić, Pelješac, Vatikanski hrvatski molitvenik.
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Štokavsko narječje i Crna Gora · Crna Gora i Dubrovački dijalekt ·
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Štokavsko narječje i Dalibor Brozović · Dalibor Brozović i Dubrovački dijalekt ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Štokavsko narječje i Dubrovačka Republika · Dubrovačka Republika i Dubrovački dijalekt ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Štokavsko narječje i Dubrovnik · Dubrovački dijalekt i Dubrovnik ·
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Štokavsko narječje i Ijekavski govor · Dubrovački dijalekt i Ijekavski govor ·
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Štokavsko narječje i Ikavski govor · Dubrovački dijalekt i Ikavski govor ·
Iva Lukežić
Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.
Štokavsko narječje i Iva Lukežić · Dubrovački dijalekt i Iva Lukežić ·
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Štokavsko narječje i Jat · Dubrovački dijalekt i Jat ·
Josip Lisac
Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.
Štokavsko narječje i Josip Lisac · Dubrovački dijalekt i Josip Lisac ·
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Štokavsko narječje i Marin Držić · Dubrovački dijalekt i Marin Držić ·
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Štokavsko narječje i Pelješac · Dubrovački dijalekt i Pelješac ·
Vatikanski hrvatski molitvenik
Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.
Štokavsko narječje i Vatikanski hrvatski molitvenik · Dubrovački dijalekt i Vatikanski hrvatski molitvenik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt
Usporedba između Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt
Štokavsko narječje ima 261 odnose, a Dubrovački dijalekt ima 22. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 4.24% = 12 / (261 + 22).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: