Brže od pregledniku!Sličnosti između Žarišna duljina i Žarište
Žarišna duljina i Žarište imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Žarište, Dioptar, Dioptrijska ploha, Geometrijska optika, Indeks loma, Kugla, Leća (optika), Optička os, Pravac, Prizma (optika), Promjer, Sferno zrcalo, Simetrija, Staklo, Sunčeva svjetlost, Svjetlost, Točka, Umjetni izvori svjetla, Zrak, Zraka.
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Žarišna duljina i Žarište · Žarište i Žarište ·
Dioptar
Dioptar je uređaj za viziranje. Dioptar (grč. δίοπτρον: zrcalo) je uređaj za viziranje.
Dioptar i Žarišna duljina · Dioptar i Žarište ·
Dioptrijska ploha
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.
Dioptrijska ploha i Žarišna duljina · Dioptrijska ploha i Žarište ·
Geometrijska optika
prirodi. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Sabirna leća. sabirne leće. povećala. Rastresna optička leća. rastresne leće. udubljenog i ispupčenog zrcala. Geometrijska optika je dio optike u kojem se proučavaju pojave pravocrtnoga širenja svjetlosti (na primjer svojstva optičkih leća i zrcala i nastajanje slike s pomoću njih).
Geometrijska optika i Žarišna duljina · Geometrijska optika i Žarište ·
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Indeks loma i Žarišna duljina · Indeks loma i Žarište ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kugla i Žarišna duljina · Kugla i Žarište ·
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Leća (optika) i Žarišna duljina · Leća (optika) i Žarište ·
Optička os
Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. Birefringencija (dvolom) kod kalcita. Optička os leće je pravac koji se podudara s osi simetrije leće i prolazi kroz središte zakrivljenosti.
Optička os i Žarišna duljina · Optička os i Žarište ·
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Pravac i Žarišna duljina · Pravac i Žarište ·
Prizma (optika)
Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.
Prizma (optika) i Žarišna duljina · Prizma (optika) i Žarište ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Promjer i Žarišna duljina · Promjer i Žarište ·
Sferno zrcalo
polirano i s te strane odbija zrake svjetlosti je ispupčeno ili konveksno zrcalo. Fotograf se vidi gore desno. žarištu zove se sferna aberacija. medicini. Sferno zrcalo je dio kugline kalote koji odbija zrake svjetlosti s unutarnje ili s vanjske strane.
Sferno zrcalo i Žarišna duljina · Sferno zrcalo i Žarište ·
Simetrija
Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.
Simetrija i Žarišna duljina · Simetrija i Žarište ·
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Staklo i Žarišna duljina · Staklo i Žarište ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Sunčeva svjetlost i Žarišna duljina · Sunčeva svjetlost i Žarište ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Svjetlost i Žarišna duljina · Svjetlost i Žarište ·
Točka
Točka može značiti.
Točka i Žarišna duljina · Točka i Žarište ·
Umjetni izvori svjetla
Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.
Umjetni izvori svjetla i Žarišna duljina · Umjetni izvori svjetla i Žarište ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Zrak i Žarišna duljina · Zrak i Žarište ·
Zraka
* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Žarišna duljina i Žarište imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Žarišna duljina i Žarište
Usporedba između Žarišna duljina i Žarište
Žarišna duljina ima 22 odnose, a Žarište ima 21. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 46.51% = 20 / (22 + 21).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Žarišna duljina i Žarište. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
