Brže od pregledniku!
88 odnosi: Aerodrom Željava, Aleksandar Guberina, Amarcord 1, Amarcord 2, Ante Gugo, Antibirokratska revolucija, Časnik mirotvorac, Biskupija (Biskupija), Bitka za Osijek, Bitka za Pakrac ožujka 1991., Bitka za Zadar, Boj u Korčulanskom kanalu, Boj u Splitskom kanalu, Boris Leiner, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Breze (Novi Vinodolski), Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1990./91., Dan neovisnosti (Hrvatska), Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, Domovinski rat, Drago Krpina, Dvovlašće, Franjo Tuđman, Golubić, Gvozd, Hibridni rat, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska povijest, Hrvatsko proljeće, Ivan Šreter, Jugoslavenska narodna armija, Kninska krajina, Komšije, Martin Špegelj, Milan Martić, Minska polja u Hrvatskoj, Mirko Vukušić, Miting u Srbu 27. srpnja 1971., Mladen Kevo, Muhamed Zulić, Napad na Karlovac 4. listopada 1991., Napad na policijsku postaju u Glini, Narodna zaštita (RH), Novi Lički Osik, Obrana Petrinje 1991., Obrana Topuskog 1991., Ogulin, Olga Carević, Perušić, Petar Zinaić, ..., Podlapača, Povijest neovisne Hrvatske, Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Preustroj JNA, Ramiz Dreković, Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Republika Srpska Krajina, Revolucija, Rijeka, Sabor u Srbu, Slatina, Smiljan Reljić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Specijalna jedinica PU Brodsko-posavska "Šap", Specijalna jedinica PU Istarska "Bak", Specijalna jedinica PU Karlovačka "Grom", Specijalna jedinica PU Kutina "Ris", Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao", Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula", Specijalna jedinica PU Splitsko-dalmatinska "BATT", Specijalna jedinica PU Varaždinska "Roda", Srb, Srbi u Hrvatskoj, Srpska autonomna oblast, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Stipe Šuvar, Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991., Topusko, Uništa, 13. bojna "Jure vitez Francetić", 17. kolovoza, 1990., 1991., 26. lipnja, 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune". Proširite indeks (38 više) »
Aerodrom Željava
Vojni aerodrom Željava, najveći podzemni aerodrom i nekadašnja baza Jugoslavenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, poznatiji je kao Bihaćki aerodrom.
Novi!!: Balvan-revolucija i Aerodrom Željava · Vidi više »
Aleksandar Guberina
Aleksandar Ale Guberina (Dolac (Šibenik), 14. svibnja 1946. – Šibenik, 31. listopada 2022.) bio je hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar i slikar.
Novi!!: Balvan-revolucija i Aleksandar Guberina · Vidi više »
Amarcord 1
Amarcord 1991.
Novi!!: Balvan-revolucija i Amarcord 1 · Vidi više »
Amarcord 2
Amarcord 2 je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.
Novi!!: Balvan-revolucija i Amarcord 2 · Vidi više »
Ante Gugo
Ante Gugo (Knin, 10. listopada 1963.) je hrvatski novinar i publicist.
Novi!!: Balvan-revolucija i Ante Gugo · Vidi više »
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Antibirokratska revolucija · Vidi više »
Časnik mirotvorac
Časnik mirotvorac je hrvatski dokumentarni film iz 2009. godine autora Dražena Bušića.
Novi!!: Balvan-revolucija i Časnik mirotvorac · Vidi više »
Biskupija (Biskupija)
Biskupija je naselje na jugu Kosova polja u općini Biskupija, smješteno 5 km južno od Knina.
Novi!!: Balvan-revolucija i Biskupija (Biskupija) · Vidi više »
Bitka za Osijek
Bitka za Osijek bila su ratna zbivanja u Osijeku i okolici u Domovinskom ratu.
Novi!!: Balvan-revolucija i Bitka za Osijek · Vidi više »
Bitka za Pakrac ožujka 1991.
Bitkom za Pakrac je oružani sukob između hrvatske policije i srpskih pobunjenika, kojega neki smatraju krajem Balvan revolucije i početkom Domovinskog rata.
Novi!!: Balvan-revolucija i Bitka za Pakrac ožujka 1991. · Vidi više »
Bitka za Zadar
Bitka za Zadar je bila bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Balvan-revolucija i Bitka za Zadar · Vidi više »
Boj u Korčulanskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.
Novi!!: Balvan-revolucija i Boj u Korčulanskom kanalu · Vidi više »
Boj u Splitskom kanalu
Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.
Novi!!: Balvan-revolucija i Boj u Splitskom kanalu · Vidi više »
Boris Leiner
Boris Leiner (Čakovec, 1957.), hrvatski glazbenik i kipar.
Novi!!: Balvan-revolucija i Boris Leiner · Vidi više »
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini
Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Novi!!: Balvan-revolucija i Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Breze (Novi Vinodolski)
Breze su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Novog Vinodolskog.
