Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Atomski sat

Indeks Atomski sat

Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004., ima najveću grešku od 1 sekunde u 30 milijuna godina Atomski sat s cjelokupnom opremom, u američkom pomorskom opservatoriju Minijaturni atomski sat Točnost atomskih satova kroz povijest (NIST - ''National Institute of Standards and Technology'') Atomski sat na bazi cezija je sat koji koristi elektromagnetsko zračenje, koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Prvi atomski sat je napravljen 1955.

34 odnosi: Alfred Kastler, Atom, Cezij, Charles Hard Townes, Dan, David Jeffrey Wineland, Dugobazična interferometrija, Ekstrasolarni planeti, Frekvencija, Global Positioning System, Globalni navigacijski satelitski sustavi, Godina, Gravitacijska vremenska dilatacija, Hebrejski kalendar, Jednadžba vremena, Kronometar, Maser, Međunarodno atomsko vrijeme, Mehanički sat, Mjerni instrument, Norman Foster Ramsey, Ophodno vrijeme, Prijestupna sekunda, Radio astronomija, Radioteleskop, Satni kut, Sekunda, Siderički dan, Siderički mjesec, Sinodički dan, Sinodički mjesec, Tropska godina, Vrijeme (fizika), Zvjezdana godina.

Alfred Kastler

Alfred Kastler (Guebwiller, 3. svibnja 1902. – Bandol, 7. siječnja 1984.), francuski fizičar.

Novi!!: Atomski sat i Alfred Kastler · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Atomski sat i Atom · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Atomski sat i Cezij · Vidi više »

Charles Hard Townes

Charles Hard Townes (Greenville, 28. srpnja 1915. – Oakland, 27. siječnja 2015.), američki fizičar.

Novi!!: Atomski sat i Charles Hard Townes · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Dan · Vidi više »

David Jeffrey Wineland

David Jeffrey Wineland (Milwaukee, Wisconsin, 24. veljače 1944.), američki fizičar.

Novi!!: Atomski sat i David Jeffrey Wineland · Vidi više »

Dugobazična interferometrija

''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin (Ujedinjeno Kraljevstvo). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Dugobazična interferometrija ili VLBI (akronim od engl. Very Long Baseline Interferometry: interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta astronomske interferometrije, koja se koristi u radio astronomiji, a predstavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan.

Novi!!: Atomski sat i Dugobazična interferometrija · Vidi više »

Ekstrasolarni planeti

Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.

Novi!!: Atomski sat i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Atomski sat i Frekvencija · Vidi više »

Global Positioning System

Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.

Novi!!: Atomski sat i Global Positioning System · Vidi više »

Globalni navigacijski satelitski sustavi

Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), standardni generički termin za satelitske navigacijske sustave (Sat Nav) koji pružaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenošću.

Novi!!: Atomski sat i Globalni navigacijski satelitski sustavi · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Godina · Vidi više »

Gravitacijska vremenska dilatacija

Gravitacijska vremenska dilatacija oblik je vremenske dilatacije, stvarne razlike vremena koje je prošlo između dvaju događaja prema mjerenjima promatrača koji se nalaze na promjenljivim udaljenostima od gravitacijske mase.

Novi!!: Atomski sat i Gravitacijska vremenska dilatacija · Vidi više »

Hebrejski kalendar

Hebrejski kalendar (הלוח העברי) ili židovski kalendar je godišnji kalendar koji se koristi u judaizmu.

Novi!!: Atomski sat i Hebrejski kalendar · Vidi više »

Jednadžba vremena

Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Jednadžba vremena · Vidi više »

Kronometar

Zupčasti prekidač koju je konstruirao John Harrison oko 1722. Kronometar je vrlo precizan mehanički sat s oprugom.

Novi!!: Atomski sat i Kronometar · Vidi više »

Maser

vakuumske pumpe. Maser (akronim od engl. Microwave Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje mikrovalova stimuliranom emisijom zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje mikrovalova, a u suvremenoj inačici i za stvaranje i pojačavanje radiovalova i infracrvenoga zračenja.

Novi!!: Atomski sat i Maser · Vidi više »

Međunarodno atomsko vrijeme

Međunarodno atomsko vrijeme (TAI od franc.: Temps Atomiq International) koordinatni je vremenski standard visoke preciznosti zasnovan na primjećenom protjecanju pravog vremana.

Novi!!: Atomski sat i Međunarodno atomsko vrijeme · Vidi više »

Mehanički sat

vrijeme. Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904., vrlo pouzdana vrsta mehaničkog sata. Zupčasti prekidač koju je konstruirao John Harrison oko 1722. Mehanički sat je mjerni instrument ili uređaj koji koristi mehanički mehanizam koji mjeri protok vremena.

Novi!!: Atomski sat i Mehanički sat · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Atomski sat i Mjerni instrument · Vidi više »

Norman Foster Ramsey

Norman Foster Ramsey (Washington, 27. kolovoza 1915. – Wayland, Massachusetts, 4. studenog 2011.), američki fizičar.

Novi!!: Atomski sat i Norman Foster Ramsey · Vidi više »

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Ophodno vrijeme · Vidi više »

Prijestupna sekunda

Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima u UTC vremensku skalu s ciljem da se UTC vrijeme uskladi sa stvarnom rotacijom Zemlje.

Novi!!: Atomski sat i Prijestupna sekunda · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Atomski sat i Radio astronomija · Vidi više »

Radioteleskop

Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.

Novi!!: Atomski sat i Radioteleskop · Vidi više »

Satni kut

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.

Novi!!: Atomski sat i Satni kut · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Atomski sat i Sekunda · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Siderički dan · Vidi više »

Siderički mjesec

Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .

Novi!!: Atomski sat i Siderički mjesec · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Sinodički dan · Vidi više »

Sinodički mjesec

Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .

Novi!!: Atomski sat i Sinodički mjesec · Vidi više »

Tropska godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Tropska godina · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Atomski sat i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Atomski sat i Zvjezdana godina · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »