Brže od pregledniku!
63 odnosi: Abolicija, Alfred von Waldstätten, Ali-paša Gusinjski, Anto Gvozdenović, Antun Gustav Matoš, Apostolska pokorničarna, Benjamin Hornigold, Bitka kod Appomattoxa, Bitka za Filipine (1944. – 1945.), Bombaški atentat na Shankill Road, Bukureštanski mir 1812., Charles Vane, Crvena armija, Dame Gruev, Davor Derenčinović, Domovinski rat, François Duvalier, Giuseppe Pino Budicin, Grčki genocid, Grčki građanski rat, Gustáv Husák, Henry Jennings, Hitlerov puč, Hrvatski sabor, Indijski ustanak 1857., Ivo Pukanić, Jack Rackham, Jefferson Davis, Josip Kašman, Jovan Plamenac, Jovo Kapičić, Kralj Saudijske Arabije, Kraljevina Crna Gora, Kraljevska kurija, Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1992., Mahmud II. Seldžuk, Masakr u Greysteelu, Mate Drinković, Nikola Žekov, Nikola Pašić, Ono no Azumabito, Periklo, Pierre Mulele, Povijest Jemena, Povijest Kube, Proštinska buna, Proces nacionalne reorganizacije, Robert Edward Lee, Roman Protaševič, Rosa Luxemburg, ..., Rudolf Höss, Salko Ćatić, Savo Čelebić, Simo Dubajić, Slavko Striegl, Slučaj Gongadze, Stjepan Radić, Sud sedmorice, Temistoklo, Terceira, Tridesetogodišnji rat, Vladimir Frajtić, Walther von Lüttwitz. Proširite indeks (13 više) »
Abolicija
Abolicija (lat. abolere - uništiti, zatrti) ili oprost predstavlja oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinitelji kaznenog djela.
Novi!!: Amnestija i Abolicija · Vidi više »
Alfred von Waldstätten
Alfred Georg Heinrich Maria Freiherr von Waldstätten (Beč, 9. studenog 1872. – Mauerbach, 12. siječnja 1952.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Amnestija i Alfred von Waldstätten · Vidi više »
Ali-paša Gusinjski
Ali-paša Gusinjski (1828. – 1885.) (alb. Ali Beg Shabanagaj, Ali Pashë Gucia; crnogorski: Ali-Paša Gusinjski, Али-паша Гусињски) bio je albanski vojni zapovjednik i jedna od čelnih osoba Prizrenske lige.
Novi!!: Amnestija i Ali-paša Gusinjski · Vidi više »
Anto Gvozdenović
Anto Gvozdenović, na crnogor. ćiril. Анто Гвозденовић, (Ćeklići, Kneževina Crna Gora, 14. siječnja 1854. – Cetinje 1935.), crnogorski general, veleposlanik Kraljevine Crne Gore u Washingtonu (SAD), doktor medicinskih znanosti, član crnogorskog poslanstva na Versajskoj konferenciji, general i ruske i francuske vojske, protivnik srpskog anektiranja Kraljevine Crne Gore.
Novi!!: Amnestija i Anto Gvozdenović · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Amnestija i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Apostolska pokorničarna
desno Apostolska pokorničarna ili Vrhovni sud apostolske pokorničarne (lat. Paenitentiaria Apostolica) sud je Rimokatoličke Crkve i uz Vrhovni sud Apostolske signature i Sud Rimske rote, jedan je od tri sudova Rimske kurije.
Novi!!: Amnestija i Apostolska pokorničarna · Vidi više »
Benjamin Hornigold
Benjamin Hornigold (†1719.?) je bio britanski gusar tijekom rata za španjolsku baštinu te utemeljitelj "piratske republike" na Bahamima početkom 18. stoljeća.
Novi!!: Amnestija i Benjamin Hornigold · Vidi više »
Bitka kod Appomattoxa
Bitka kod Appomattoxa bila je posljednja bitka konfederalne Vojske Sjeverne Virginije pod zapovjedništvom Roberta Edwarda Leeja tijekom američkog građanskog rata.
Novi!!: Amnestija i Bitka kod Appomattoxa · Vidi više »
Bitka za Filipine (1944. – 1945.)
Bitka za Filipine (1944. – 1945.) bila je bitka između japanske i američke vojske na Filipinima, nakon tri godine japanske okupacije Filipina, tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Amnestija i Bitka za Filipine (1944. – 1945.) · Vidi više »
Bombaški atentat na Shankill Road
Bombaški atentat na Shankill Road odigrao se 23.
Novi!!: Amnestija i Bombaški atentat na Shankill Road · Vidi više »
Bukureštanski mir 1812.
Bukureštanski mir (rus.: Бухарестский мирный договор, tur.: Bükreş Antlaşması) je mirovni ugovor kojim je završen Rusko-turski rat koji je trajao od 1806. godine.
Novi!!: Amnestija i Bukureštanski mir 1812. · Vidi više »
Charles Vane
Gravura Charlesa Vanea s početka 18. st. Treba naglasiti da ju je napravio umjetnik koji nikada nije upoznao Vanea pa je upitno koliko je prikaz točan. Charles Vane (otprilike 1680. – 29. ožujka 1721.) bio je engleski pirat koji je pljačkao britanske i francuske brodove na Karibima od 1716. do 1719. g. Proslavio se relativno dugom karijerom i velikom okrutnošću.
Novi!!: Amnestija i Charles Vane · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Amnestija i Crvena armija · Vidi više »
Dame Gruev
Dame Gruev punim imenom Damjan Jovanov Gruev (* Smilevo kod Demir Hisara 19. siječnja 1871. - † Rusinovo kod Berova, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji 23. prosinca 1906.), bio je makedonsko-bugarski revolucionar, jedan je od povijesnih vođa VMRO-a, uz Goce Delčeva neosporno najznačajniji vođa pokreta.
Novi!!: Amnestija i Dame Gruev · Vidi više »
Davor Derenčinović
Davor Derenčinović (Zagreb, 7. kolovoza 1970.), hrvatski pravnik.
Novi!!: Amnestija i Davor Derenčinović · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Amnestija i Domovinski rat · Vidi više »
François Duvalier
François Duvalier (14. travnja 1907. – 21. travnja 1971.), poznatiji kao "Papa Doc", haićanski predsjednik od 1957., a diktator od 1964. do svoje smrti 1971. godine.
Novi!!: Amnestija i François Duvalier · Vidi više »
Giuseppe Pino Budicin
Giuseppe Pino Budicin (Rovinj, 27. travnja 1911. - Valdibora kraj Rovinja, 8. veljače 1944.), istarski partizan, antifašist- član PCI Komunističke partije Italije), narodni heroj.
Novi!!: Amnestija i Giuseppe Pino Budicin · Vidi više »
Grčki genocid
Prikaz žrtava pokolja u Smirni (1922.) Grčki ili Pontski genocid naziv je za sustavno raseljavanje, masovna ubojstva, progone i pokolje kršćanskog grčkog stanovništva u njegovoj pradomovini Anatoliji tijekom Prvog svjetskog rata i poraća (do 1922.) od ruke Osmanskog Carstva i njegove pravne nasljednice Turske u sklopu tada raširene ideologije panturkizma.
Novi!!: Amnestija i Grčki genocid · Vidi više »
Grčki građanski rat
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).
Novi!!: Amnestija i Grčki građanski rat · Vidi više »
Gustáv Husák
Gustáv Husák Gustáv Husák (10. siječnja 1913. – 18. studenog 1991.), slovački političar, zadnji komunistički predsjednik Čehoslovačke i zloglasni čehoslovački komunistički vođa tijekom zadnjih 20 godina komunizma u Europi.
Novi!!: Amnestija i Gustáv Husák · Vidi više »
Henry Jennings
Henry Jennings (nepoznata godina rođenja i smrti) je bio britanski gusar po završetku rata za Španjolsku baštinu te kasnije jedan od vođa "piratske republike" na otoku New Providence na Bahamima početkom 18. stoljeća.
Novi!!: Amnestija i Henry Jennings · Vidi više »
Hitlerov puč
Hitlerov puč (ili Münchenski puč), naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenoga 1923. godine.
Novi!!: Amnestija i Hitlerov puč · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Amnestija i Hrvatski sabor · Vidi više »
Indijski ustanak 1857.
Prizor iz Indijskog ustanka 1857. Indijski ustanak 1857. godine bio je velik, ali na kraju neuspješan ustanak u Indiji koji je trajao od 1857. – 1858. protiv vladavine Britanske istočnoindijske kompanije, koja je u ime Britanskog Carstva djelovala kao suverena sila.
Novi!!: Amnestija i Indijski ustanak 1857. · Vidi više »
Ivo Pukanić
Ivo Pukanić (Zagreb, 21. siječnja 1961. – Zagreb, 23. listopada 2008.), bio je hrvatski novinar, urednik hrvatskoga tjednika Nacional.
Novi!!: Amnestija i Ivo Pukanić · Vidi više »
Jack Rackham
Charlesa Johnsona ''A General History of the Pyrates'' Jack Rackham (26. prosinca 1682. – 18. studenoga 1720.The Tryals of Captain John Rackham and other Pirates (Jamaica, 1721)), poznatiji kao Calico Jack, bio je engleski piratski kapetan koji je djelovao na Bahamima i oko Kube početkom 18.
Novi!!: Amnestija i Jack Rackham · Vidi više »
Jefferson Davis
Bez opisa.
Novi!!: Amnestija i Jefferson Davis · Vidi više »
Josip Kašman
Josip Kašman (Mali Lošinj, 14. srpnja 1850. – Rim, 7. veljače 1925.) bio je hrvatski pjevač, bariton.
Novi!!: Amnestija i Josip Kašman · Vidi više »
Jovan Plamenac
Jovan Plamenac (crnog. ćiril. Јован Пламенац, Crmnica, Kneževina Crna Gora 1879. – okolica Cetinja 1944.), ministar, crnogorski premijer, predsjednik Crnogorske narodne skupštine, glavni organizator Božićne pobune 1919. godine, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, slobodni zidar, publicist, strijeljali ga partizani.
Novi!!: Amnestija i Jovan Plamenac · Vidi više »
Jovo Kapičić
Jovan Kapičić, na crnogor. ćiril. Јован Капичић, nadimkom Jovo Kapa, (Gaeta, 2. rujna 1919. – Beograd, 9. prosinca 2013.), crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik iz doba Druge Jugoslavije, učesnik NOB-a, narodni heroj.
Novi!!: Amnestija i Jovo Kapičić · Vidi više »
Kralj Saudijske Arabije
Kralj Saudijske Arabije je apsolutni monarh u Saudijskoj Arabiji i glava dinastije Saud.
Novi!!: Amnestija i Kralj Saudijske Arabije · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Amnestija i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kraljevska kurija
Kraljevska kurija (lat. Curia Regia) je bilo vrhovno sudište za Ugarsku i Hrvatsku.
Novi!!: Amnestija i Kraljevska kurija · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1992.
1.
Novi!!: Amnestija i Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1992. · Vidi više »
Mahmud II. Seldžuk
Mahmud ibn Muhamed ibn Malik-šah, poznatiji kao Mahmud II (1104./1105. – 10. rujna 1131.) bio je sultan Seldžučkog Carstva koji je od 1118. do smrti vladao područjem današnjeg Iraka i zapadne Perzije.
Novi!!: Amnestija i Mahmud II. Seldžuk · Vidi više »
Masakr u Greysteelu
Masakr u Greysteelu odigrao se 30.
Novi!!: Amnestija i Masakr u Greysteelu · Vidi više »
Mate Drinković
Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Amnestija i Mate Drinković · Vidi više »
Nikola Žekov
Nikola Todorov Žekov (Sliven, 6. siječnja 1865. – Füssen, 1. studenog 1949.) je bio bugarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Amnestija i Nikola Žekov · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Amnestija i Nikola Pašić · Vidi više »
Ono no Azumabito
Ono no Azumabito (japanski 小野 東人) (umro 757.) bio je japanski samuraj i carski dvorjanin iz razdoblja Nara.
Novi!!: Amnestija i Ono no Azumabito · Vidi više »
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Novi!!: Amnestija i Periklo · Vidi više »
Pierre Mulele
Pierre Mulele(11. kolovoza 1929. – 3. ili 9. listopada 1968.), poznati kongoanski revolucionar i nakratko ministar obrazovanja u kabinetu Patricea Lumumbe.
Novi!!: Amnestija i Pierre Mulele · Vidi više »
Povijest Jemena
7. stoljeću pr. Kr. Hadramauta Jemen je zemlja na čijem su tlu nastale jedne od najstarijih civilizacija na Bliskom istoku.
Novi!!: Amnestija i Povijest Jemena · Vidi više »
Povijest Kube
Izbori za predsjednika Kube bili su predodređeni za 1.