Novi!!: Balvan-revolucija i Breze (Novi Vinodolski) · Vidi više »
Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1990./91.
Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina je bila jedna od tri skupine Dalmatinske nogometne lige u sezoni 1990./91., petog stupnja nogometnog prvenstva Jugoslavije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1990./91. · Vidi više »
Dan neovisnosti (Hrvatska)
Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Balvan-revolucija i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 28. svibnja 2011. pregledava svečani postroj, a prijavak mu je podnio general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GS OS RH Trgu bana Jelačića Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.
Novi!!: Balvan-revolucija i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Balvan-revolucija i Domovinski rat · Vidi više »
Drago Krpina
Drago Krpina Drago Krpina (Radošinovci, 12. listopada 1960.), hrvatski je političar i pjesnik.
Novi!!: Balvan-revolucija i Drago Krpina · Vidi više »
Dvovlašće
Dvovlašće, diarhija (grč. δι-, di-, "dvojno" i -αρχία, arhía, vlast).
Novi!!: Balvan-revolucija i Dvovlašće · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Balvan-revolucija i Franjo Tuđman · Vidi više »
Golubić
Golubić je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Golubić · Vidi više »
Gvozd
Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Gvozd · Vidi više »
Hibridni rat
Hibridni rat ili specijalni rat vojna je strategija koja može sadržavati elemente konvencionalnog ratovanja, prijetnje vojnom silom, terorizma, paravojnih aktivnosti, informacijskih operacija, gospodarskog ratovanja i kibernetskog ratovanja.
Novi!!: Balvan-revolucija i Hibridni rat · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Ivan Šreter
Ivan Šreter (Pakrac, 22. prosinca 1951. – 1991.), bio je hrvatski liječnik, u Jugoslaviji 1980-ih progonjen je zbog uporabe hrvatskoga jezika, a 1991. godine ubijen u Domovinskom ratu.
Novi!!: Balvan-revolucija i Ivan Šreter · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Balvan-revolucija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kninska krajina
Krajobraz Kninske Krajine Kninska krajina je zemljopisno područje u Zagori.
Novi!!: Balvan-revolucija i Kninska krajina · Vidi više »
Komšije
Komšije je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.
Novi!!: Balvan-revolucija i Komšije · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Balvan-revolucija i Martin Špegelj · Vidi više »
Milan Martić
website.
Novi!!: Balvan-revolucija i Milan Martić · Vidi više »
Minska polja u Hrvatskoj
website.
Novi!!: Balvan-revolucija i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »
Mirko Vukušić
Mirko Vukušić (Vinkovci, 17. studenoga 1959. – Otok, 2. prosinca 1991.) bio je hrvatski vojni pilot.
Novi!!: Balvan-revolucija i Mirko Vukušić · Vidi više »
Miting u Srbu 27. srpnja 1971.
Miting koji se održao u mjestu Srbu 27. srpnja 1971. bio je miting.
Novi!!: Balvan-revolucija i Miting u Srbu 27. srpnja 1971. · Vidi više »
Mladen Kevo
Mladen Kevo (Stjepan Krst, 14. studenoga 1959.), hrvatski novinar i književnikVinko Kukrika: Životopis Mladena Keve.
Novi!!: Balvan-revolucija i Mladen Kevo · Vidi više »
Muhamed Zulić
Muhammed Zulić (Orašac, 5. srpnja 1928. – Zagreb, 16. listopada 2008.) je bio hrvatski političar.
Novi!!: Balvan-revolucija i Muhamed Zulić · Vidi više »
Napad na Karlovac 4. listopada 1991.
Napad na Karlovac 4. listopada 1991. je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele velikosrpske snage početkom agresije na Hrvatsku radi osvajanja grada Karlovca.
Novi!!: Balvan-revolucija i Napad na Karlovac 4. listopada 1991. · Vidi više »
Napad na policijsku postaju u Glini
Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.
Novi!!: Balvan-revolucija i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »
Narodna zaštita (RH)
Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.
Novi!!: Balvan-revolucija i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »
Novi Lički Osik
Novi Lički Osik je gradsko naselje podignuto 1950-ih godina.
Novi!!: Balvan-revolucija i Novi Lički Osik · Vidi više »
Obrana Petrinje 1991.
Obrana Petrinje je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku radi obrane grada Petrinje.
Novi!!: Balvan-revolucija i Obrana Petrinje 1991. · Vidi više »
Obrana Topuskog 1991.
Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane grada Topuskoga.
Novi!!: Balvan-revolucija i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Ogulin · Vidi više »
Olga Carević
Olga Carević (Novi Sad, 9. travnja 1925. – 25. prosinca 2020.), svjetski ugledna hrvatska medicinska biokemičarka i humanistica poznata po apelima za mir.
