Brže od pregledniku!
44 odnosi: Četvrti križarski rat, Biograd na Moru, Certaldo, Da Montefeltro, Dalmacija pod mletačkom upravom, Dalmatinski gradovi-države, Domald, Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Franjo Asiški, Grb Dalmacije, Grb Mađarske, Guridsko Carstvo, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202., Izabela Angoulêmska, Križari, Križarska opsada Zadra, Križarski ratovi, Kronologija Boke kotorske, Leopold VI., Lido di Venezia, Livonska braća mača, Manja Braća, Matapan (moneta), Oltramarini, Peć (grad), Popis ratova, Predjamski dvorac, Republika Noli, Savezničko bombardiranje Zadra, Skolastika, Strasbourg, Viteški redovi, Vukan Nemanjić, Zadar, Zadarska katedrala, Zadarska nadbiskupija, 11. studenoga, 1181., 13. stoljeće, 18. studenoga, 2. tisućljeće.
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: 1202. i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: 1202. i Biograd na Moru · Vidi više »
Certaldo
Panorama starog Certalda na brijegu Palača Pretorio u gornjem Certaldu Certaldo je grad i općina u Toskani (Italija), u pokrajini Firenca, od 16.053 stanovnika udaljen je 45.5 km jugozapadno od Firenze, i 46,5 km sjeverozapadno od Siene.
Novi!!: 1202. i Certaldo · Vidi više »
Da Montefeltro
Grb obitelji Montefeltro. Donji dio grba čine azurne i zlatne pruge nakošene prema gore lijevo. Gornji dio je manji. Na njemu se na zlatnoj podlozi nalazi crni okrunjeni dvoglavi orao. Obitelj Da Montefeltro je vladarska obitelj podrijetlom iz talijanske pokrajine Marche.
Novi!!: 1202. i Da Montefeltro · Vidi više »
Dalmacija pod mletačkom upravom
Mletačka Dalmacija počinje s vladavinom dužda Petra II. Orseola koji je vladao Venecijom od 991. godine.
Novi!!: 1202. i Dalmacija pod mletačkom upravom · Vidi više »
Dalmatinski gradovi-države
Dalmatinski gradovi-države bili su dalmatinski lokaliteti gdje su prevladavali lokalni romanski jezici među stanovništvom koji su preživjeli Seobu naroda nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva od kraja 3. do sredine 6. stoljeća.
Novi!!: 1202. i Dalmatinski gradovi-države · Vidi više »
Domald
Domald (o. 1160. – o. 1243.), knez, najmoćniji hrvatski velikaš prve trećine 13. stoljeća, podrijetlom od roda Snačića.
Novi!!: 1202. i Domald · Vidi više »
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: 1202. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: 1202. i Franjo Asiški · Vidi više »
Grb Dalmacije
Grb Dalmacije Grb Dalmacije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Dalmacije.
Novi!!: 1202. i Grb Dalmacije · Vidi više »
Grb Mađarske
Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.
Novi!!: 1202. i Grb Mađarske · Vidi više »
Guridsko Carstvo
Guridsko Carstvo (perz. سلسله غوریان; Suri, Šansabānī) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Turske, Iraka, Afganistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Kirgistana, zapadne Kine, Pakistana i Indije.
Novi!!: 1202. i Guridsko Carstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1202. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: 1202. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Novi!!: 1202. i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću · Vidi više »
Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.
Hrvatsko-mletački rat za Zadar (1181. – 1202.) dvadesetogodišnji je oružani sukob tijekom kojega je Mletačka Republika nastojala zauzeti grad Zadar i držati ga pod svojom upravom.
Novi!!: 1202. i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. · Vidi više »
Izabela Angoulêmska
Izabela od Angoulêmea (francuski Isabelle d'Angoulême) (1188. – 31. svibnja 1246.) bila je kraljica Engleske kao druga supruga kralja Ivana bez Zemlje, čija se prva supruga također zvala Izabela.
