Brže od pregledniku!Sličnosti između Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik
Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bugarska, Crkvenoslavenski jezik, Dativ, Genitiv, Grškovićev odlomak apostola, Hrvatska, Hrvatski jezik, Instrumental, Josip Hamm, Kajkavsko narječje, Kijevski listići, Latinski jezik, Lokativ, Mađarska, Mađarski jezik, Makedonija (regija), Miroslavljevo evanđelje, Praslavenski jezik, Srpski jezik.
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Štokavsko narječje i Bugarska · Bugarska i Staroslavenski jezik ·
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Štokavsko narječje i Crkvenoslavenski jezik · Crkvenoslavenski jezik i Staroslavenski jezik ·
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Štokavsko narječje i Dativ · Dativ i Staroslavenski jezik ·
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Štokavsko narječje i Genitiv · Genitiv i Staroslavenski jezik ·
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Štokavsko narječje i Grškovićev odlomak apostola · Grškovićev odlomak apostola i Staroslavenski jezik ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Štokavsko narječje i Hrvatska · Hrvatska i Staroslavenski jezik ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Štokavsko narječje i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Staroslavenski jezik ·
Instrumental
Instrumental (lat. instrumentum.
Štokavsko narječje i Instrumental · Instrumental i Staroslavenski jezik ·
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Štokavsko narječje i Josip Hamm · Josip Hamm i Staroslavenski jezik ·
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Štokavsko narječje i Kajkavsko narječje · Kajkavsko narječje i Staroslavenski jezik ·
Kijevski listići
Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.
Štokavsko narječje i Kijevski listići · Kijevski listići i Staroslavenski jezik ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Štokavsko narječje i Latinski jezik · Latinski jezik i Staroslavenski jezik ·
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Štokavsko narječje i Lokativ · Lokativ i Staroslavenski jezik ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Štokavsko narječje i Mađarska · Mađarska i Staroslavenski jezik ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Štokavsko narječje i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Staroslavenski jezik ·
Makedonija (regija)
Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.
Štokavsko narječje i Makedonija (regija) · Makedonija (regija) i Staroslavenski jezik ·
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Štokavsko narječje i Miroslavljevo evanđelje · Miroslavljevo evanđelje i Staroslavenski jezik ·
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Štokavsko narječje i Praslavenski jezik · Praslavenski jezik i Staroslavenski jezik ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Štokavsko narječje i Srpski jezik · Srpski jezik i Staroslavenski jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik
Usporedba između Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik
Štokavsko narječje ima 261 odnose, a Staroslavenski jezik ima 74. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 5.67% = 19 / (261 + 74).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