Novi!!: Amnestija i Povijest Kube · Vidi više »
Proštinska buna
Proštinska buna, pobuna seljaka Proštine protiv fašističkog terora.
Novi!!: Amnestija i Proštinska buna · Vidi više »
Proces nacionalne reorganizacije
Proces narodne reorganizacije (špa. El Proceso de Reorganización Nacional) naziv je za paket socijalnih i ekonomskih mjera i politika koje su se provodile tijekom vojne diktature u Argentini između 1976.
Novi!!: Amnestija i Proces nacionalne reorganizacije · Vidi više »
Robert Edward Lee
Robert Edward Lee (Stratford, Virginia, 19. siječnja 1807. – Lexington, Virginia, 12. listopada 1870.), američki vojskovođa.
Novi!!: Amnestija i Robert Edward Lee · Vidi više »
Roman Protaševič
Roman Dmitrijevič Protaševič ili Raman Džmitrijevič Prataševič (ruski: Роман Дмитриевич Протасевич; bjeloruski: Раман Дзмітрыевіч Пратасевіч; Minsk, 5. svibnja 1995.) je bjeloruski novinar i oporbeni aktivist, disident.
Novi!!: Amnestija i Roman Protaševič · Vidi više »
Rosa Luxemburg
Rosa Luxemburg (polj. Rozalia Luxenburg; Zamošć, 5. ožujka 1870. – 15. siječnja 1919.), bila је teoretičarka marksizma i demokratskog socijalizma.
Novi!!: Amnestija i Rosa Luxemburg · Vidi više »
Rudolf Höss
Rudolf Höss (Baden-Baden, 25. studenoga 1900. – Auschwitz, 16. travnja 1947.),Encyclopedia Britannica: nacistički časnik i zapovjednik logora Auschwitz.
Novi!!: Amnestija i Rudolf Höss · Vidi više »
Salko Ćatić
Salko Ćatić (1884. – 1952.), austro-ugarski oružnik, domobran, vođa muslimanske milicije u istočnoj Hercegovini.
Novi!!: Amnestija i Salko Ćatić · Vidi više »
Savo Čelebić
Savo Čelebić na crnogor. ćiril. Саво Челебић,1879. – 1956., crnogorski vojni zapovjednik, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, na koncu general JNA.
Novi!!: Amnestija i Savo Čelebić · Vidi više »
Simo Dubajić
Simo Dubajić u partizanskoj uniformi. Simo Simeon Dubajić (Kistanje, pokraj Knina, 1.rujna 1923. – Beograd, 8. srpnja 2009.), bio je sudionik NOB-a, jedan od vođa srpske pobune u Hrvatskoj 1990.
Novi!!: Amnestija i Simo Dubajić · Vidi više »
Slavko Striegl
Slavoljub (Slavo) Striegl (Sisak, 9. rujna 1919. - Sisak, 24. veljače 2014.), hrvatski akademski slikar.
Novi!!: Amnestija i Slavko Striegl · Vidi više »
Slučaj Gongadze
Ukrajinske pravde'' (Українська правда) Georgij Ruslanovič Gongadze (ukrajinski jezik: Георгій Русланович Ґонґадзе) je ukrajinski novinar gruzijskog podrijetla.
Novi!!: Amnestija i Slučaj Gongadze · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Amnestija i Stjepan Radić · Vidi više »
Sud sedmorice
Sud sedmorice (Tabula Septemviralis) bio je drugi dio Kraljevske kurije, vrhovnog sudišta Hrvatske i Ugarske pod Habsburzima od 1723.
Novi!!: Amnestija i Sud sedmorice · Vidi više »
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Amnestija i Temistoklo · Vidi više »
Terceira
Terceira (portugalski: Ilha Terceira) je jedan od otoka iz otočja Azora, u sredini sjevernog Atlantika, površine 396,75 km², na kojem živi 55 833 stanovnika.
Novi!!: Amnestija i Terceira · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Amnestija i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Vladimir Frajtić
Vladimir Frajtić (Bjelovar, 17. srpnja 1910. – Zagreb, 20. lipnja 1989.), bio je hrvatski nacionalni borac i politički uznik.
Novi!!: Amnestija i Vladimir Frajtić · Vidi više »
Walther von Lüttwitz
Walther Karl Friedrich Freiherr von Lüttwitz (Bodland, 2. veljače 1859. - Breslau, 20. rujna 1942.) bio je njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Amnestija i Walther von Lüttwitz · Vidi više »