Novi!!: 1202. i Izabela Angoulêmska · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: 1202. i Križari · Vidi više »
Križarska opsada Zadra
Križarska opsada i osvajanje Zadra događaj je koji se zbio 1202. godine, na početku Četvrtog križarskog rata koji je rezultirao osvajanjem Zadra i Carigrada.
Novi!!: 1202. i Križarska opsada Zadra · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: 1202. i Križarski ratovi · Vidi više »
Kronologija Boke kotorske
Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.
Novi!!: 1202. i Kronologija Boke kotorske · Vidi više »
Leopold VI.
Leopold VI. Leopold VI. (?, 1176. – San Germano, Italija, 28. srpnja, 1230.), bio je štajerski vojvoda od 1194. a od 1198. do svoje smrti 1230. i austrijski vojvoda.
Novi!!: 1202. i Leopold VI. · Vidi više »
Lido di Venezia
Lido di Venezia ili jednostavno samo Lido je 12 kilometara dugi i uski otok (od 200 - 1600 m) na ulazu u Venecijansku lagunu, ujedno je to ime jednog od naselja metropolitanske Venecije na kojem stalno živi oko 17.000 stanovnika.
Novi!!: 1202. i Lido di Venezia · Vidi više »
Livonska braća mača
mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.
Novi!!: 1202. i Livonska braća mača · Vidi više »
Manja Braća
Red Manje Braće je muški red unutar franjevačkoga reda.
Novi!!: 1202. i Manja Braća · Vidi više »
Matapan (moneta)
Matapan, matapan ili matapane bio je mletački srebrni groš.
Novi!!: 1202. i Matapan (moneta) · Vidi više »
Oltramarini
Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.
Novi!!: 1202. i Oltramarini · Vidi više »
Peć (grad)
Središte grada Peći (2014.) Položaj općine Peć u okviru Kosova Peć (albanski: Pëjë, srpski: Пећ, turski: Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom.
Novi!!: 1202. i Peć (grad) · Vidi više »
Popis ratova
Ovo je kronološki popis ratova, trenutno nepotpun, i može se nadopuniti.
Novi!!: 1202. i Popis ratova · Vidi više »
Predjamski dvorac
Predjamski dvorac Predjamski dvorac ili Predjamski grad (sl. Grad Predjama) je dvorac u Sloveniji u selu Predjama nedaleko od Postojne.
Novi!!: 1202. i Predjamski dvorac · Vidi više »
Republika Noli
Palača Republike Noli s istaknutom povijesnom zastavom Republike Noli. Palača je povijesno sjedište podestata i vlade. Republika Noli (talijanski Repubblica di Noli, ligurski repubbrica de Nöi) je bila srednjovjekovna država na obali Ligurskog mora.
Novi!!: 1202. i Republika Noli · Vidi više »
Savezničko bombardiranje Zadra
Pogled na Zadar u plamenu 1944. Zračno bombardiranje Zadra su provodile savezničke snage od studenog 1943. do listopada 1944. godine.
Novi!!: 1202. i Savezničko bombardiranje Zadra · Vidi više »
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Novi!!: 1202. i Skolastika · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: 1202. i Strasbourg · Vidi više »
Viteški redovi
Izgled jednog od pripadnika viteških redova Viteški redovi (lat. militaris ordo), duhovno-viteške zajednice nastale u srednjem vijeku u vrijeme križarskih ratova, koje su spajale ideale viteštva s ciljem zaštite hodočasnika ili liječenja ranjenika.
Novi!!: 1202. i Viteški redovi · Vidi više »
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Novi!!: 1202. i Vukan Nemanjić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 1202. i Zadar · Vidi više »
Zadarska katedrala
250px Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji.
Novi!!: 1202. i Zadarska katedrala · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: 1202. i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: 1202. i 11. studenoga · Vidi više »
1181.
Bez opisa.
Novi!!: 1202. i 1181. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: 1202. i 13. stoljeće · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: 1202. i 18. studenoga · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: 1202. i 2. tisućljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1202.