Novi!!: Balvan-revolucija i Olga Carević · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Perušić · Vidi više »
Petar Zinaić
Petar Zinaić zvani Pepa (Stara Kršlja, Rakovica, pokraj Slunja, 1918. - Beograd, 2008.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, djelatnik Ozne, aktivni sudionik srpske pobune u Hrvatskoj i okrivljenik za ratne zločine s kraja Drugoga svjetskog rata.
Novi!!: Balvan-revolucija i Petar Zinaić · Vidi više »
Podlapača
Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).
Novi!!: Balvan-revolucija i Podlapača · Vidi više »
Povijest neovisne Hrvatske
Hrvatske Poslije Titove smrti 1980. godine vlast u bivšoj državi preuzelo je kolektivno tijelo (Predsjedništvo), koje niti je imalo interesa niti spremnosti održavati Jugoslaviju na životu predugo, jer Predsjedništvo se sastojalo od predstavnika svih tadašnjih socijalističkih republika, koji su svi gledali svoje interese, a ne interese neke zajedničke (nekad jedinstvene) države.
Novi!!: Balvan-revolucija i Povijest neovisne Hrvatske · Vidi više »
Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
panslavenska zastava. U prvoj Jugoslaviji se koristila u omjeru 2:3. U drugoj i trećoj Jugoslaviji, zastava se koristila u omjeru 1:2. Za vrijeme druge Jugoslavije, u središnjem dijelu, nalazila se crvena zvijezda, simbol komunizma. Jugoslavija je bila država nekoliko južnoslavenskih i drugih naroda, koja je s različitim državnim ustrojem i geopolitičkim sastavom postojala od 1918.
Novi!!: Balvan-revolucija i Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije · Vidi više »
Preustroj JNA
velikosrpskim granicama Preustroj JNA je naziv za reorganizaciju JNA pod kodnim imenom "Jedinstvo" iz razdoblja 1987. – 1990., pod vođenjem admirala Branka Mamule.
Novi!!: Balvan-revolucija i Preustroj JNA · Vidi više »
Ramiz Dreković
Ramiz Dreković (Vesenići, općina Tutin, Srbija, 10. svibnja 1956.), muslimansko-bošnjački visoki vojni zapovjednik i državni dužnosnik, podrijetlom iz Srbije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Ramiz Dreković · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Balvan-revolucija i Raspad SFRJ · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Balvan-revolucija i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Novi!!: Balvan-revolucija i Rat u Sloveniji · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Balvan-revolucija i Revolucija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Rijeka · Vidi više »
Sabor u Srbu
Sabor u Srbu bio je skup Srba iz središnjih pograničnih djelova Republike Hrvatske koji je održan u Srbu 25. srpnja 1990. na kojem je donesena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda.
Novi!!: Balvan-revolucija i Sabor u Srbu · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Balvan-revolucija i Slatina · Vidi više »
Smiljan Reljić
Smiljan Reljić (Šibenik, 23. veljače 1958.), hrvatski političar.
Novi!!: Balvan-revolucija i Smiljan Reljić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Balvan-revolucija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Brodsko-posavska "Šap"
Specijalna jedinica PU Slavonski Brod "Šimini anđeli pakla" (Šap) bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Brodsko-posavska "Šap" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Istarska "Bak"
Specijalna jedinica PU Istarska "Bak" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Istarska "Bak" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Karlovačka "Grom"
Specijalna jedinice PU Karlovačka "Grom" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Karlovačka "Grom" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Kutina "Ris"
Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao"
Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska "Orao" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"
Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu. Djelo Aleksandra Antoljeviča Zvjagina Pripadnik Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule" Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Splitsko-dalmatinska "BATT"
Specijalna jedinica PU Split "BATT" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Splitsko-dalmatinska "BATT" · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Varaždinska "Roda"
Specijalna jedinica PU Varaždinska "Rode" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Specijalna jedinica PU Varaždinska "Roda" · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Balvan-revolucija i Srb · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Balvan-revolucija i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srpska autonomna oblast
Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.
Novi!!: Balvan-revolucija i Srpska autonomna oblast · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Balvan-revolucija i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Balvan-revolucija i Stipe Šuvar · Vidi više »
Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991.
Teroristički napad u Zadru 11.
Novi!!: Balvan-revolucija i Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991. · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Balvan-revolucija i Topusko · Vidi više »
Uništa
Uništa je naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Balvan-revolucija i Uništa · Vidi više »
13. bojna "Jure vitez Francetić"
13.
Novi!!: Balvan-revolucija i 13. bojna "Jure vitez Francetić" · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Balvan-revolucija i 17. kolovoza · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Balvan-revolucija i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Balvan-revolucija i 1991. · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Balvan-revolucija i 26. lipnja · Vidi više »
3. mehanizirana gardijska brigada "Kune"
Zastava 3. gardijske brigade Hrvatska 3.
Novi!!: Balvan-revolucija i 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" · Vidi više »
