Brže od pregledniku!
45 odnosi: Ašera, Ašur (bog), Akadska umjetnost, Akadsko Carstvo, Anšan, Anunnaki, Asirija, Asirska umjetnost, Babilonska astronomija, Babilonska umjetnost, Bitka kod Opisa, Drevna Mezopotamija, Elam, Hamurabijeva stela, Hatra, Istočnosemitski jezici, Kanaan, Kiš (Sumer), Kir Veliki, Konceptualna leksikografija, Kronologija Mezopotamije, Kurdi, Mari (Sirija), Nakit, Naram Sin, Nimrud, Niniva, Oannes, Pamba, Povijest Jemena, Sargon, Sargon Akađanin, Sipar, Stari vijek, Stela, Sumer, Suza (Iran), Tašlultum, Umjetnost drevne Mezopotamije, Ur, Veliki kralj, Zagros, 1686. pr. Kr., 1728. pr. Kr., 3. tisućljeće pr. Kr..
Ašera
Ašera (hebrejski אֲשֵׁרָה, ugaritski ṯrt) je božica majka koju su štovali drevni semitski narodi.
Novi!!: Akad i Ašera · Vidi više »
Ašur (bog)
Reljef u zidu s prikazom boga Ašura, Nimrud Ašur (asir. ’Aššur; akad. Anšur i Anšar) je ime jednog od glavnih asirskih božanstava, uz Ištar, Ninurtu, Šamaša, Adada i Sina.
Novi!!: Akad i Ašur (bog) · Vidi više »
Akadska umjetnost
Sargona I., oko 2330. pr. Kr., bronca, Nacionalni muzej Iraka, Bagdad.''Naram-Sinova stela'' iz oko 2254. – 2218. pr. Kr., oko 2 m visine, Louvre, Pariz Akadska umjetnost u Mezopotamiji se javlja u gradu Akadu početkom 3.
Novi!!: Akad i Akadska umjetnost · Vidi više »
Akadsko Carstvo
Područje prije uspostave Akadskog Carstva Akadsko Carstvo Akadska država ili Akadsko carstvo naziv je za državu koja se od 23.
Novi!!: Akad i Akadsko Carstvo · Vidi više »
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Novi!!: Akad i Anšan · Vidi više »
Anunnaki
Anunnakiji (također transkribirano kao:"Anuna","Anunnaku","Ananaki" i druge varijante) su bili grupa božanstava u drevnoj Mezopotamiji (npr. u sumerskoj, akadskoj, asirskoj i babilonskoj kulturi).
Novi!!: Akad i Anunnaki · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Akad i Asirija · Vidi više »
Asirska umjetnost
Sargona II u Dur-Šarukinu u Asiriji (danas Khorsabad u Iraku), oko 713. – 716. god. pr. Kr. Asirska umjetnost (1900. – 539. pr. Kr.) u sjevernoj Mezopotamiji (Asirija) je bila najutjecajnija civilizacija mezopotamijske umjetnosti srednjeg razdoblja.
Novi!!: Akad i Asirska umjetnost · Vidi više »
Babilonska astronomija
Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.
Novi!!: Akad i Babilonska astronomija · Vidi više »
Babilonska umjetnost
Čuvene ''Ištarine dveri'' u Pergamon muzeju (Muzejski otok) u Berlinu. Babilonska umjetnost (1900. – 539. pr. Kr.) u srednjoj Mezopotamiji je bila najutjecajnija civilizacija mezopotamijske umjetnosti.
Novi!!: Akad i Babilonska umjetnost · Vidi više »
Bitka kod Opisa
Bitka kod Opisa (listopad 539. pr. Kr.) bila je glavna bitka između vojski Perzijskog Carstva predvođenih Kirom Velikim i Babilonije pod Nabonidom u doba perzijske invazije na Mezopotamiju.
Novi!!: Akad i Bitka kod Opisa · Vidi više »
Drevna Mezopotamija
Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).
Novi!!: Akad i Drevna Mezopotamija · Vidi više »
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Novi!!: Akad i Elam · Vidi više »
Hamurabijeva stela
Vrh s reljefom '''Hamurabijeve stele'''. Hamurabijeva stela je crna bazaltna stela visoka 213 cm koja je pronađena u Suzi u današnjem Iranu, a danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu.
Novi!!: Akad i Hamurabijeva stela · Vidi više »
Hatra
Hatra (arapski:الحضر, al-Ḥaḍr) je drevni grad u guvernatu Ninava, u iračkom dijelu pokrajine Al Džazira (drevna perzijska pokrajina Khvarvaran), 290 km sjeverozapadno od Bagdada i 110 km jugozapadno od Mosula.
Novi!!: Akad i Hatra · Vidi više »
Istočnosemitski jezici
Istočnosemitski jezici jedna od skupina semitskih jezika koji su se nekada govorili na području Babilonije i Akkada, današnji Irak i Sirija.
Novi!!: Akad i Istočnosemitski jezici · Vidi više »
Kanaan
Područje Palestine u kojoj se nalazi zemlja Kanaan Kanaan je naziv za područje zapadno od Jordana i Mrtvog mora u doba prije doseljenja Izraelaca.
Novi!!: Akad i Kanaan · Vidi više »
Kiš (Sumer)
Kiš (sumerski: Kiš; klinopis: 𒆧𒆠; akadski: Kiššatu), bio je tell (grad na brežuljku) u Sumeru u Mezopotamiji.
Novi!!: Akad i Kiš (Sumer) · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Akad i Kir Veliki · Vidi više »
Konceptualna leksikografija
Konceptualna leksikografija područje je leksikografije koje se bavi izradom rječnika u kojima su riječi poredane po sličnosti značenja (konceptualni rječnici) u teoriji i praksi.
Novi!!: Akad i Konceptualna leksikografija · Vidi više »
Kronologija Mezopotamije
'''Kupoprodajni ugovor''' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz.
Novi!!: Akad i Kronologija Mezopotamije · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Akad i Kurdi · Vidi više »
Mari (Sirija)
Zigurat u Mariju. Kraljevstva na Eufratu i Tigrisu 1770. pr. Kr. Mari (klinopis 𒈠𒌷𒆠, ma-riki) je drevni semitski grad-država u današnjoj Siriji,na mjestu današnjeg Tell Haririja (Tall al – Haririja) s desne obale Eufrata, u sredini njegova toka; 240 km uzvodno od Babilona, 11 kilometara sjeverozapadno od Abu Kamala i oko 120 kilometara jugoistočno od Deir ez-Zora.
Novi!!: Akad i Mari (Sirija) · Vidi više »
Nakit
Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.
Novi!!: Akad i Nakit · Vidi više »
Naram Sin
''Naram Sinova stela'', oko 2250 pr. Kr., kamen 2 x 1,5 m, Louvre, Pariz. Naram-Sin je bio akadski vladar i unuk Sargona Velikog.
Novi!!: Akad i Naram Sin · Vidi više »
Nimrud
David Scott, ''Nimrod'', 1832. Nimrud ili Nimrod, Kršćanska sadašnjost, pristupljeno 4.
Novi!!: Akad i Nimrud · Vidi više »
Niniva
Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.
Novi!!: Akad i Niniva · Vidi više »
Oannes
Oannes je prema mezapotamijskim legendama bilo biće polučovjek poluriba koje je izašlo iz mora i dalo ljudima razna napredna znanja iz graditeljstva, agrokulture, pisma i nekih ostalih polja znanosti.
Novi!!: Akad i Oannes · Vidi više »
Pamba
Naram-Sina prikazuje njegove vojnike kako ubijaju neprijatelje. Pamba (23. st. pr. Kr.?) je navodno bio kralj Hatija.
Novi!!: Akad i Pamba · Vidi više »
Povijest Jemena
7. stoljeću pr. Kr. Hadramauta Jemen je zemlja na čijem su tlu nastale jedne od najstarijih civilizacija na Bliskom istoku.
Novi!!: Akad i Povijest Jemena · Vidi više »
Sargon
Sargon je ime više različitih osoba.
Novi!!: Akad i Sargon · Vidi više »
Sargon Akađanin
Sargon Akađanin, također i Sargon Veliki (akad. Šaru kinu, "pravi kralj"), ponekad pogrešno nazivan Sargon I., vladao je od 2334.
Novi!!: Akad i Sargon Akađanin · Vidi više »
Sipar
Babilonija u doba vladavine Hamurabija Sipar (sumer. Zimbir „Grad ptica“, suvremeni Tell Abu Habbah u Iraku), bio je drevni sumerski i kasnije babilonijski grad na istočnoj obali Eufrata, oko 60 km sjeverno od Babilona.
Novi!!: Akad i Sipar · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Akad i Stari vijek · Vidi više »
Stela
Egipatska pogrebna stela Stela je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera.
Novi!!: Akad i Stela · Vidi više »
Sumer
Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.
Novi!!: Akad i Sumer · Vidi više »
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Novi!!: Akad i Suza (Iran) · Vidi više »
Tašlultum
Tašlultum je bila kraljica Akadskog Carstva kao supruga kralja Sargona.
Novi!!: Akad i Tašlultum · Vidi više »
Umjetnost drevne Mezopotamije
Ištarinih dveri'' Babilona. Umjetnost drevne Mezopotamije čine umjetnička djela koja su nastala na području Mezopotamije od 3500. pr. Kr. do 330. pr. Kr. To su djela naroda Sumerana, Akađana, Babilonaca, Asiraca i Perzijanaca.
Novi!!: Akad i Umjetnost drevne Mezopotamije · Vidi više »
Ur
Ur (sumerski: Urim(ki), akadski: Uru, arapski: أور) je drevni grad u južnoj Babiloniji, danas moderni Tell el-Mukajar (تل المقير) u južnom Iraku.
Novi!!: Akad i Ur · Vidi više »
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Novi!!: Akad i Veliki kralj · Vidi više »
Zagros
Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیرهچیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.
Novi!!: Akad i Zagros · Vidi više »
1686. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Akad i 1686. pr. Kr. · Vidi više »
1728. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Akad i 1728. pr. Kr. · Vidi više »
3. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Akad i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
