Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Šubići i Hrvatska povijest

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Šubići i Hrvatska povijest

Šubići vs. Hrvatska povijest

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja. Hrvatski je narod oko 626.

Sličnosti između Šubići i Hrvatska povijest

Šubići i Hrvatska povijest imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anžuvinci, Arpadovići, Šibenik, Ban, Bosanska Banovina, Bosna (država), Bribir (Skradin), Dalmacija, Frankapani, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Humska zemlja, Karlo I. Robert, Knezovi Zrinski, Koloman, Ludovik I. Anžuvinac, Mladen I. Šubić Bribirski, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Nelipić, Nikola Šubić Zrinski, Nin, Osmansko Carstvo, Pacta conventa, Pavao I. Šubić Bribirski, Petar IV. Zrinski, Petar Krešimir IV., ..., Skradin, Split, Srednjovjekovna bosanska država, Trogir, Tvrtko I. Kotromanić, Zadar, Zrin (utvrda), Zrinsko-frankopanska urota. Proširite indeks (8 više) »

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Šubići i Anžuvinci · Anžuvinci i Hrvatska povijest · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Šubići i Arpadovići · Arpadovići i Hrvatska povijest · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik i Šubići · Šibenik i Hrvatska povijest · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Šubići i Ban · Ban i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bosanska Banovina

Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.

Šubići i Bosanska Banovina · Bosanska Banovina i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bosna (država)

*Bosanska Banovina, od 12.

Šubići i Bosna (država) · Bosna (država) i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bribir (Skradin)

Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.

Šubići i Bribir (Skradin) · Bribir (Skradin) i Hrvatska povijest · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Šubići i Dalmacija · Dalmacija i Hrvatska povijest · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Šubići i Frankapani · Frankapani i Hrvatska povijest · Vidi više »

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Šubići i Graz · Graz i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Šubići i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Šubići i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska Kostajnica

Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.

Šubići i Hrvatska Kostajnica · Hrvatska Kostajnica i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Šubići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Šubići i Humska zemlja · Hrvatska povijest i Humska zemlja · Vidi više »

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Šubići i Karlo I. Robert · Hrvatska povijest i Karlo I. Robert · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Šubići i Knezovi Zrinski · Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Šubići i Koloman · Hrvatska povijest i Koloman · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Šubići i Ludovik I. Anžuvinac · Hrvatska povijest i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Mladen I. Šubić Bribirski

Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.

Šubići i Mladen I. Šubić Bribirski · Hrvatska povijest i Mladen I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mladen II. Šubić Bribirski

Mladen/Mladin II.

Šubići i Mladen II. Šubić Bribirski · Hrvatska povijest i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Šubići i Mletačka Republika · Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Vidi više »

Nelipić

Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.

Šubići i Nelipić · Hrvatska povijest i Nelipić · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Šubići i Nikola Šubić Zrinski · Hrvatska povijest i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Šubići i Nin · Hrvatska povijest i Nin · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Šubići i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Šubići i Pacta conventa · Hrvatska povijest i Pacta conventa · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Šubići i Pavao I. Šubić Bribirski · Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Šubići i Petar IV. Zrinski · Hrvatska povijest i Petar IV. Zrinski · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Šubići i Petar Krešimir IV. · Hrvatska povijest i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Šubići i Skradin · Hrvatska povijest i Skradin · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Šubići i Split · Hrvatska povijest i Split · Vidi više »

Srednjovjekovna bosanska država

Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.

Šubići i Srednjovjekovna bosanska država · Hrvatska povijest i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Šubići i Trogir · Hrvatska povijest i Trogir · Vidi više »

Tvrtko I. Kotromanić

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.

Šubići i Tvrtko I. Kotromanić · Hrvatska povijest i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Šubići i Zadar · Hrvatska povijest i Zadar · Vidi više »

Zrin (utvrda)

Utvrda Zrin je srednjovjekovna utvrda smještena na padinama Zrinske gore iznad današnjeg istoimenog sela Zrin, petnaestak  kilometara sjevernije od Dvora, današnjega općinskog sjedišta.

Šubići i Zrin (utvrda) · Hrvatska povijest i Zrin (utvrda) · Vidi više »

Zrinsko-frankopanska urota

Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.

Šubići i Zrinsko-frankopanska urota · Hrvatska povijest i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Šubići i Hrvatska povijest

Šubići ima 81 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 5.68% = 38 / (81 + 588).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Šubići i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »