Sličnosti između Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata
Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata imaju 7 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Gorski kotar, Mrkopalj, Rekaš, Rumunjska, Slavonija, Slavonski dijalekt, Srbija.
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Štokavsko narječje i Gorski kotar · Gorski kotar i Govori rekaških Hrvata ·
Mrkopalj
Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Štokavsko narječje i Mrkopalj · Govori rekaških Hrvata i Mrkopalj ·
Rekaš
Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.
Štokavsko narječje i Rekaš · Govori rekaških Hrvata i Rekaš ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Štokavsko narječje i Rumunjska · Govori rekaških Hrvata i Rumunjska ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Štokavsko narječje i Slavonija · Govori rekaških Hrvata i Slavonija ·
Slavonski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.
Štokavsko narječje i Slavonski dijalekt · Govori rekaških Hrvata i Slavonski dijalekt ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Štokavsko narječje i Srbija · Govori rekaških Hrvata i Srbija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata
Usporedba između Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata
Štokavsko narječje ima 261 odnose, a Govori rekaških Hrvata ima 8. Kao što im je zajedničko 7, Jaccard indeks 2.60% = 7 / (261 + 8).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: