Brže od pregledniku!Sličnosti između Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera
Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bukva, Erozija, Hektar, Hrvatska, Jela, Kisik, Klima, Lika, Nacionalni park, Prašuma, Ptice, Sivi vuk, Stablo, Turizam, Ugljikov(IV) oksid, Voda, Zrak.
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Šuma i Bukva · Bukva i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Šuma i Erozija · Erozija i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Šuma i Hektar · Hektar i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šuma i Hrvatska · Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Šuma i Jela · Jela i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Šuma i Kisik · Kisik i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Šuma i Klima · Klima i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Šuma i Lika · Lika i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Šuma i Nacionalni park · Nacionalni park i Nacionalni park Plitvička jezera ·
Prašuma
Perućica Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma', tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Šuma i Prašuma · Nacionalni park Plitvička jezera i Prašuma ·
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Šuma i Ptice · Nacionalni park Plitvička jezera i Ptice ·
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Šuma i Sivi vuk · Nacionalni park Plitvička jezera i Sivi vuk ·
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Šuma i Stablo · Nacionalni park Plitvička jezera i Stablo ·
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Šuma i Turizam · Nacionalni park Plitvička jezera i Turizam ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Šuma i Ugljikov(IV) oksid · Nacionalni park Plitvička jezera i Ugljikov(IV) oksid ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Šuma i Voda · Nacionalni park Plitvička jezera i Voda ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera
Usporedba između Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera
Šuma ima 53 odnose, a Nacionalni park Plitvička jezera ima 288. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 4.99% = 17 / (53 + 288).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šuma i Nacionalni park Plitvička jezera. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
