Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Andrija Hebrang (sin)

Indeks Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

45 odnosi: Andrija Hebrang, Andrija Rašeta, Šesta Vlada Republike Hrvatske, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Željko Reiner, Židovi u Hrvatskoj, Bruna Esih, Damir Polančec, Deveta Vlada Republike Hrvatske, Domovinski rat, Druga Vlada Republike Hrvatske, Evakuacija bolnice u Pakracu, Gojko Šušak, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski branitelji, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski predsjednički izbori 2009., Ivan Bagarić, Ivica Račan, Ivo Josipović, Klub zastupnika, Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Mladež Hrvatske demokratske zajednice, Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar, Nadan Vidošević, Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, Neven Ljubičić, Nikola Kolja Kirigin, Olga Hebrang, Operacija Oluja, Pavao Miljavac, Peta Vlada Republike Hrvatske, Peti saziv Hrvatskog sabora, Prva Vlada Republike Hrvatske, Ratko Maček, Republika Srpska Krajina, Slavko Goluža, Srce Vukovara, Sunčana Glavak, Treća Vlada Republike Hrvatske, Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, Vesna Bosanac, 1946., 27. siječnja.

Andrija Hebrang

Postoje dvojica značajnih hrvatskih političara imenom Andrija Hebrang, otac i sin.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Andrija Hebrang · Vidi više »

Andrija Rašeta

Andrija Rašeta (Donji Lapac, 9. prosinca 1934. – Beograd, 7. prosinca 2021.), bio je general Jugoslavenske narodne armije u mirovini.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Andrija Rašeta · Vidi više »

Šesta Vlada Republike Hrvatske

'''Zlatko Mateša''', šesti predsjednik Vlade RHŠesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 7. studenog 1995. do 27. siječnja 2000. Predsjednik Vlade bio je Zlatko Mateša.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Šesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Šesti saziv Hrvatskog sabora

Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Željko Reiner

Željko Reiner (Zagreb, 28. svibnja 1953.), hrvatski političar i akademik HAZU.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Željko Reiner · Vidi više »

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Bruna Esih

Bruna Esih (Split, 20. svibnja 1975.), hrvatska je znanstvenica i političarka, djelatnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar od 2001. do 2016. godine.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Bruna Esih · Vidi više »

Damir Polančec

Damir Polančec, (Koprivnica, 25. lipnja 1967.), hrvatski političar, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva u vladama premijera Sanadera i premijerke Kosor.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Damir Polančec · Vidi više »

Deveta Vlada Republike Hrvatske

'''Ivo Sanader''', osmi predsjednik Vlade RH Deveta Vlada Republike Hrvatske saziv je Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 23. prosinca 2003. do 12. siječnja 2008. Predsjednik Vlade bio je Ivo Sanader.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Deveta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Domovinski rat · Vidi više »

Druga Vlada Republike Hrvatske

Josip Manolić, drugi predsjednik Vlade RHDruga Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Predsjednik Vlade bio je Josip Manolić.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Druga Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Evakuacija bolnice u Pakracu

Evakuacija bolnice u Pakracu jedna je od najhumanijih akcija Domovinskog rata.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Evakuacija bolnice u Pakracu · Vidi više »

Gojko Šušak

Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Gojko Šušak · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatski branitelji

Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Hrvatski branitelji · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Hrvatski predsjednički izbori 2009. · Vidi više »

Ivan Bagarić

Ivan Bagarić (Mesihovina, Tomislavgrad, 11. studenoga 1961. – Tomislavgrad, 9. svibnja 2019.), hrvatski političar i liječnik.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Ivan Bagarić · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Ivo Josipović · Vidi više »

Klub zastupnika

Klub zastupnika u Hrvatskom saboru čine najmanje tri zastupnika.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Klub zastupnika · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Mladež Hrvatske demokratske zajednice

Znak (logo) Mladež Hrvatske demokratske zajednice (kratica: MHDZ i Mladež HDZ-a) je politički podmladak Hrvatske demokratske zajednice.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Mladež Hrvatske demokratske zajednice · Vidi više »

Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar

Spomenik u Vukovarskoj bolnici Nacionalna memorijalna bolnica „dr.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar · Vidi više »

Nadan Vidošević

Nadan Vidošević (Split, 30. siječnja 1960.), hrvatski političar i predsjednik Hajduka od 1992.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Nadan Vidošević · Vidi više »

Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo

Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo jest književno-publicistička nagrada za najbolju knjigu iz Domovinskog rata.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo · Vidi više »

Neven Ljubičić

Prof.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Neven Ljubičić · Vidi više »

Nikola Kolja Kirigin

Nikola Kolja Kirigin (Mirca, 29. travnja 1918. – Supetar, 14. travnja 2011.), dobrotvor, poduzetnik, intelektualac, pjesnik, iseljenički djelatnik i novinar.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Nikola Kolja Kirigin · Vidi više »

Olga Hebrang

Olga Hebrang (Pakrac, 3. lipnja 1913. – Zagreb, 16. siječnja 1997.), bila je sudionica narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj, politička zatvorenica komunističkog režima SFR Jugoslavije i udovica hrvatskog revolucionara Andrije Hebranga.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Olga Hebrang · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Operacija Oluja · Vidi više »

Pavao Miljavac

General zbora Pavao Miljavac (Maletići, općina Netretić, 3. travnja 1953. – Zagreb, 6. prosinca 2022.), bio je hrvatski general i političar.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Pavao Miljavac · Vidi više »

Peta Vlada Republike Hrvatske

Nikica Valentić, peti predsjednik Vlade RHPeta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 3. travnja 1993. do 7. studenog 1995. Predsjednik Vlade bio je Nikica Valentić.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Peta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Peti saziv Hrvatskog sabora

Peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, kada su mandatima raspolagala 152 zastupnika.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Peti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Prva Vlada Republike Hrvatske

'''Stjepan Mesić''', prvi predsjednik Vlade RHPrva Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, tada kao Izvršnog vijeća Sabora Republike Hrvatske, u periodu od 30. svibnja 1990. do 24. kolovoza 1990. Predsjednik Vlade bio je Stjepan Mesić.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Prva Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Ratko Maček

Ratko Maček (Kamenica, 25. travnja 1967.) hrvatski je novinar, specijalist za odnose s javnošću, poduzetnik i političar.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Ratko Maček · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Slavko Goluža

Slavko Goluža (Pješivac-Kula u općini Stolac, BiH, 17. rujna 1971.), bivši hrvatski rukometni reprezentativac i trener, odrastao je u Metkoviću.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Slavko Goluža · Vidi više »

Srce Vukovara

Srce Vukovara je hrvatski dugometražni dokumentarni film.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Srce Vukovara · Vidi više »

Sunčana Glavak

Sunčana Glavak (Čakovec, 9. prosinca 1968.) hrvatska novinarka, saborska zastupnica HDZ-a, glasnogovornica Vlade Republike Hrvatske, zastupnica u Europskom parlamentu.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Sunčana Glavak · Vidi više »

Treća Vlada Republike Hrvatske

'''Franjo Gregurić''', treći predsjednik Vlade RH Treća Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. Predsjednik Vlade bio je Franjo Gregurić.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Treća Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom

Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četvrto mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom · Vidi više »

Vesna Bosanac

Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i Vesna Bosanac · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i 1946. · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Andrija Hebrang (sin) i 27. siječnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Andrija Hebrang (1946.).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »